Politički procesi u BiH: Dva koraka naprijed, korak nazad

Moon navodi da je u septembru prošle godine, u govoru koji je držao na Fakultetu za međunarodne studije Univerziteta John Hopkins u Washingtonu, govorio o sporosti političkog procesa u BiH, zapažajući da  prečesto izgleda da se to kretanje može opisati kao "dva koraka naprijed, korak nazad".  

- Nažalost, sada vjerujem da je dinamika napredovanja  na putu BiH prema NATO i EU stopirana, čime se građanima uskraćuju prednosti koje pruža puna integracija u Evropu. Nazadovanje mi se čini osobito izraženo kada razmišljam o nedavno predloženim izmjenama  tri važna  zakona - ističe on.  

Ono što Moona zabrinjava nije samo sadržaj predloženih promjena za sva tri zakona, nego i način na koji su te promjene predložene. On ocjenjuje da su mnogi građani ove zemlje, posebno oni iz medija i nevladinog sektora, iskazali zabrinutost i tražili da im se pridruži te da u javnim istupima govori o tome i pokuša skrenuti pažnju javnosti na te ozbiljne probleme.
 
- Nema sumnje da su zakoni o javnim nabavkama u BiH neadekvatni i da ih je potrebno reformisati. Oblast javnih nabavki je često izvor prevara i korupcije u mnogim zemljama, pa ni BiH nije izuzetak.  Moje kolege iz EU vam mogu potvrditi da je BiH jedina zemlja u regiji koja još nije prevela u zakon direktive o javnim nabavkama EU koje postoje već 10 godina - ističe ambasador.  

Moon naglašava da zakoni o javnim nabavkama BiH moraju biti reformisani na način koji će poboljšati transparentnost i jasnije utvrditi odgovornost. Iako ima nekoliko prijedloga za promjenu postojećih zakona o javnim nabavkama, on vjeruje da je proces revidiranja javnih nabavki najbolje započeti od nevladinog sektora i posebno od EU koja ima eksperte za ovu oblast, te da bi bila greška ograničiti diskusiju na urede političkih stranaka.  

On podcrtava da ovi nezavisni stručnjaci zagovaraju - da se otvori proces,  osigura da državni dužnosnici koji rade na nabavkama imaju potrebne vještine i obuku, da se ti pojedinci i njihove organizacije smatraju odgovornim za svoje odluke, decentralizuje žalbeni proces i prvi put uvedu antikorupcijske mjere i sankcije za kršenje zakona.  

Smatra da je do sada predložen određen broj manje korisnih promjena za zakon o nabavkama, te smatra da bi vlasti mogle i trebale uvažiti mišljenje i stručnost iz nevladinog sektora čiji je cilj da se kvalitetne promjene naprave već sada, u prvom pokušaju, što je praksa u većini demokratskih zemalja, te da se pomogne BiH da ostvari napredak u pogledu usklađivanja svog zakonodavstva sa standardima EU.

Istovremeno,  još jedan set predloženih izmjena zakona o sukobu interesa koji je od vitalnog interesa u borbi protiv korupcije je u Parlamentu BiH.  Kao što je slučaj sa zakonom o javnim nabavkama,  kad se primjenjuju jaki i transparentni zakoni o sukobu interesa, oni postaju moćno oružje u borbi protiv korupcije, smatra Moon.  

- Ali, ono što sam čuo o nacrtu prijedloga izmjena ovog zakona  nije obećavajuće. Na žalost, proces izrade prijedloga se nije odvijao uz odgovarajuće konsultacije s relevantnim institucijama ili javnošću. Prema nacrtu izmjena predlaže se uspostava komisije koja je sastavljena uglavnom od parlamentaraca koji odlučuju o tome da li su njihove kolege potencijalno u konfliktu interesa - navodi ambasador.  

S obzirom da institucije u BiH još nemaju čvrstu strukturu, dodaje dalje Moon, to bi moglo biti problematično jer komisija ne bi bila nezavisna. Tekst prijedloga koji omogućuje prekid istrage o konfliktu interesa ako dužnosnik "eliminiše" razloge konflikta izgleda kao da je sročen da bi olakšao život parlamentaraca, a ne da bi sudionike u vlasti smatrao odgovornim za njihove aktivnosti.  

- Prečesto sam vidio da političari iz jedne etničke grupe stanu u zaštitu političara iz drugih grupa kako bi, zauzvrat, dobili sličnu "zaštitu" za svoje političare.  Ova korumpirana praksa ne bi se trebala nastavljati u bh. parlamentu.  Nadam se da će se parlamentarci sjetiti da je njihova uloga da štite opšte dobro i da će pojačati svoje napore na eliminaciji problema konflikta interesa, umjesto što ga pokušavaju gurnuti pod tepih - naglašava Moon.
 
Konačno, on navodi da su mu novinari, aktivisti civilnog društva, čak i predstavnici bh. vlasti kazali da ih ozbiljno brinu  predložene promjene zakona o slobodnom pristupu informacijama. Oni navode da bi te promjene zaustavile napredak koji je postignut kada je riječ o otvorenosti i transparentnosti i da bi one bukvalno naopačke izvrnule sadašnju filozofiju otvorenosti, te da bi objavljivanje informacija o vlastima postalo izuzetak, a ne pravilo.  

Moon ocjenjuje da bi to potkopalo osnovni princip interesa javnosti i zakon bi lišilo osnovnih načela. Neki predloženi amandmani bi također pojednostavili proceduru odbijanja zahtjeva za dostavljanje informacija i prekinuli bi dosadašnju praksu da se slučajevi obrađuju pojedinačno.  

Zakoni o slobodnom pristupu informacijama su svugdje kompleksni i zahtijevaju da se uspostavi ravnoteža između prava na privatnost pojedinca i prava javnosti na pristup informacijama.  Javna debata o ovom važnom pitanju ograničena je na dostavljanje komentara na web stranici Ministarstva pravde u jednom ograničenom vremenskom periodu, što samo po sebi dovodi u pitanje želju za istinskom debatom, podvlači američki ambasador.
 
Moon zaključuje da je svaki od ova tri slučaja sam po sebi problematičan.  On smatra da zajedno ovaj set predloženih promjena nagovještava širu negativnu priču o sistemskom degradiranju demokratskih institucija i principa u BiH.  

- Zašto politički lideri i vladini zvaničnici kažu da se žele boriti protiv korupcije, a potom predlažu zakone koji olakšavaju nepotizam i koji omogućavaju da se problemi sa javnim nabavkama nastave?  Zašto govore da žele modernu demokratiju, a predlažu zakone koji umanjuju transparentnost i javnosti ograničavaju pristup informacijama o osnovnim aktivnostima vlasti? - naglašava Moon.

On je stava da u vrijeme kada BiH treba da radi na osiguranju većeg stepena demokratije, nije ni čudo da su građani BiH očajni dok posmatraju kako njihovi parlamentarci zemlju vode u pogrešnom smjeru.  

Smatra da predložene promjene podrivaju nastojanja da se ojačaju i depolitiziraju bh. institucije i istovremeno predstavljaju napad na prava svih građana da budu informirani i da na osnovu tih informacija donose odluke.  

- U proteklom periodu je bilo dosta deklarativne podrške i iskazanih dobrih namjera u borbi protiv korupcije. Bilo bi korisno ako bi se politički lideri dogovorili da ispoštuju postojeće mehanizme zaštite i ojačaju one koje treba ojačati. Na kraju krajeva, u demokratskom društvu vlasti moraju služiti građanima, a ne političkim strankama - zaključio je na svom blogu američki ambasador u BiH Patrick Moon.