DA LI JE TO NOVI UGOVOR ZA BAM CONSULT: Poreska uprava RS za medijsku kampanju daje više od 150.000 KM!

Poreska uprava Republike Srpske ne štedi kada je riječ o medijskim kampanjama. Direktor Goran Maričić nastavio je stopama prethodnice Zore Vidović, pa se svake godine izdvajaju desetine, a u posljednje vrijeme i stotine hiljada maraka u ovu svrhu.

Posljednji tender za nabavku usluga medijske kampanje raspisan je 14. februara. Vrijedan je čak 130.000 KM bez PDV-a, odnosno više od 150.000 KM s uračunatim porezom. To je, do sada, najvrjedniji pojedinačni tender za nabavku ovih usluga kojeg je raspisala Poreska uprava RS.

Prošle godine provedena su dva tendera koja su bila procijenjena na 93.000 KM bez PDV-a, dok je ranijih godina vrijednost tendera bila između 48 i 92 hiljade maraka bez uračunatog poreza.

Ono što je svakako zanimljivije jeste da su apsolutno svi ugovori dodijeljeni istoj firmi – banjalučkom BAM Consultu. Prema dostupnim podacima, vrijednost sklopljenih ugovora između Poreske uprave RS i firme BAM Consult, kada je riječ o uslugama medijske kampanje, iznosi čak 579.719,05 KM bez PDV-a! 

Da sve bude sumnjivije, ova firma nije ni imala konkurenciju, jer je na posljednjih šest tendera njihova ponuda bila jedina prihvatljiva za Poresku upravu RS. Uz to, ovoj firmi je Poreska uprava RS dodijelila još četiri direktna sporazuma vrijedna 21.469 KM bez PDV-a, dok je ugovor za nabavku konsultantskih usluga izrade studije transfernih cijena, vrijedan 113.340,34 KM bez poreza, dodijeljen konzorciju kojeg je uz BAM Consult činio još i srbijanski Crowe RS. Njihova ponuda bila je i tada jedina prihvatljiva za Poresku upravu RS.

PREPISAN TENDER

„Definicija ludosti je činiti stalno jednu te istu stvar i očekivati različite rezultate“, glasi jedan od najčuvenijih citata Alberta Einsteina. Ako to stavimo u kontekst javnih nabavki, definicija ludosti bi bila da se svake godine raspisuju gotovo identični tenderi, a da se očekuje drugačiji ishod. Osim ako iz Poreske uprave RS ne žele upravo takav ishod – samo jedna prihvatljiva ponuda, od iste firme, te zanemariva ušteda javnog novca.

Upoređujući tender iz prošle godine, kojeg je analizirao portal PratimoTendere, i ovogodišnji, jasno je da su mnoge stavke – prepisane.

Tako se ponovo traži emitiranje video spotova u određenim terminima, objavljivanje novinskih oglasa na naslovnim stranama dnevnih novina, objavljivanje PR članaka u dnevnim novinama i web portalima, objavljivanje banera na web portalima, emitiranje priloga ili gostovanje na TV stanici, zakup LED displeja, bilborda, produkcija video materijala, dizajn i grafička priprema oglasa, banera…

Dalje, opet se od firmi traži da imaju uspješno iskustvo u realizaciji najmanje jednog ugovora čiji su predmet usluge medijske kampanje, te da ukupni iznos jednog ili više realiziranih ugovora mora biti minimalno 85.000 KM bez PDV-a, što ograničava konkurenciju.

Evo šta se još traži ovogodišnjim tenderom, a što je u najvećem dijelu prepisano iz prošlogodišnjeg:

- najmanje tri TV stanice na kojima će se vršiti emitiranje spotova Poreske uprave te emitiranje priloga i gostovanja predstavnika Poreske uprave, a koje imaju kvalitetno zemaljsko pokrivanje područnih centara (Banja Luka, Doboj, Bijeljina i Trebinje)

- usluge oglašavanja koje će se vršiti u štampanom mediju čiji dnevni tiraž prosječno iznosi minimalno 18.000 primjeraka

- informativni web portal koji će vršiti usluge oglašavanja mora imati najmanje 1,5 miliona korisnika i 15 miliona pregleda na mjesečnom nivou

- za oglašavanje na LED displejima potrebno je osigurati emitiranje reklame – minimalno 1.000 emitiranja po jednom LED ekranu dnevno, a tokom maksimalno 60 dana na 13 precizno određenih lokacija. Npr. u centru Banje Luke, na zapadnom tranzitu, u naseljima Lauš i Lazarevo, na aerodromu, potom u Doboju, Gradišci, Istočnom Sarajevu, Jahorini, Laktašima, Trebinju...

- za oglašavanje na bilbordima potrebno je osigurati bilborde (sa štampom) dimenzija 4x3m, 5,04x2,38m i 3,70x2,70m u Banjoj Luci (centar, istočni i zapadni tranzit), Bijeljini, Doboju, Gradišci, Istočnom Sarajevu, Mrkonjić Gradu, Prijedoru i Trebinju.

Ovako sastavljena tenderska dokumentacija odgovara isključivo firmi koja je do sada dobijala skoro identične tendere, a istovremeno se gubi i smisao provođenja javnih nabavki.

Odgovor na pitanje da li se na ovaj način krši zakon te da li, eventualno, postoji krivična odgovornost učesnika u postupku, trebala bi dati nadležna tužilaštva. Ali tužioci se, uz rijetke izuzetke, ne bave javnim nabavkama…

(zurnal.info)