Počinje izvođenje dokaza za Srebrenicu

Na suđenju Radovanu Karadžiću u Haagu iza zatvorenih vrata iskaz je dao zaštićeni svjedok KDŽ-456, a pred kraj radnog dana nastavljeno je unakrsno ispitivanje vojnog eksperta Tužilaštva Ewana Browna. 

Svjedočenje KDŽ-456 ostalo je nedostupno javnosti budući da je zatvorena sjednica najviši nivo zaštite identiteta svjedoka u Haškom tribunalu. 

Kada je zasjedanje otvoreno, tužioci su u sudnici nagovijestili da će u četvrtak, 24. novembra, započeti izvođenje dokaza o dijelu optužnice koja Karadžića tereti za genocid nad više od 7.000 Bošnjaka iz Srebrenice u julu 1995. godine. 

Prvi srebrenički svjedok iskaz će dati pod pseudonimom KDŽ-039, ali bez drugih zaštitnih mjera, poput skrivanja lika ili elektronske izmjene glasa. 

Karadžićeva Odbrana zatražila je da on svjedoči pod punim imenom, dovodeći u pitanje svrhu pseudonima kao zaštitne mjere ukoliko je lik svjedoka vidljiv. 

Tužilaštvo se tome usprotivilo, uz obrazloženje da je sam svjedok zatražio pseudonim i da je pod njim već svjedočio u Haagu. 

Nerma Jelačić, glasnogovornica Haškog tribunala, kazala je da će KDŽ-039 govoriti o tome kako je preživio strijeljanje u selu Orahovac kod Zvornika, gdje su ga, sa stotinama drugih Bošnjaka, prebacile snage Vojske Republike Srpske (VRS) nakon što su 11. jula 1995. zauzele Srebrenicu. 

Prema optužnici protiv Karadžića, VRS je 14. i 15. jula u Orahovcu ubila oko 1.000 bošnjačkih muškaraca iz Srebrenice. Između ostalog, Karadžiću se na teret stavlja genocid počinjen u Srebrenici i još sedam bosanskohercegovačkih općina, teror nad građanima Sarajeva i uzimanje međunarodnih predstavnika za taoce. 

U nastavku unakrsnog ispitivanja vojnog eksperta Browna, Karadžić je ustvrdio da su zločine nad nesrpskim civilima u Bosanskoj krajini u proljeće i ljeto 1992. počinili “nekontrolisani elementi” iz “osvete”, a ne pripadnici Prvog krajiškog korpusa VRS-a. Prihvatajući da su i u dokumentima tog korpusa, koje je analizirao, spominjani slučajevi osvete, Brown je, međutim, naglasio da su operacije zauzimanja više krajiških općina, tokom kojih su zlodjela počinjena, provodile regularne jedinice Prvog krajiškog korpusa, “a ne paravojne formacije ili jedinice van kontrole”. Unakrsno ispitivanje Browna Karadžić će završiti u prvom dijelu nastavka suđenja 24. novembra. 

Iskazom Browna bit će završen dokazni postupak po tačkama optužnice koje bivšem predsjedniku Republike Srpske na teret stavljaju progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH, javio je BIRN. 

Unakrsno ispitujući vojnog eksperta Haškog tužilaštva Ewana Browna, optuženi Radovan Karadžić ustvrdio je u utorak da se u proljeće 1992. godine zalagao za “meku” i “evropsku granicu” na Drini, a ne za “ujedinjavanje sa Srbijom”. Uz podsjećanje da je skupština bosanskih Srba u maju 1992. godine usvojila šest strateških ciljeva rata, od kojih je jedan bilo “uklanjanje Drine kao granice”, Brown je citirao Karadžićeve riječi da su Srbi sa obje strane rijeke i da moraju kontrolirati pogranično područje.

Na primjedbu Karadžića da se zalagao i za postojanje bošnjačkih općina u Podrinju, Brown je naznačio da je postojanje tih enklava kasnije onemogućeno “direktivom broj četiri” kojom je vrhovna komanda naložila VRS-u da “muslimanski borci budu uklonjeni, zajedno sa stanovništvom”.

Kao cilj operacija VRS-a u proljeće i ljeto 1992. godine Karadžić je naveo “razoružavanje neprijateljskih snaga”, negirajući da su na meti bila naseljena mjesta i stanovništvo.

Brown je, međutim, ostao pri iskazu da je, pod izgovorom razoružavanja nesrpskog stanovništva, VRS zapravo provodio razdvajanje Srba od Bošnjaka i Hrvata, što je, prema njegovim riječima, bio prvi i sveobuhvatni strateški cilj koji je srpska skupština usvojila u maju 1992. godine.

Vojni ekspert je naznačio i da su operacije Prvog krajiškog korpusa VRS-a u Bosanskoj krajini, po pravilu, završavale veoma brzo, bez većeg otpora bošnjačkih snaga, preuzimanjem vlasti u tim opštinama, uz pomjeranje nesrpskog stanovništva.

Karadžić je osporavao i nalaz iz Brownovog izvještaja da VRS nije kažnjavala ratne zločine iako je imala saznanja o njima.

Brown se, međutim, pozvao na borbene izvještaje koje je Prvi krajiški korpus upućivao Glavnom štabu VRS-a, u kojima, kako je rekao, stoji da je u selu Vičići kod Kotor-Varoši 4. novembra 1992. počinjen “masakr” nad nesrbima i da su počinioci bili iz tamošnje lake pješadijske brigade.

“Nisam vidio dokaze o krivičnom progonu počinilaca ijednog od tih zločina”, rekao je Brown, prenio je BIRN.

(Fena)