POSLOVANJE ALEKSANDRA DŽOMBIĆA: Ja tebi kredit ti meni reviziju!

U vrijeme kada je Aleksandar Džombić bio na čelu Ministarstva finansija Republike Srpske (2006.-2010.), a potom premijer RS (decembar 2010. – mart 2013.) desile su se neke od najvećih afera u ovom entitetu - Izgradnja nove zgrade Vlade RS, privatizacija Robne kuće „Boska“ i „Medicinske elektronike“, propast „Birča“ i Olimpijskog centra Jahorina“ samo su neke od afera koje su građane Republike Srpske koštale milione maraka, a u kojima je Džombić, na ovaj ili onaj način, imao udjela.
Džombić se danas bavi poslovima revizije i konsaltinga, a klijente obezbjeđuje zahvaljujući uticaju koji je ostvario u vrijeme kada je bio ministar finansija i predsjednik Vlade RS.

UNOSNA REVIZORSKA KUĆA

Džombiću je sve išlo na ruku. Nakon što se Republika Srpska privatizacijom Telekoma dokopala ogromne količine novca (696 miliona evra), osnovala je Investiciono-razvojnu banku RS (IRB RS). Džombić je bio predsjednik Upravnog odbora IRB-a, što mu je omogućavalo da odlučuje kome će i kolike kredite odobravati ova banka.

Još dok je bio predsjednik Vlade RS, Džombić je sebi pravio odstupnicu i podržao osnivanje austrijske revizorske kuće „CONFIDA“ u Banjaluci. Džombić je postao partner i direktor dvije firme i to „CONFIDA CONSULTING“ d.o.o. Banjaluka i „CONFIDA REVIZIJA“ d.o.o. Banja Luka.

Neobična je koincidencija činjenica da su ove revizorske kuće svoje najvjernije klijente pronašle u firmama kojima je svojevremeno IRB RS odobravala kredite.

Naši izvori tvrde da Džombićeva „CONFIDA“ posluje sa firmama najpoznatijih tajkuna, miljenika SNSD-ove vlasti. To su firme „Integral“ Laktaši i ostale firme Slobodana Stankovića, „Kaldera“ Laktaši, vlasnika Milenka Čičića, potom firme Ljube Ćubića „Niskogradnja“, Drvna industrija „Vrbas“, DI „Podgraci“ i „Rotas“, kaon i firme Nikole Vukelića -  „Prijedorčanka“, „Agroimpeks“ i ostala vezana preduzeća. Džombić posluje i sa „Mikroelektronikom“, te osiguravajućim kućama, poput „Brčko osiguranja“, „Nešković osiguranja“ i „Bobar osiguranja“.

S obzirom na upitnu stručnost kadrova Džombićeve revizorske kuće, dodaju naši izvori, sporni su i revizorski izvještaji „CONFIDA“. Tako je Džombićeva revizorska kuća dala pozitivno mišljenje (potpisala ga ovlašteni revizor Slavica Praštalo) o poslovanju „Bobar osiguranja“, a da se nigdje u izvještaju ne osvrće o „načelu stalnosti poslovanja“, koje pretpostavlja trajnu egzistenciju društva.

U skladu sa pravilima, ukoliko postoji neizvjesnosti koje mogu dovesti u pitanje pretpostavku o stalnosti poslovanja društva, revizor to treba da naglasi u svom izvještaju ili treba da se „suzdrži od izražavanja mišljenja ako ocijeni da postoji veći broj materijalno značajnih neizvjesnosti“.

Sam revizor je u „skretanju pažnje“ navela da društvo ima značajnu koncentraciju kreditnog rizika na dan 31. decembra 2013. godine, s obzirom na to da se plasmani ovog Osiguravajućeg društva odnose na manji broj međusobno povezanih pravnih lica. Osim toga, ovlašćeni aktuar (stručnjak koji analizira finansijske posledice rizika) je u svom izvještaju od aprila 2014. godine izrazio negativno mišljenje o poslovanju Društva za prethodnu, 2013. godinu.

Revizor „COFIDA“ je zanemario i revizorski izvještaj o poslovanju „Bobar banke“, mada je „Bobar osiguranje“ u povezanim finansijskim transakcijama sa tom bankom. Agencija za bankarstvo RS je u decembru prošle godine donijela odluku da likvidira „Bobar banku“, u kojoj je ostalo „zarobljeno“ oko 250 miliona maraka depozita građana i javnih institucija.

SUDBINA BOBAR OSIGURANJA

Finansijski stručnjaci smatraju da će propast doživjeti i „Bobar osiguranje“, kao i ostale firme iz „Bobar grupacije“, čiji je vlasnik Gavrilo Bobar preminuo u septembru prošle godine.

Izvori „Žurnala“ tvrde da je „CONFIDA“ neprofesionalno uradila reviziju „Bobar osiguranja“, te da bi sada trebalo da reaguje Agencija za osiguranje RS i istraži cijeli slučaj.

Mnogo je pitanja kojima bi trebalo da se pozabave nadležne institucije kada je Aleksandar Džombić u pitanju. Ona se ne odnose samo na period kada je bio ministar finansija i premijer, već i na njegov poslovni angažman nakon što je smijenjen sa premijerske pozicije.

Jedno od pitanja je - da li se, sa stanovišta sukoba interesa, Aleksandar Džombić uopšte može baviti revizorskim poslom i konsaltingom, bar dvije godine nakon napuštanja premijerske funkcije? Zanimljivo bi bilo utvrditi zašto su baš firme, kojima je Džombić svojevremeno odobravao kredite iz IRB-a, danas njegovi klijenti? Ništa manje interesantno nije ni pitanje - kako je Džombić postao vlasnik Ekonomskog instituta u Banjaluci?

Džombić je postao vlasnik Ekonomskog instituta početkom prošle godine, a navodno je tu ustanovu kupio od Slobodana Stankovića, tajkuna i vlasnika “Integral inženjeringa”. Upućeni tvrde da je Stanković predao Džombiću Ekonomski institut, kako bi mu se odužio za brojne usluge, koje mu je Džombić učinio dok je bio premijer.

Zanimljivo je i to što je Revizorska kuća „CONFIDA“ smještena u poslovnoj zgradi Slobodana Stankovića, koja se nalazi tik uz zgradu Vlade. „CONFIDA“ je dobila saglasnost za rad u u RS od Ministarstva finansija RS u novembru 2012. godine, u vrijeme kada je Džombić bio premijer.

Osnivači „CONFIDA“ u RS su „CONFIDA“ Beograd, sa udjelom od 51 posto, i Ekonomski institut RS, sa udjelom od 49 posto. Postajući vlasnikom „Ekonomskog instituta“, Džombić je postao i suvlasnik revizorske kuće.

(zurnal.info)