Žurnalova analiza Platforme:Potpuno iznevjereno povjerenje glasača

Istražujemo

Potpuno iznevjereno povjerenje glasača

Potpuno iznevjereno povjerenje glasača

Stranke Platforme nisu ispunile gotovo nijedno obećanje dato nakon izbora u oktobru 2010. godine. Magazin Žurnal analizirao je 10 najvažnijih obećanje iz Platforme o zajedničkom nastupu SDP-a, SDA, HSP-a i Narodne stranke Radom za boljitak. Izabrali smo obećanja koja su trebala biti ispunjena u toku 2011. godine i svakom od obećanja dali ocjenu ispunjenosti od nula do pet.

Otežavajuća okolnost za stranke platforme bila je nepostojanje državne vlasti u 2011. godini ali su toga stranke bile svjesne i kada su potpisale platformu 20. decembra 2010. godine. Godinu dana poslije, nijedno od obećanja nije ispunjeno do kraja a većina nisu ni započeta.

Tražili smo komentar SDP-a, vodeće stranke platforme i pobjednika na prošlim izborima, ali bez obzira na insistiranja, do trenutka pisanja teksta nismo dobili odgovor. Tokom jednog od posljednjih kontakata, iz kabineta predsjednika stranke, Zlatka Lagumdžije, objašnjeno nam je da "predsjednik do daljnjeg ne daje intervjue" i da ćemo biti obaviješteni kada to ponovo počne raditi. Na naše dodatno objašnjenje da nismo tražili intervju nego komentar o ispunjavanju obećanja iz platforme, objašnjeno nam je da "do daljnjeg nema ni izjava".

 

EU integracije i NATO
Ocjena: 0

Ne treba biti stručnjak niti vam treba stručnjak da vam kaže da se ove godine ni za milimetar nismo približili Evropskoj uniji i NATO-u. Platforma je obećavala podnošenje aplikacije za članstvo u EU do kraja Mađarskog predsjedavanja, a ono je završeno polovinom 2011. godine. Aplikacija nikada nije podnesena ali istini za volju u platformi nije pisalo u kojem mađarskom mandatu će to biti jer će Mađarska za 12 godina ponovo predsjedavati EU.

Kako smo trebali podnijeti aplikaciju do polovine 2011. godine, platforma je obećavala i preuzimanje upitnika za ispitivanje spremnosti BiH za članstvo do kraja 2011. godine. Rokovi su već prošli a BiH niti je podnijela aplikaciju niti je preuzela upitnik pa još jedno obećanje da će se na upitnik odgovoriti do sredine 2012. godine izgleda nerealno.

Protekle godine se nismo približili ni NATO-u. U platformi nam je obećano da će se uslovi iz takozvane Mape puta ispuniti do 30. juna 2011. godine. Obećano je i ispunjavanje uslova za punopravno članstvo u NATO-u do početka 2012. godine. Ništa od toga se nije desilo a naša spremnost za NATO je ista kao i u oktobru 2010. godine, kada su održani izbori.

 

Zakon o oduzimanju nelegalno stečene imovine
Ocjena: 0

SDP je kao opozicija najviše insistirao na usvajanju ovog zakona. Gotovo da nije bilo sjednice Federalnog parlamenta na kojoj neko od predstavnika ove stranke nije nametao ovu temu. SDA nikada nije bila zainteresovana za usvajanje ovog zakona kojim bi se ukradena imovina vratila građanima BiH, odnosno onima koji pune budžet. Nakon pobjede na prošlogodišnjim oktobarskim izborima u dva doma Federalnog parlamenta niti jedan od poslanika SDP-a ili njihovih partnera iz platforme nije javno spomenuo Zakon o oduzimanju nelegalno stečene imovine. Obećanje na kojem se dobrim dijelom zasnivala SDP-ova predizborna kampanja potpuno je zaboravljeno u prvoj godini vlasti stranaka koje su potpisale platformu. Bez ovog zakona nema ni ozbiljne borbe protiv korupcije i kriminala, objasnio nam je u intervjuu u martu 2011. godine Gianrico Carofiglio, talijanski senator i bivši antimafijaški tužilac.

Generalno govoreći postoji uopštena matrica borbe protiv organizovanog kriminala. Postoje dva koraka. Prvi je, očito, hvatanje kriminalaca. (…) Drugi, mnogo bitniji korak, je finansijski. Pronaći njihov novac, imovinu, i zaplijeniti ih. To je način na koji zaista možemo “ubiti” organizovane kriminalne grupe, rekao je za Žurnal Carofiglio i naglasio kako je oduzimanje nelegalno stečene imovine, iz italijanskog iskustva, najvažniji dio borbe protiv organizovanog kriminala: Da. To je ključ. Svaka zemlja treba dobre zakone da napadne novac i imovinu kriminalaca, da ih zaplijeni, jer je to ključ.

