U pokušaju povrata vlasništva nad nekretninama:Pola miliona maraka nepoznatom advokatu iz Hrvatske
JEDINA SLOBODNA TERITORIJA

Novosti

U pokušaju povrata vlasništva nad nekretninama: Pola miliona maraka nepoznatom advokatu iz Hrvatske

Pravnici koje je Žurnal konsultovao tvrde da bi za skoro 240 hiljade evra i najbolje advokatske kancelarije u Hrvatskoj pristale da preuzmu ovaj posao i da, za te pare, dobro zasuču rukave i uhvate se u koštac sa sudovima

Pola miliona maraka nepoznatom advokatu iz Hrvatske

 

Investiciono-razvojna banka Republike Srpske (IRB RS) je 6. avgusta 2021. godine objavila tender za „nabavku pravnih (advokatskih) usluga u Republici Hrvatskoj“, a procijenjena vrijednost tog posla iznosi 452.949, 35 konvertibilnih maraka. U obavještenju o javnoj nabavci navedeno je da se na tender javio samo jedan ponuđač, advokat Vladan Zečevič iz Rijeke, koji je ponudio najnižu cijenu, pa je konačna ukupna vrijednost ugovora definisana na 450.111 KM, bez uračunatog PDV-a.

S ozbirom na to da se radi o poprilično velikoj cifri za angažovanje advokata u Hrvatskoj, Žurnal je od IRB-a zatražio odgovor o tome kakve poslove IRB RS ima na teritoriji te susjedne zemlje i kakve advokatske usluge u Hrvatskoj vrijede više od 450 hiljada KM ili gotovo 240 hiljada evra.

Iz IRB-a su nam odgovorili da se te advokatske usluge odnose na na rješavanje imovinsko-pravnih odnosa za nekretnine javnih preduzeća iz Republike Srpske koje se nalaze u Hrvatskoj. Pojasnili su da se radi se o tzv. imovini iz pasivnog podbilansa, koja nije mogla biti predmet privatizacije, već je, kao i sve druge nekretnine koje se nalaze na teritoriji drugih republika bivše SFRJ i Federacije BiH, ex lege imovina Republike Srpske.

Stupanjem na snagu Zakona o imovini i potraživanjima kojima upravlja Fond za upravljanje nekretninama i potraživanjima Republike Srpske, obavezan je Fond da naknadi sve troškove koji nastanu angažovanjem i pomoći pravnih lica, troškove pravnih radnji vezanih za prenos vlasništva, te troškove eventualnih sudskih sporova u kojima učestvuju pravna lica sa teritorije Republike Srpske, koji se vode nad imovinom iz pasivnog podbilansa i potraživanjima, a koji služe za utvrđivanje prava vlasništva nad istim“, naveli su iz IRB-a.

Pojednostavljeno, advokat koga angažuje IRB RS trebalo bi u Hrvatskoj da utvrdi faktičko stanje i pravni status za svaku od navedenih nekretnina javnih preduzeća iz RS, a onda da pokrene pravne radnje kako bi Hrvatska navedenim preduzećima vratila objekte, koje su prije ratova na području bivše Jugoslavije posjedovali u toj zemlji.

Radi se o 37 nekretnina javnih preduzeća sa, kako je navedeno, „određenom relevantnom dokumentacijom“, kao i sedam preduzeća „bez relevantne dokumentacije“, uglavnom preduzećima koja su godinama u stečaju.

 

spisak preduzeca

 

Iz IRB su još naveli da je cijena advokatskih usluga za period od godinu zasnovana na broju predmetnih nekretnina iz evidencija Fonda, te predviđenih radnji neophodnih za regulisanje statusa ovih nekretnina.

