Nadležne institucije Bosne i Hercegovine tolerišu korupciju, a zbog kršenja zakona i koruptivnog djelovanja u sistemu javnih nabavki država godišnje gubi i do 500 miliona maraka, upozorili su iz Udruženje gradjana “Tender”.
Stanje je alarmantno, ali se u BiH niko ne procesuira zbog kršenja zakona i koruptivnog djelovanja kroz sistem javnih nabavki. Riječju, pravna država ne djeluje, pokazalo je novo istraživanje “Tendera”.
“Stanje u javnim nabavkama BiH se pogoršava u kontinuitetu, a zakon koji se odnosi na tu oblast je u funkciji koruptivnih lobija”, upozorio je generalni sekretar “Tendera” Željko Grujić.
Istraživanje ovog Udruženja je pokazalo da mnogi ugovorni organi u BiH i dalje određuju previsoke, nezakonito visoke cijena za otkup tenderske dokumentacije. Realna cijena ne bi smjela da prelazi zakonom predviđenih 15 KM za kopiranje i dostavu dokumentacije. Umjesto nuđenja besplatne tenderske dokumentacije, čime bi se objektivno privukao veći broj ponuđača i time obezbijedila veća konkurentnost, pa i niže cijene u ponudama, ugovorni organi su nezakonito od ponuđača naplatili iznos veći od 300 hiljada maraka. Ovakva pojava najdrastičnija je na nivoima entiteta gdje je tenderska dokumentacija naplaćivana nezakonito u više od 80 posto slučajeva, utvrdio je “Tender”, upozoravajući da je u jednom ugovornom organu registrovana rekordna cijena tenderske dokumentacije od 3.450 maraka.
Previsoka naknada za tendersku dokumentaciju dovodi do nemogućnosti obezbjeđivanja tri prihvatljive ponude, pa je šteta prevelika, ne samo zbog ponovnog naknadnog oglašavanja već i zbog gubljenja vremena i ugrožavanja porocesa rada. “Tender” razlog za bahat i neodgovoran odnos ugovornih organa prema ponuđačima vidi u nevršenju dosljednog monitoringa Agencije za javne nabavke BiH nad oglašenom tenderskom dokumentacijom. Osim toga, ne postoje intervencije zbog drastičnog nepoštivanja odredbi Zakona u ovom segmentu. Poražavajuća je činjenica da u BiH još niko nije sankcionisan zbog kršenja Zakona o javnim nabavkama.
Nadležne institucije tolerišu i sve veći porast direktnih sporazuma, konkurentskih zahtjeva i pregovaračkih postupaka bez objave. Time se u BiH korupcija legalizuje, ističu u “Tenderu”.
“Malo je nade da će se u BiH donijeti antikoruptivni Zakon o Javnim nabavkama. U prilog tome posebno ide žestok otpor koji Agencija ima prema našem prijedlogu o uvođenju sertifikovanih službenika, nedovoljna obuhvaćenost kršenja zakonskih normi sankcijama, kao i smanjenje novčanih kazni sa sadašnjih 4.000 na 3.000 maraka. U samom nacrtu Zakona izostavljena je mogućnost pokretanja krivične odgovornosti koju sadrži sadašnji Zakon”, ističu u ovom Udruženju.
Primjedbe na pripreme novog Zakona upućene su svim strankama koje čine Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine. Parlament BiH je takođe upozoren i na aljkav rad Agencije za javne nabavke, koja prema istraživanju “Tendera” ne čini ništa da spriječi koruptivno djelovanje.
Bosna i Hercegovina postala je svjetski rekorder po visini utrošenih sredstava za javne nabavke putem direktne pogodbe. U 2010. godini na direktne pregovaračke postupke potrošena je gotovo polovina utrošenih para, mada Evropski sud pravde jasno ukazuje da se pregovarački postupci bez objave mogu provesti samo u slučaju nepredvidivog događaja krajnje hitnosti i veze između nastalog događaja i krajnje hitnosti (kada se ne može vremenski provesti predviđena procedura utvrđena Zakonom za takav vid nabavke).
Uz to, upozoravaju u “Tenderu”, Agencija za javne nabavke nepotrebno troši sredstva ugovornih organa jer praktikuje provođenje predmetnih javnih nabavki podjelom na lotove i objavljivanjem svih lotova u Službenom glasniku BiH.
“Samo jedna velika nabavka sa 209 lotova može da košta ugovorni organ i do 30.000 maraka što je besmisleno, jer se devedeset posto tekstualnog dijela u lotovima ponavlja. Navedeni pristup je u direktnoj suprotnosti sa direktivama EU o Javnim nabavkama koje insistiraju na potrebi stalnog smanjivanja birokratskih procedura”, naveo je Grujić. U “Tenderu” su izračunali da očigledna pljačka javnih sredstava na ovaj način državu godišnje košta i do 500 miliona maraka.
(zurnal.info)