Politički dogovor u kojem trpi pravda

Otkako je sa banjalučkog sastanka visoke predstavnice Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Ketrin Ešton i Milorada Dodika najavljeno da će Republika Srpska trampiti referendum o državnom Tužilaštvu i Sudu za priču o pravosuđu u BiH, “strukturalni dijalog” postao je najčešća medijski rabljena kovanica, čiji stvarni smisao niko nije mogao precizno definisati.

VELIKO RAZOTKRIVANJE

Brže nego što se očekivalo, čini se da je razotkriveno šta sadrži dio paketa zvanog “strukturalni dijalog”, koji je već polučio prve rezultate. U razmaku od samo par dana dva “krupna” predmeta na kojima je radilo Tužilaštvo BiH ustupljena su nižim pravosudnim instancama.

Prvo je objelodanjeno da je “predmet Dodik”, u kojem su bivši premijer RS i nekoliko drugih visokih entitetskih funkcionera osumnjičeni da su na više građevinskih projekata oštetili budžet za 115 miliona maraka, prebačen Specijalnom tužilaštvu RS.

- U okviru ovog predmeta, provođenjem istrage  utvrđeno je da u većem dijelu predmeta nema elemenata iz nadležnosti Tužiteljstva BiH, tako da je veći dio predmeta proslijeđen Specijalnom tužiteljstvu RS, a manji dio predmeta ostao je u Tužiteljstvu BiH, rekao je “Žurnalu” portparol državnog Tužilaštva Boris Grubešić.

Istovremeno, portparolka Specijalnog tužilaštva RS Dragica Tojagić potvrdila je da je dokumentacija o ovom predmetu stigla u Banja Luku i da se trenutno analizira. Državna agencija za istrage i zaštitu podnijela je u februaru 2009. godine krivičnu prijavu protiv tadašnjeg premijera RS Milorada Dodika, nekoliko ministara iz njegove vlade i osoba iz poslovnog miljea (među njima i vlasnika “Integral Inženjeringa” Slobodana Stankovića) zbog sumnje da su na izgradnji Administrativnog centra RS, RTV doma i autoputa Banjaluka-Gradiška oštetili državni i entitetski budžet za 115 miliona maraka.

Par dana nakon što je ozvaničeno da Dodik više nije pod lupom Tužilaštva BiH, potvrđeno je da je državno Tužilaštvo obustavilo istragu i protiv osumnjičenih u tzv. “aferi reket SDP-a”, te da je dio tog predmeta ustupljen Kantonalnom tužilaštvu u Sarajevu.

- U okviru predmeta tzv. slučaj Reket donesena je naredba o obustavi istrage protiv sve trojice osumnjičenih, koja se odnosi na kaznena djela iz nadležnosti Tužiteljstva BiH. Kako je tijekom istrage utvrđeno da postoje elementi kaznenih djela iz entitetske nadležnosti, predmet će biti proslijeđen nadležnom entitetskom tužiteljstvu na dalji rad, potvrdio je “Žurnalu” Boris Grubešić.

U istrazi o tzv. “aferi reket SDP-a”, koju je vodilo Tužilaštvo BiH, osumnjičeni su bili predsjednik SDP-a Zlatko Lagumdžija, potpredsjednik te stranke i načelnik sarajevske opštine Novi Grad Damir Hadžić, te direktor firme “Butmir” Husein Hasibović. Podsjetimo, ranije je u medijima emitovan snimak razgovora u kojem Hasibović, u ime SDP-a, za izmjene prostornog plana u Sarajevu od grupe biznismena pokušava da iznudi novac. Tada je objavljeno da je SDP tražio 2,2 miliona KM od direktora “ASA Holdinga” Nihada Imamovića i još nekoliko investitora.

OPASNE VEZE

Zanimljivo je da oba ova slučaja okružuje medijska tišina ali to, kako se čini, nije njihova jedina povezanost, tvrde u Transparency International:

Očigledno je da postoji neka vrsta dogovora, jer bi bila nevjerovatna slučajnost da se skoro isti dan oba slučaja prebace na niže istance. Osim toga, mi smo, kada je počela priča o referendumu, koji udara upravo na Tužilaštvo i Sud BiH, upozorili da priču o tome pokreće onaj protiv kojeg Tužilašvo BiH vodi istragu, kazala je za “Žurnal” portparol Transparency International BiH (TIBiH) Ivana Korajlić.

