PLJAČKA ERONETA(2): Skupocjeni stručnjaci bez inventurnih brojeva

HT Eronet je skoro cijelu godinu bio bez direktora ali im to nije smetalo da potpišu i plate poslove koji nikada nisu urađeni. Uspjeli su čak i otpustiti radnike ali i na plate potrošiti više od devet miliona maraka.

Mimo zakona, jer vrijedi

Duže od godinu dana ova kompanija nije imala direktora dok su izvršni direktori imenovani protivno propisima. Galama koja se stvorila ponovnim pokušajem izbora Stipe Prlića za Predsjednika Uprave vremenom se stišala i sve je nastavljeno po starom. U tišini je za predsjednika uprave imenovan Vilim Primorac bez saglasnosti Vlade pa je odluka kasnije poništena i HT je i dalje bez direktora. Kaznena prijava koju je protiv Prlića i nekoliko drugih rukovodilaca preduzeća pokrenulo anonimno i neformalno udruženje malih dioničara je odbačena, revizorski izvještaji ionako nemaju nikakve pravne posljedice pa su Prlić i društvo pred zakonom čisti kao nova SIM kartica.

Teško da se može reći da Prlić nije dobro vodio kompaniju jer je cijeli plan i program poslovanja za trogodišnji period od 2007. do 2009. godine stao na devet stranica! Na tri stranice po jednoj godini nije moglo stati puno ali rukovodstvo HT-a nije moglo ispuniti niti to. Skromno su sebi odredili da će godinu završiti sa 17 miliona maraka dobiti ili oko deset puta manje od BH Telecoma. Ipak, uspjeli su prebaciti tek nešto više od šest miliona ili oko trećinu od planiranog.

Za to je prije svega krivo rasipništvo uprave. Imovina preduzeća nikada nije popisana do kraja.

Veći broj stalnih sredstava je bez inventurnih brojeva, jer su brojevi otpali, pa su lijepljeni na druga stalna sredstva, objašnjavaju revizori u izvještaju o poslovanju ove firme za prošlu godinu.

To bi teoretski moglo značiti da umjesto otpisa stare fotelje ustvari otpisujete nov laptop.

Da su se u HT-u samo potrudili naplatiti sve svoje usluge, prebacili bi preko 50 posto plana dobiti. Ovako su prošlu godinu završili sa 2,3 miliona nenaplaćenih potraživanja koja su revizori već okarakterisali kao izgubljena zbog loše strategije i kontrole postupaka.

Manje je više

Pregledom troškova HT-a jasno je da se poslovi biraju beskompromisno: bitan je kvalitet a ne cijena pa šta košta da košta. Tako je sa jednom od najpoznatijih svjetskih konsultantskih kompanija A.T. Kearney potpisan ugovor po kojem se njihov stručnjak plaća 2.400 maraka za dan posla, bez PDV-a. HT je ove usluge u 2009. koristio ukupno 104 dana za što je plaćeno 249.768 maraka. Samo jedna sitnica nedostaje da zbog ovakvog poslovanja HT smatramo ozbiljnom kompanijom: ne postoji nikakav dokaz da su stručnjaci plaćeni posao i uradili.

Timu za reviziju u tijeku rada revizije nije prezentirana dokumentacija iz koje se vidi da su ugovorene aktivnosti i izvršene, navodi se u izvještaju.

Ne postoji niti dokumentacija o efikasnosti rada zaposlenih u ovoj firmi ali izvještaji o primanjima pokazuju da su isplaćivane plate veće od zakonom dozvoljenih. Tako je predsjednik kompanije u petom mjesecu prošle godine zaradio ukupno 10.750 maraka. Iako je prošle godine donesen zakon po kojem plate direktora u javnim preduzećima ne smiju prelaziti iznos od 4,9 prosječnih plata u Federaciji, direktor HT-a je u posljednja tri mjeseca prošle godine redovno premašivao taj iznos.

Direktor (za Žurnal nije želio govoriti o poslovanju HT Eroneta dok se ne završi dugotrajni izbor novog direktora) i oni kojima je nadležan su uz to u izvještajima navodili netačne iznose odnosno troškove za plate. Sasvim drugi podaci su predstavljeni revizorima i prema njima je HT u prošloj godini potrošio više od 60 miliona na plate.

Iako je broj uposlenih smanjen, troškovi-primanja zaposlenih su porasli u odnosu na prošlu godinu za 18 posto, odnosno za devet miliona maraka, zaključuju revizori i dodaju da uprava kompanije nije racionalno trošila javna sredstva.

Pero Obad, predsjednik Sindikata HT Eroneta, kaža da se plate nisu povećavale već četiri godine.
- To je greška – kaže Obad čiji je Sindikat ranije slao dopis Uredu za reviziju institucija u Federaciji BiH u kojem navode da ukupno povećanja izdavanja za plate nije devet nego četiri miliona maraka.

Oni kažu da bi u izvještaju revizora trebalo pisati:

“Iako je broj uposlenih smanjen, troškovi primanja zaposlenih su porasli u odnosu na prošlu godinu za sedam posto, odnosno za 4.087.784 marke”.

Objašnjavaju da se od toga dva miliona odnose na poticanje otpremnine a ostala dva na oporezive isplate poput regresa, toplog obroka, dnevnice i ostalih koristi koje su sastavni dio plate što, po njihovom mišljenju, povećava iznos troškova primanja zaposlenih.

Međutim, nikakvo smanjenje troškova sa manjim brojem radnika nije zabilježeno.

(zurnal.info)