Pisac koji ne priča

Kineski pisac Mo Yan, pravog imena Guan Moye (1955) dobitnik je ovogodišnje Nobelove nagrade za književnost.
Mo Yan u svojim djelima "halucinatornim realizmom povezuje narodne priče, istoriju i savremene teme", navedeno je u obrazloženju Švedske akademije. Žiri je njegov stil uporedio sa kompleksnošću jednog Williama Faulknera i magičnim realizmom Gabriela Garcíae Márqueza, koje Mo Yan “uranja” u tradicionalno kinesko literarno stvaralaštvo.
"Mo Yan" je pseudonim koji na kineskom jeziku znači "ne pričaj". Ovaj nadimak je izabrao nakon objavljivanja svog prvog romana, 1981. godine, koji je dobio oštre kritike u Kini.

Njegov poslednji roman, "Frog", objavljen 2009. godine, obrađuje načine na koji Kinezi danas planiraju porodicu (2009), što često podrazumijeva sterilizacije ili prisilne abortuse. Za taj roman dobio je 2011 najveću kinesku književnu nagradu "Mao Dun".

Mo Yan ne pripada disidentskom krugu pisaca, već je, naprotiv, pristalica zvanične kineske politike. Aktivisti za ljudska prava zamjeraju mu što nikada nije iskoristio svoj uticaj da poboljša položaj intelektualaca i političkih zatvorenika u Kini. Advokat za ljudska prava Teng Biao kritizira ga zato što nikada nije komentirao sudbinu Liu Xiaoboa koji je 2009. godine osuđen na zatvorsku kaznu zbog navodne subverzije, a 2010. dodijeljena mu je Nobelova nagrada za mir.

Na političkom frontu, on pjeva istu pesmu kao nedemokratski režim, izjavio je Teng Biao.

Na sve optužbe Mo Yan kratko odgovara da o njemu treba suditi samo na osnovu knjiga.

Nobelova nagrada u iznosu 1.2 milijuna dolara (930,000 eura) bit će mu tradicionalno uručena na godišnjicu rođenja Alfreda Nobela, 10. decembra 2012. u  Stockholmu.

Prije Mo Yana, kineski pisac Gao Xingjian nagrađen je Nobelom 2000. godine. Ali, on je još 1987. emigrirao iz Kine i naziva se francuskim piscem, tako da se smatra kako je ovo prva Nobelova nagrada koju je dobio neki kineski pisac.

U Srbiji je objavljen Mo Yanov roman “Velika nedra i široka bedra”, u izdanju Portalibrisa, koji govori o ženama u zemlji u kojoj dominiraju muškarci. Knjigu je moguće pronaći u bosanskohercegovačkim antikvarnicima.

(zurnal.info)