Podvaljuju nam nevažeće fakultetske diplome!

Petnaesti august, krajnji rok domaćim univerzitetima da bar započnu proces akreditacije, davno je iza nas. Diplome stečene nakon tog datuma njihovim vlasnicima do daljnjeg mogu poslužiti tek kao ukras na zidu. Saznat će vrlo brzo i šta to u praksi znači a jedino što su domaće institucije uradile za tri mjeseca je imenovanje novog direktora Agencije za visoko obrazovanje i osiguranje kvalitete BiH (HEA). Naravno, imenovan je dokazani „stranački čovjek“, SDA-ovac, Husein Nanić. Doduše, urađeno je još nešto, nakon nekoliko godina priče o akreditaciji, tek sada se konstatuje da nijednim propisom u BiH nije predviđen način finansiranja procesa!? A radi se o oko 19 miliona maraka.

VISOKO ŠKOLSTVO, POLITIKA I NOVAC

Od ljetos, kada je i Žurnal među prvima upozoravao na moguće posljedice kašnjenja procesa akreditacije visokoškolskih institucija u BiH, ništa se suštinski nije promijenilo. Istekao je period od četiri godine (od usvajanja Okvirnog zakona o obrazovanju) za koji se vjerovalo da je sasvim dovoljan za pripreme kako bi se i fakulteti u BiH napokon podvrgnuli provjerama kriterija koje moraju zadovoljavati da bi bili dio obrazovnog sistema. U tom su periodu fakultetima bar važile privremene akreditacije. Istekle su, također, 15. augusta a da nijedan univerzitet do tada, ni bar formalno, nije predao zahtjev za početak akreditiranja. Potvrdio je to za Žurnal Boris Ćurković, vršilac dužnosti direktora HEA-e BiH.

-Agencija je pripremila legislativu iz naše nadležnosti. Mada znam da se u nekim obrazovnim ustanovama smatraju spremnim za početak provjere, međutim, ministarstva obrazovanja najprije treba da usvoje Pravilnike o akreditaciji. A, koliko znam, jedino su to uradili u Unsko-sanskom kantonu. Dokumente su pripremili i u Zeničko-dobojskom i u Kantonu Sarajevo, jer sam dokumente vidio. Međutim, da bi proces akreditacije započeo, pravilnici moraju biti usvojeni u svim kantonima, odnosno u Republici Srpskoj. Nadam se da će se to uskoro dogoditi ali imamo i „situacije“ u dva kantona, Hercegovačko-neretvanskom i Srednjebosanskom kantonu, gdje još nisu usvojili ni zakone o visokom obrazovanju..., kaže Ćurković.

Nakon usporedbe Ćurkovićeve izjave sa izjavom bivšeg direktora HEA-e, Nihada Fejzića, koju je ljetos, a prije nego će se povući sa čela Agencije dao za Žurnal, nije teško zaključiti da li je od 15. augusta bilo ikakvih pomaka. Ili možda griješimo? Urađeno je nešto: „otkriven“ je još jedan razlog zbog kojeg će proces akreditacije vjerovatno još više da kasni.

- Nijedan zakon nije propisao način finansiranja kompletnog procesa akreditiranja. Imamo 37 obrazovnih institucija u zemlji. Ukupno će za cijeli proces akreditacije institucija, odnosno provjere studijskih programa, trebati oko 18 ili 19 miliona maraka. To nije mali novac. Doduše, ne treba odmah cijela suma. Trebat će u naredne tri, četiri godine, ali zaista se mora jasno propisati kako će i ko će sve to finansirati, kaže Ćurković.

KO OPET LAŽE „BOLONJCE“?

Međutim, koliko to domaće institucije u ovom trenutku uopće zanima? Dok se u Federaciji zakonskim izmjenama pokušava omogućiti i „Bolonjcima“ da ravnopravno apliciraju za poslove u javnim institucijama, prešućuje im se (između ostalog) i još jedna bitna činjenica, da im nikakav novi zakon neće pomoći da se zaposle sve dok im diplome izdaju fakulteti koji nisu akreditirani.

HEA ovih dana na TV i radio stanicama intenzivno „vrti“ promotivne spotove o važnosti procesa akreditacije. A u spotu se ne pita političare, ministre i rektore znaju li štagod o tome, već se pita studente?!

A kasni s poslom HEA, resorna ministarstva, odnosno Univerziteti,  a i Vijeću ministara je izgleda najbitnije bilo da i na čelo HEA-e dođe čovjek iz politike.

Nakon što se bivši direktor, kako već rekosmo povukao s te funkcije, za njegova je nasljednika na posljednjoj sjednici Vijeća ministara imenovan Husein Nanić. A, rekosmo i to, ovaj dokazani SDA-ovac se i pored ratnog profesorskog angažmana u Mješovitoj srednjoj školi u Bužimu ( od 1993. do 1995. godine) i asistiranja na Biotehničkom fakultetu u Bihaću ( 2001. i 2002. godine)  posljednju deceniju isključivo bavio politikom.

Međutim, niko nije ni očekivao da politika u BiH obrazovni sistem prepusti struci. Ćurković čak kaže da je zbog najvjerovatnije potrebe za novim zakonima, odnosno za izmjenama postojećih zakona "možda i dobro da na čelo Agencije dođe osoba sa takvim backgroundom".

Jedno je sigurno, Ćurkovićeva ocjena je i više nego adekvatna ilustracija onoga što najvjerovatnije slijedi. A o tome šta će u međuvremenu biti s diplomama koje izdaju neakreditirani fakulteti, izgleda da se još nije našao niko dovoljno hrabar da to javno prizna.

(zurnal.info)