POLITIČKA AMNEZIJA: SNSD tvrdi da je neustavan zakon koji su sami usvojili!

Vlast u Republici Srpskoj mjesecima optužuje opoziciju za „probosanstvo“, „izdaju“, snishodljivost prema političkom Sarajevu, busajući se u prsa kako su oni isključivi i jedini mjerodavni tumači i zaštitnici srpskih nacionalnih interesa.

Vladajuća koalicija otišla je čak do te mjere da nijedna odluka u Parlamentu BiH ili Savjetu ministara ne može biti usvojena dok prethodno ne dobije saglasnost Narodne skupštine Republike Srpske. Skupštine u kojoj je većina sastavljena zahvaljujući političkim Papcima, koji su zarad vlastitih interesa, a ne RS ili građana koji su ih birali, promijenili stranu.

Kolika je nadobudnost vladajućeg bloka (SNSD-DNS-SP) govori i njihov poslednji zaključak da bi ministri u Savjetu ministara iz RS jednom sedmično morali da polažu račune Vladi RS o onome šta rade u Sarajevu. Takav stav obrazlažu tvrdnjom da je Savjet ministara prema Ustavu BiH samo pomoćni organ Predsjedništva BiH, a da su izvršna ovlaštenja na nivou entitetskih vlada.

ŠTA JE SVE DOGOVORIO SNSD

Milorad Dodik i SNSD tako nisu govorili u vrijeme kada je ta stranka bila u vlasti na državnom nivou. A njihovo učešće u državnoj vlasti trajalo je ukupno deset godina. Sada bi da izvrše kolektivnu lobotomiju u Republici Srpskoj, da više niko i nikada ne bi pomenuo da su oni učestvovali u prenosu entitetskih nadležnosti na državni nivo i da su učestvovali u donošenju zakona koje bi sada da ponište.

Tako je SNSD učestvovao u donošenju Zakona o zaštiti potrošača BiH 2006. godine, dakle u vrijeme kada je Dodikova stranka u punom kapacitetu učestvovala u vlasti na državnom nivou.  U vrijeme donošenja ovog zakona, po Ustavu RS i FBiH, entiteti su bili nadležni da donesu propise iz oblasti zaštite potrošača.

Riječju, Zakon o zaštiti potrošača u BiH imao je crtu neustavnosti, jer je ta materija bila u nadležnosti entiteta. Godinama RS, mada je to mogla, nije uradila ništa da uredi ovu oblast. Sve do do 2012. godine kada je ovaj bh. entitet donio svoj Zakon o zaštiti potrošača u RS. Dakle, za sve ove godine RS i njene institucije su primjenjivale Zakon o zaštiti potrošača u BiH.

Kada je SDS-a predložio da se u u tom zakonu zabrane krediti indeksirani u CHF-u, vlast u RS je to okarakterisala kao neustavan čin, iako je ta ista vlast isti taj zakon na teritoriji Republike Srpske primjenjivala od 2006. do 2012. godine.

Po SNDS-u sada je neustavan pokušaj izmjena zakona o Zaštiti potrošača u BiH, ali i sam zakon, mada su poslanici ove stranke 2006. godine glasali za zakon i izvršili prenos nadležnosti sa RS na BiH. Zakon o zaštiti potrošača BiH su punih šest godina primjenjivali i danas ga primjenjuju.

Pomoćnik ministra trgovine i turizma RS Dušanka Tegeltija je na osnovu Zakona o zaštiti potrošača BiH formirala i posebno odjeljenje u sektoru za trgovinu, te godišnje obavještavala Vladu o stanju na području zaštite potrošača po osnovu primjene tog zakona. Od 2007. godine u budžetu je predvidjela oko 100.000 KM godišnje za finansiranje projekata različitih interesnih grupacija koje se tobože bave zaštitom potrošača.

600 HILJADA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA

Od 2007. do 2012. godine Dušanka Tegeltija je raspodijelila oko 600.000 KM primjenjujući Zakon o zaštiti potrošača BiH i to joj tada nije smetalo.

Sada SNSD tvrdi da su taj zakon, kao i predložene izmjene neustavni. Ako je to tako, ko će iz SNSD-a i vlasti u RS odgovarati što su šest godina primjenjivali, po njima, neustavan zakon. I što je po osnovu tog zakona Dušanka Tegeltija nezakonito potrošila 600.000 KM para građana Republike Srpske.

Tegeltija je te pare potrošila po osnovu zakona za koji sada vlast u RS tvrdi da je neustavan. Pitanje je šta je vlast u RS radila sve te godine i zašto sada, kada je SDS predložio izmjene zakona na državnom nivou, Dušanka Tegeltija tvrdi da su izmjene neustavne, jer je zaštita potrošača u nadležnosti RS.

Političkom licemjeru nikada kraja. Tim više što RS ni u svoj Zakon o zaštiti potrošača ne želi da ugradi rješenje o zabrani indeksiranja budućih kredita u CHF. Tegeltija to ne smije i neće uraditi, jer bi se tako zamjerila bankarskom sektoru.

(zurnal.info)