Predstavnički dom odobrio deklaraciju, očekuje se stav Doma naroda

Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH odobrio je jednoglasno na vanrednoj sjednici u Sarajevu deklaraciju, o kojoj danas treba da se izjasni i Dom naroda također na vanrednom zasjedanju, a izražava opredijeljenost Federalnog parlamenta za evroatlantske organizacije, vladavinu prava, ravnopravnost konstitutivnih naroda i ostalih te za dosljedno provođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Predsjedavajući Predstavničkog doma Denis Zvizdić ranije je izjavio da je ovaj dokument odgovor oba federalna parlamentarna doma na aktuelna politička dešavanja u Bosni i Hercegovini i na činjenicu da je nakon višegodišnjeg protudejtonskog djelovanja, iz Republike Srpske stigla vijest o institucionaliziranju takvih namjera zaključcima Narodne skupštine o Sudu i Tužilaštvu BiH.

Deklaracija je u Predstavničkom domu podržana uz neke izmjene u odnosu na prvobitni predloženi tekst te uz amandmane poslaničkog kluba Stranke za BiH, koji je uvjetovao svoju podršku odgovarajućim dograđivanjem teksta.

Poslanici Hrvatske demokratske zajednice BiH i Hrvatske demokratske zajednice 1990 nisu prisustvovali sjednici.

Nakon što je Predstavnički dom završio zasjedanje, očekuje se sjednica Doma naroda s istim dnevnim redom.

Deklaracija se sastoji od četiri poglavlja, a na intervenciju poslanika SBiH, danas je naknadno unesena odredba koja je zapravo citat iz prvog člana Ustava BiH i glasi: "Republika Bosna i Hercegovina, čije je zvanično ime od sada Bosna i Hercegovina, nastavlja svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država, s unutrašnjom strukturom modificiranom ovim ustavom, i s postojećim, međunarodno priznatim granicama. Ona ostaje država članica Ujedinjenih naroda i može kao Bosna i Hercegovina zadržati članstvo ili zatražiti prijem u organizacijama Ujedinjenih naroda, kao i drugim međunarodnim organizacijama".

U poglavlju odobrene deklaracije naslovljenom kao 'Vladavina prava', inače drugom po redoslijedu, navedeno je: "Odlučno odbacujemo entitetsko osporavanje državnog suda i tužilaštva jer državne institucije koje su uspostavljene na osnovu Ustava i zakona Bosne i Hercegovine, kao neizostavni dio nezavisnog i nepristrasnog pravosudnog sistema BiH, ne može osporavati nijedan entitet". Ovom pasusu dodana je, također na intervenciju Kluba SBiH, i odredba: "Naše opredjeljenje u odnosu na državnu imovinu sadrži stav o potvrđivanju kontinuiteta BiH koja je titular prava na državnoj imovini".

Deklaracijom se osuđuju napadi na institucije BiH koje provode vladavinu prava, posebno na OSA-u i SIPA-u, te se podržava rad ovih institucija na zaštiti ustavnopravnog poretka i u borbi protiv organiziranog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zločina. (U ovom pasusu je pojam "korupcija" dodan prvobitnom tekstu nakon što je amandman u toj formi predložio u toku sjednice poslanik Jasmin Duvnjak, a većina kasnije podržala glasanjem).

Prvo poglavlje deklaracije su 'Evroatlantske organizacije', a tu je između ostalog navedena odlučna podrška reformama koje će osigurati da BiH ispuni svoje obaveze u vezi s nepovratnim kretanjem prema evroatlantskim integracijama.

"Tražimo od svih institucija BiH da daju puni doprinos ubrzanoj izradi cjelovitog državnog programa integriranja BiH u Evropsku unijuda bi do kraja godine BiH ispunila uvjete za podnošenje zahtjeva i sticanje statusa kandidata za članstvo u EU", citat je iz tog dijela.

U njemu je izražena podrška odluci da se razdvoje funkcije OHR-a i EUSR-a te poziv da se što prije imenuje specijalni predstavnik EU i osnaži njegova funkcija da bi se u saradnji s domaćim institucijama ubrzao evropski put BiH.

Ravnopravnost konstitutivnih naroda, ostalih i građana' treće je poglavlje u deklaraciji, a izražava podršku reformi državnog ustava i pratećeg zakonodavstva koje će osigurati pravnu, demokratsku, socijalnu, sekularnu i ekonomski prosperitetnu državu te mehanizme institucionalne ravnopravnosti konstitutivnih naroda i ostalih na cijeloj teritoriji BiH, na svim nivoima u zakonodavnoj, izvršnoj i sudskoj vlasti.

"Odbacujemo prijedloge o teritorijalnoj organizaciji BiH zasnovanoj isključivo na etničkim principima jer svaka teritorijalizacija etničkih prava vodi ka dominaciji jednih i diskriminaciji drugih", pasus je iz prvobitnog teksta Deklaracije, koji je nakon poslaničke rasprave izbačen iz dokumenta te je unesena nova stavka prema kojoj će se Federalni parlament zalagati za izmjenu Ustava BiH, koja će osigurati funkcionalniju i jednostavniju organizaciju države te teritorijalnu organizaciju shodno evropskim standardima na temelju geografskih, historijskih, etničkih, prometnih i drugih kriterija.

Ova izmjena unesena je na intervenciju poslaničkih klubova SDA, SDP-a, HSP-a i NSRZB.

"Pozivamo na otklanjanje diskriminacije u ustavnopravnom sistemu BiH provodeći odluku u slučaju Sejdić-Finci, kao i na usklađivanje cjelokupnog pravnog sistema BiH s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i sa svim dodatnim sporazumima o ljudskim pravima, koji su navedeni u Ustavu BiH", istaknuto je također u deklaraciji.

Njeno četvrto poglavlje odnosi se na provođenje Dejtonskog sporazuma i tu je predloženo da Parlament FBiH odbaci osporavanje državnih zakona i institucija od entiteta jer je to uzurpiranje nepripadajućih nadležnosti.

"Pozivamo visokog predstavnika u BiH da i dalje aktivno radi na provedbi preostalih odredaba Dejtonskog sporazuma te da u skladu sa svojim mandatom i obavezama, poništi sve odluke koje nisu u skladu s tim sporazumom i čija bi provedba značila odustajanje od sporazuma te da sankcionira odgovorne", navedeno je.

(Fena)