Ona smatra da iza svega stoje “političke igre i politički dogovor”, kako bi se “predmet Dodik” prebacio na niže pravosudne instance nad kojima postoji veći stepen kontrole. Šta će se dešavati u Specijalnom tužilaštvu RS neizvjesno je, baš kao što je nepoznanica kakav će biti epilog tzv. afere Reket pred Kantonalnim tužilaštvom u Sarajevu.

Korajlićeva smatra da od Specijalnog tužilaštva ne treba očekivati mnogo.

- Ako Tužilaštvo BiH nije uspjelo učiniti ništa za sve vrijeme koliko je trajala ta istraga, ne vjerujem da će Specijalno tužilaštvo RS nešto uraditi, posebno imajući u vidu političke pritiske i kontrolu koja postoji nad radom pravosuđa u RS, kazala je ona.

Vera Jovanović, predsjednica Helsinškog komiteta BiH

Ne želim da vjerujem u politički dogovor

Kako, kao pravnica i predsjednica Helsinškog komiteta BiH, tumačite činjenicu da je Tužilaštvo BiH počelo da prosljeđuje krivičnu prijavu protiv Milorada Dodika Specijalnom tužilaštvu u Banjaluci?

Po tome, može se zaključiti da tu nema organizovanog kriminala, da nema dogovora i da je to, u stvari, uradio jedan čovjek. Znate, morate napraviti cijelu mrežu ljudi koji će vam omogućiti da uradite tako nešto... U ovom slučaju, ako odgovara kao pojedinac, onda nema dokaza da postoji organizovana mreža ljudi... Zato je slučaj ustupljen...

Kako tumačite činjenicu da se s najviše instance predmet spušta na nižu razinu?

Spušta se na entitetski nivo. Mislim da u RS imaju, malo drugačije od Federacije, Specijalno tužilaštvo koje se bavi organizovanim kriminalom. Tamo je dopušteno da postoji paralelizam između državnog i entitetskih tužilaštava, što je takođe jedan mali apsurd i mislim da bi o tome, u tim nekim strukturalnim razgovorima, također trebalo povesti računa. Ako treba da postoji nešto u entitetima a postojaće, jer uvijek mora biti neka određena hijerarhija, treba onda da bude u oba entiteta isto.U RS su svjesno, ja mislim, organizovali to Specijalno tužilaštvo zato da bi doveli u pitanje organizovani kriminal koji se obrađuje pred Tužilaštvom BiH. U slučaju Dodik, vi možete podnijeti tužbu protiv 30 lica, ali možete u toku istraživanja utvrditi da je odgovorno jedno lice ili dva lica. Samo podnošenje prijave još uvijek ne znači da postoji osnovana sumnja protiv svih lica. Do sam radila kao tužilac, nikad nisam imala povjerenja u krivične prijave koje imaju trideset lica. Jer, uvijek postoje organizatori i dva ili tri lica koja to završavaju. Ako podnosite prijavu protiv 15 lica to je dosta razvodnjeno, ili nema pravih utvrđenih činjenica... Ne znam stvarno situaciju ali pretpostavljam da su dobro proučili situaciju i da su možda našli osnova za par osoba ali nisu našli osnova za čitavu mrežu. Kada, recimo, Milorad Dodik dođe i kaže: Ja hoću to i to, onda tu nema dogovora, je li?

Vjerujete, dakle, da je prosljeđivanje krivične prijave protiv Milorada Dodika Specijalnom Tužilaštvu u Banjaluci opravdano? Ne dovodite to u kontekst sa pričom o referendumu i svojevrsnim pritiskom na Tužilaštvo BiH?

Ja te dvije stvari ne bih povezivala. Ne želim da vjerujem u to. Želim da vjerujem da je neko sjeo i proučio spise i našao da nema osnova za nadležnost Tužilaštva BiH. Ako bih vjerovala drugačije onda bih mogla odmah da poderem svoju diplomu.

(zurnal.info)