 

Ustavne promjene
Ocjena: 0

Niti jedno slovo Ustava BiH nije promijenjeno u protekloj godini! U platformi se ne navode tačni rokovi za ispunjenje obećanja da će svi građani biti ravnopravni na cijeloj teritoriji BiH, formiranje Vrhovnog suda ili prenos ovlasti OHR-a na domaće institucije, ali su obećanja podijeljena u tri faze pa je po logici četverogodišnjeg mandata već trebalo završiti prvu fazu. Romi i Jevreji i dalje se ne mogu kandidovati za člana Predsjedništva BiH uprkos presudi Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu i stranke platforme nisu uspjele uraditi ništa da to promijene u 2011. godini. O ustavnim promjenama se u protekloj godini jako puno pričalo ali ništa nije učinjeno.

 

Reforma javne uprave
Ocjena: 3

Velika reforma javne uprave, racionalizacija i Zakon o državnoj službi bila su obećanja stranaka platforme. Ovo su bila neka od prvih obećanja koje je Vlada Federacije počela ispunjavati. Naknade za odvojeni život smanjene su sa 700 na 300 maraka a troškovi mobilnih telefona ograničeni su na 70 maraka. Savjetnicima je zabranjeno korištenje službenih automobila i to je za svaku pohvalu ali Vlada još uvijek nije smanjila broj savjetnika, kojih je prema posljednjim istraživanjima Žurnala bilo više od 60 u federalnim ministarstvima.

Još je nekoliko mjera usvojeno kako bi se smanjila javna potrošnja ali i dalje nema smanjenja broja uposlenih u administraciji. Zakon o državnoj službi je pripremljen ali još nikada nije usvojen.

 

Izgradnja pravnog okvira i prateće regulative za istraživanje i eksploataciju rezervi nafte i prirodnog gasa
Ocjena: 2

U BiH navodno postoje rezerve nafte ali to ne možemo potvrditi dok ne napravimo istraživanja a da bi se istraživanja uopšte vršila potreban je zakon na osnovu kojeg će se istraživati. Federacija je odlučila krenuti obrnutim redom. Prvo je potpisan Memorandum o razumijevanju sa naftnom kompanijom Shell a tek nakon toga će se praviti zakon o istraživanju nafte. Vlada je u septembru prošle godine “naručila” zakon i dala rok od 90 dana da se on proslijedi Parlamentu na usvajanje. Zakon još uvijek nije usvojen.



Popis stanovništva
Ocjena:
1

Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini trebao je biti završen prije nekoliko dana!? Tako je obećano u Platformi. U praksi se događalo nešto posve drugo. Trajale su predugo i pripreme Prijedloga Zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH. Pa je privremena parlamentarna Komisija Prijedlog uputila u parlamentarnu proceduru 24. maja 2010. godine. Prijedlog je u junu dobio "zeleno svjetlo" u Predstavničkom domu, ali ni do danas nije potvrđen u Domu naroda Parlamenta BiH. U toku je amandmanska faza.

"Prednovogodišnji" dogovor "šestorke" o formiranju Vijeća ministara BiH "u paketu" je predvidio i popis stanovništva. Šta to konkretno znači, vidjet ćemo. Ali, kako god, SDP ni kod ovog obećanja iz Platforme ne može sebi pripisati prevelike zasluge.

 

Reforma poreskog sistema zbog stimulacije poljoprivrede, proizvodnje i izvoza
Ocjena: 0

Kreatorima Platforme, kada su obećavali poreze stimulativne za proizvođače, poljoprivrednike i to do kraja 2011-te godine...promakla je veoma važna činjenica: da o reformi poreskog sistema ne mogu ozbiljno ni razgovarati bez novog Vijeća ministara. Pa i da je dogovor „šestorke“ o državnoj vlasti uslijedio mnogo prije, pitanje je da li je reformu poreskog sistema moguće uraditi za godinu dana. I imati u konačnici takav poreski sistem koji će potaknuti proizvodnju, posebno poljoprivredu. Možda u nekoj uređenijoj zemlji, ali ne i u BiH, sa budžetima koji se tope na javnu potrošnju, sa tromim parlamentima, uz interese uvoznih lobija. Zato se i dogodilo jedino realno očekivano. Ništa!

 

Smanjenje stope PDV-a na osnovne prehrambene namirnice, knjige, štampu, školski pribor i lijekove
Ocjena: 0

Smanjenje stope PDV-a na pojedine proizvode „platformaši“ su najavili u decembru 2010. godine kada dogovora o formiranju državne vlasti nije bilo ni na vidiku. Pa ipak su otišli i korak dalje, obećali smanjenje PDV-a na određene proizvode do sredine 2011-te godine?!