Iznos naveden u tenderskoj dokumentaciji, a koji sadrži sve naknade bez dodatnih troškova, je maksimalan iznos koji na ime obavljenih usluga može biti isplaćen Izvršiocu, ali će se plaćanje vršiti po učinku, jer će u skladu sa ugovorom Izvršilac biti u obavezi da dostavlja mjesečne fakture zajedno sa troškovnikom i materijalnim dokazima o izvršenim radnjama u skladu sa važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika“, uvjeravaju iz IRB-a.

Sam  po sebi ovaj posao, koji bi trebalo da uradi odvjetnik Zečević, djeluje kao nemoguća misija, jer je poznato da se hrvatsko pravosuđe ne mari mnogo na odredbe Sporazuma o sukcesiji, koji je po pravnoj snazi iznad svih lokalnih zakona. (Države nastale raspadom bivše SFRJ 29. juna 2001. godine u Beču su potpisale Sporazum o sukcesiji kojim su utvrđeni „osnovni principi i obaveze država nasljednica (sukcesora) pri imovinskopravnoj diobi nasljeđa SFRJ“.

U ranijim ovakvim slučajevima, hrvatski sudovi su ocijenili da nema mjesta primjeni Sporazuma o sukcesiji jer je on, po njihovom tumačenju, tek krovni dokument koji nije osnov za vraćanje imovine i u praksi još uvijek ne može da proizvede konkretne pravne posledice.

Tu je i odluka Sabora Hrvatske iz 2018. godine kojom je omogućeno da se „sporna imovina da u zakup od 30 godina“, što dodatno otežava svaki pokušaj da preduzeća iz BiH, uključujući oba entiteta, dođu do svoje imovine u Hrvatskoj..

U ovakvoj situaciji, pitanje je zašto IRB RS raspisuje tender i angažuje advokata, kome će isplatiti više od 450 hiljada KM, pri čemu su minimalne šanse da Republici Srpskoj vrati vlasništvo nad nekretninama javnih preduzeća u Hrvatskoj?!! Posebno je sporno što je odvjetnik Vladan Zečević iz Rijeke bio jedini ponuđač i što je kriterijum za njegov izbor bio „najniža cijena“.

Jedan ponuđač i „najniža cijena“ ponude, u pravilu, ukazuju da je tender sporan i da se moguće odvijaju zakulisni poslovi. Advokat Zečević trebalo bi da se uhvati u koštac sa sistemom u Hrvatskoj, koji je skoro nemoguće pobijediti da bi se vratila imovina javnih preduzeća iz RS u toj zemlji, a njegova odvijetnička tvrtka nema čak ni svoju zvaničnu web stranicu. Njegove advokatske kancelarije nema ni u top šest odvjetničkih tvrtki u Hrvatskoj, što se lako da provjeriti.

Uz to, u uslovima koje je utvrdila IRB RS, navodi se da advokatska kancelarija mora da ima „mrežu od najmanje pet advokata“, što, s ozbirom na to da njegova advokatska kancelarija nema zvaničnu web stranicu, nije moguće utvrditi. Još je precizirano da angažovani advokat treba da ima 25 godina iskustva, što je nedopustiva i diskriminatorska odredba, za sve one advokate koji imaju manje godina iskustva, a mogu biti itekako bolji stručnjaci od odvjetnika Zečevića.

 

uslovi za advokata

 

Žurnal je kontaktirao i advokata Zečevića, koji nam je kratko odgovorio da „nije sklopio nikakav ugovor sa IRB“, da je tenutno na godišnjem odmoru i da „ne želi o tome razgovarati“.

Pravnici koje je Žurnal konsultovao tvrde da bi za skoro 240 hiljade evra i najbolje advokatske kancelarije u Hrvatskoj pristale da preuzmu ovaj posao i da, za te pare, dobro zasuču rukave i uhvate se u koštac sa sudovima.

Ovako, čini se da je cijela priča izmedju računata da bi taj novac ni za šta bio potrošen, odnosno da bi pojedinci dobro profitirali kroz ovaj tender.

 

(zurnal.info)