Prema podacima sa portala javnih nabavki tokom 2016. i 2017. godine javne zdravstvene institucije u Bosni i Hercegovini sklopile su 11.967 ugovora putem javnih nabavki. Od ukupnog broja sklopljenih ugovora, 3.176 ugovora, odnosno 25 posto, odnosi se na nabavku lijekova, medicinskog materijala i opreme. Vrijednost ovih ugovora iznosi 217 miliona maraka, pokazalo je istraživanje Fondacije za razvoj i demokratiju (FRD), lidera ACCOUNT Monitoring tima u sektoru zdravstva.
- Indikativan je podatak da se samo oko 25 posto potpisanih ugovora odnosilo na nabavku lijekova, materijala i opreme, odnosno na nabavke od kojih građani imaju neposrednu korist. U RS smo zabilježili porast od preko 900% u ukupnoj vrijednosti potpisanih okvirnih sporazuma, a od ukupnog broja direktnih sporazuma u BiH, čija je ukupna vrijednost 856.301 KM, najveći broj je dodijeljen u Federaciji BiH – 442.077 KM, kaže Stela Vasić iz FRD.
Rezultati istraživanja Account-a pokazuju da su značajne razlike u visini sredstava izdvojenih za lijekove, medicinske materijale i opremu na nivou entiteta.
Prema dostupnim podacima, u Republici Srpskoj u 2016. godini za ove potrebe izdvojeno je 56 posto sredstava namijenjenih za javne nabavke. Međutim, u 2017. godini za 50 posto se smanjuju izdvajanja za nabavku lijekova, medicinskog materijala i opreme. Slična situacija je i u Federaciji BiH. U 2016. godini 43 posto ukupno izdvojenih sredstava za nabavke odnosio se na nabavku lijekova, medicinskog materijala i opreme, dok je u 2017. godini izdvojeno oko 25 posto manje sredstva za ove namjene.
Deset najuspješnijih ponuđača u BiH
Najuspješniji ponuđač po broju dobivenih ugovora u Bosni i Hercegovini na polju javnih nabavki lijekova, medicinskog materijala i opreme je kompanija Phoenix Pharma iz Bijeljine.
Ova firma u posljednje dvije godine sklopila je 503 ugovora sa javnim zdravstvenim institucijama na teritoriji BiH. Ukupna vrijednost ugovora je 40.461.012 maraka.
Među deset najuspješnijih firmi nalazi se i firma Evropa lijek Pharma d.o.o. koja je dobila poslove vrijedne 2,9 miliona mraka. Osnivač ove firme je kompanija Phoenix Pharma iz Bijeljine.
Drugi najuspješniji ponuđač bila je firma iz Interpromet iz Novog Grada. U posljednje dvije godine ova firma od javnih zdravstvenih ustanova, kada su u pitanju nabavke lijekova, medicinskog materijala i opreme, dobila je poslove u vrijednosti 33.517.998,22 maraka.
Firma Hercegovinalijek, za dvije godine, dobila je poslove u vrijednosti 23,5 miliona maraka, dok je firma MGM Farm dobila poslove vrijedne 15,9 miliona maraka. O suvlasniku ove dvije firme Žurnal je ranije opširnije pisao.
Firma Roche d.o.o-Roche Ltd od javnih zdravstvenih institucija dobila je poslove vrijedne 17,8 miliona maraka.
Firme Banjalukafarm-plus i Tuzlafarm u posljednje dvije godine putem javnih nabavki, kada su u pitanju nabavke lijekova, medicinskog materijala i opreme, dobile su poslove vrijedne 6,8 miliona maraka.
Firma Unifarm, u posljednje dvije godine, dobila je poslove u vrijednosti 4,9 miliona maraka. Na spisku najuspješnijih ponuđača medicinskog materijala, opreme i lijekova je i firma Melcom iz Mostara. U posljednje dvije godine ova firma dobila je poslove vrijedne 6,3 miliona maraka.
Javne nabavke nedostupne javnosti
U razgovoru za Žurnal Stela Vasić iz Fondacije za razvoj i demokratiju kaže da je najveći problem, u postupku javnih nabavki, što podaci o svim javnim nabavkama nisu javno dostupni. Pojedinih zdravstvenih institucija uopšte nema u bazi ugovornih organa, ne objavljuju zaključene ugovore, a ako se nalaze u bazi ugovornih organa onda ne objavljuju sve ugovore koje su dodijelili.
- Istraživanje procesa nabavki zdravstvene opreme, materijala i lijekova obuhvatilo je 51 zdravstvenu ustanove/institucije od čega 12 ministarstava, 37 zavoda i dva fonda iz oblasti zdravstva na entitetskim i kantonalnim nivoima. Zabrinjavajuća činjenica je da portal javnih nabavki ne raspolaže podacima o javnim nabavkama svih ministarstva na nivou BiH. Podaci nisu dostupni ni za 12 zavoda zdravstvenog osiguranja, kaže Vasić.
Draško Luković, saradnik na projektu Fondacije za razvoj i demokratiju upozorava da je u sklopu istraživanja primjećen veliki broj grešaka u dokumentaciji objavljenoj na portalu javnih nabavki.
- Imate situaciju gdje se pod jednim brojem ugovora ponavlja više podataka koji su se odnosili na različite datume i različite robe. Ono što je najveći problem sa portalom javnih nabavki je što vi na kraju niste sigurni da li su ti podaci tačni, kaže Draško Luković suradnik na projektu FRD-a.
Iz Fondacije upozoravaju da je veliki postotak ugovora dodijeljen direktnim sporazumom. Podsjetimo da nevladin sektor godinama upozorava da je ovo jedan od najnetransparentnijih postupaka javnih nabavki.
U Federaciji BiH tokom 2016. godine više od 55 posto ugovora sklopljeno je direktnim sporazumom. U 2017. godini broj ugovora szaključenih direktnim sporazumom povećan je na 60 posto.
U Republici Srpskoj u 2016. godini oko 43 posto javnih nabavki dodijeljeno je putem direktnog sporazuma, dok je u 2017. godini taj postotak iznosio oko 37 posto.
(zurnal.info)