Pročitajte kako je u Žurnalovoj analizi SDP-ovih ekonomskih reformi, u januaru 2011. godine, o smanjenju stope PDV-a govorio Ante Domazet, ekonomski stručnjak i jedan od kreatora ekonomske strategije SDP-a.
- To su jako važne mjere i one će biti u vrhu prioriteta. Smanjenjem PDV-a cijene će pasti i građanima će proizvodi biti jeftiniji i dostupniji – kazao je Domazet. Kazao je, doduše, da bi smanjenje stope PDV-a imalo i svoju lošiju stranu. Bilo bi manje novca u budžetu, ali Domazet je imao rješenje i za to.
- Treba računati na to da bi porezi od imovine i direktni porezi trebali u većoj mjeri da alimentiraju u prihodima.

Još tada je ekonomska ekspertica, Svetlana Cenić, za Žurnal kazala kako su je iz SDP-a nasmijali ovom mjerom.
- U taj orah svi su zagrizali samo su zaboravili da pitaju jedno - kako će nadoknaditi pad prihoda i da li su ušli u strukturu cena, šta će to doprineti? - upitala je tada Cenić.

A sve se to, da je bilo želje, moglo bar analizirati prije nego je obećanje dato.

 

Revizija korisnika boračkih prava
Ocjena 4

Revizija korisnika boračkih prava jedno je od pitanja koje je SDP uspio pokrenuti sa mrtve tačke. Zakon o reviziji korisnika boračkih prava u FBiH usvojen je početkom 2010. godine, ali se ovom poslu ozbiljnije pristupilo tek dolaskom SDP-ovca, na čelo federalnog Ministarstva za pitanja boraca i invalida rata.

Revizijom je obuhvaćeno više od 100.000 osoba a nezvanično se procjenje da je skoro polovina njih, prava stekla nezakonito.

Revizija, međutim, ne ide ni brzo ni lako. Mnogi se bune. Optužuju Heleza za sve i svašta a od procesa se pokušava napraviti i političko pitanje.

Napokon se počelo javno govoriti i o ljudima koji su „lažnim borcima i invalidima“ omogućili da nezakonito uživaju određena prava. Na udaru su i ljekari koji su izdavali lažna uvjerenja o invalidnosti.
- Postupci su obustavljeni u Mostaru, što ne znači da ne mogu biti ponovo pokrenuti u nekim drugim tužilaštvima i kantonima. I bit će pokrenuti, najavio je Helez u izjavi datoj za Žurnal u septembru prošle godine.

Provedba procesa akreditacije visokoškolskih ustanova
Ocjena: 1

Prema obećanju datom u Platformi, u BiH je u 2011-oj uveliko trebao početi i proces akreditacije visokoškolskih institucija. A, istina je mnogo drugačija. Niti je BiH provjerila kvalitet obrazovanja u javnim i privatnim fakultetima niti se iko brine zbog toga šta će biti s diplomama koje se izdaju na fakultetima koji nisu prošli provjere, dakle, nisu akreditirani.

Prvobitnim odredbama Okvirnog zakona o obrazovanju BiH, završetak akreditacije trebao je biti okončan krajem 2009. godine. Pa je rok bio produžen do sredine augusta 2010. godine. Ni tada rok nije ispoštovan.

A zahtjev za akreditaciju se podnosi resornom ministarstvu, nakon čega provjeru kvaliteta studija rade eksperti sa liste koju je sačinila Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranja kvalitete (HEA). Naravno, uz pretpostavku da su resorna kantonalna, odnosno ministarstvo prosvjete RS-a uradili svoj dio posla. Spremili Pravilnike o akreditaciji.

Mada je još ljetos, tadašnji direktor HEA-e, Nihad Fejzić, kazao da bi proces mogao biti "spašen" ukoliko univerziteti do 15. augusta bar formalno podnesu zahtjev za akreditaciju, kako stvari stoje, niko to ozbiljno nije shvatio. A s tim su datumom istekle i privremene akreditacije!

Prije mjesec dana je Boris Ćurković, tadašnji v.d. direktora HEA-e za Žurnal potvrdio da nijedan univerzitet ni do tada nije podnio zahtjev za akreditaciju.
-Agencija je pripremila legislativu iz naše nadležnosti. Mada znam da se u nekim obrazovnim ustanovama smatraju spremnim za početak provjere, međutim, ministarstva obrazovanja najprije treba da usvoje Pravilnike o akreditaciji. A, koliko znam, jedino su to uradili u Unsko-sanskom kantonu. Dokumente su pripremili i u Zeničko-dobojskom i u Kantonu Sarajevo, jer sam dokumente vidio. Međutim, da bi proces akreditacije započeo, pravilnici moraju biti usvojeni u svim kantonima, odnosno u Republici Srpskoj.

U međuvremenu je samo imenovan novi direktor HEA-e, SDA-ovac, Husein Nanić i otkriven je još jedan "previd" u cijelom procesu, da nijedan zakon nije propisao način finansiranja akreditiranja. A riječ je o 18 ili 19 miliona maraka!

(zurnal.info)