Političari vrijeđaju birače, ali i građane EU

Ponašanje nekih političkih aktera u BiH u vezi s IPA bespovratnim sredstvima pomoći Evropske unije od skoro 100 miliona eura, i to u vrijeme vrlo ozbiljne ekonomske krize i nezaposlenosti, nije samo uvreda za domaće birače koji su prije skoro godinu dana dali svoj glas sadašnjim aketerima vlasti u entitetima i na državnom nivou, već i za poreske obveznike u članicama EU-a, izjavio je danas Feni politički analitičar i dugogodišnji pratilac zbivanja u Briselu Zekerijah Smajić.

- Mnogo je to veća uvreda i katastrofalno loša poruka za poreske obveznike zemalja članica Evropske unije koji također već treću godinu žive s posljedicama globalne recesije, ali svoje poreske obaveze ne prestaju zbog toga da izmiruju. Iz njihovih zarada se uzima i dio za zajednički budžet u Briselu, a više od pet milijardi eura stiglo je u Bosnu i Hercegovinu kako bi se otklonile posljedice rata i ubrzale reforme na putu ka Evropskoj uniji, navodi Smajić.

On poručuje da koja god od domaćih političkih opcija ima sklonosti ka negiranju ovakvih činjenica, zaslužuje da bude kažnjena na svakim narednim izborima, a lokalni su već najesen naredne godine. 

Smajić dalje upozorava da bi druga sankcija morala da bude sadržana u narednom Godišnjem izvještaju o napretku u kojem Evropska komisija već jedanaest godina gotovo rendgenski odslikava sve dobre i loše poteze vlasti, nevladinog sektora, medija i građana BiH na putu evropskih integracija. 

- Najnoviji izvještaj se privodi kraju, a njegovi nalazi će biti objavljeni za oko mjesec dana. U njemu će ovoga puta, siguran sam, imenom i prezimenom biti identificirani kočničari procesa evropskih integracija po svakom pitanju, smatra on. 

Takva specifikacija stanja i krivaca bit će sastavni dio godišnjeg plana djelovanja novog šefa Delegacije i Specijalnog predstavnika EU, ambasadora Petera Sorensena, koji je početkom septembra doputovao u Sarajevo s ojačanim mandatom i jednoglasnom podrškom evropske 27-rice.

- Ako se veoma brzo ne odmrzne proces evropskih integracija i konačno ne počne govoriti o poimeničnim krivcima za blokade, Bosna i Hercegovina će izgubiti i posljednju šansu da se otrgne iz ponora i krene putem kojim Crna Gora i Srbija, da Hrvatsku i ne spominjem, munjevito napreduju, kazao je Smajić.

U Evropskom pokretu BiH smatraju da je u trenutnoj situaciji izuzetno veliki luksuz, koji BiH ne može priuštiti, odbiti i jedan milion eura ili KM, a ne gotovo 200 miliona KM koje bi itetkako dobrodošle BiH u ovom teškom trenutku, kako ekonomskom tako i političkom.

- Smatramo da se mogao naći neki kompromis da se ta sredstva dobiju, kazao je Feni predsjednik Evropskog pokreta Predrag Praštalo. 

On navodi da se materijalni gubitak može nekada nadoknaditi, ali da je BiH ponovo izgubila na imidžu i rejtingu u očima evropskih i drugih međunarodnih subjekata.

- Kada se svi bore za svaki cent sredstava Evropske unije, sigurno će negativno biti ocijenjeno da jedna zemlja odbija veliku finansijku podršku, poručio je Praštalo. 

Bosna i Hercegovina iz IPA fondova za 2011. može da iskoristi 96 miliona eura za jačanje institucija, unapređenje infrastrukture, povećanje zaposlenosti i druge namjene. Međutim, dio predviđenih projekata odbacila je Republika Srpska, nakon čega je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine 7. septembra utvrdilo smanjenu listu sa 14 projekata u vrijednosti od 88 miliona eura. Tu revidiranu listu odbila je prihvatiti Vlada Federacije BiH na posljednjoj sjednici.

Iz Brisela su u međuvremenu dolazili izvještaji da će ova sredstva, zbog nepostojanja dogovora unutar BiH, biti preusmjerena drugdje u regionu.

(Fena)