Posljedice katastrofalnih požara u BiH ogromne

- Malo je reći da su šume, pored pejzaža, izvor i kvalitetnih voda i čistog zraka. Međutim, nije u pitanju samo gubitak drvne mase, koja nije zanemariva, već posljedice na te brojne općekorisne funkcije šuma, kazao je danas u razgovoru za Fenu profesor Šumarskog fakulteta u Sarajevu Vladimir Beus.

Govoreći o uzrocima požara koji su tek nedavno u potpunosti ugašeni,  smatra da je u najvećem broju slučajeva kriv ljudski faktor, bilo namjerno ili iz nehata. Naglašava da su se požari i ranije javljali, ali nikada u ovolikom broju i na tako velikim površinama.

Beus podsjeća da na opožarenim područjima dolazi do ubrzane erozije zemljišta, što je zadnji korak u devastaciji šumskih staništa i staništa kao cjeline. Ujedno, mnoge su životinje izgubile svoja staništa i izvore hrane.

- Posljedice ovih požara se neće moći riješiti u nekoliko godina, ali ako se očekuje da to priroda sama sanira, onda sve zavisi od tipa staništa i vrsta koje na takvim staništima uspijevaju. Ipak, pomoć struke je nužna, posebno šumarskih stručnjaka. Posebno je važna i sadnja određenih vrsta koje čine pretkulture, da bi se kasnije kroz decenije formirala zajednica vrsta koje su rasle na tom području, kazao je.

Upozorava i da će se posljedice od požara odraziti i na kvalitet voda, jer je u nauci poznata uloga šuma u njihovom pročišćavaju. Navodi da se u nekim dijelovima svijeta, kao naprimjer u Njemačkog, određene otpadne vode usmjeravaju na šumske komplekse, gdje se ponirući pročišćavaju te ponovo koriste kao pitke vode.

Beus je posebno akcentirao i štetu nanesenu endemskoj vrsti bora munika, koja je posebno stradala na obroncima Prenja na Ruištu te na Borašnici kod Konjica.

- Munika za obnavljanje traži nekoliko decenija. Informacije koje su se mogle čuti da je potrebno stotine godina da se ova vrsta obnovi po mom mišljenju nisu tačne, jer postoje dokazi da se na tom području depresije Blidinjskog jezera prije 35-40 godina munika nije nalazila, jer su to bile pašnjačke površine. S nestankom stoke i pašarenja za taj period su formirani čitavi kompleksi mladih skupina munika i drugih vrsta borova. Osim toga, munika je poznata i kao vrsta koja se širi i na takozvanom ljutom kršu - dakle to je go krečnjački teren gdje sjemenke često kilometrima nošene vjetrom nalaze uslove za svoj razvoj u pukotinama, škrapama i slično, istaknuo je.

Profesor Beus smatra da bi, kada je riječ o hitnoj sanaciji opožarenih područja, na tim površinama prvo trebali šumarski stručnjaci da urade sanacione sječe. Radi se o potrebi da se sva stabla koja su nagorjela ili ostala trajno oštećena uklone da bi se spriječio nastanak mnogih biljnih bolesti i štetočina. Nakon tog postupka trebalo bi se pristupiti pošumljavanju, koristeći i pošumljavanje sadnicama i posijavanje, zavisno od uvjeta staništa, te je važan odabir odgovarajućih vrsta za dato stanište.

Na kraju razgovora Beus upozorava da se nedovoljno radi na otkrivanju počinilaca ovih zlodjela te da je na sceni suviše blago kažnjavanje piromana.

(Fena)