MCDONALD'S: Zašto Avaz "brani" američke investicije:Radončić i Ihtijarević otvaraju drive in restorane u Sarajevu i Tuzli

Istražujemo

Radončić i Ihtijarević otvaraju drive in restorane u Sarajevu i Tuzli

Radončić i Ihtijarević otvaraju drive in restorane u Sarajevu i Tuzli

DSC_0477
Kako se bliži datum otvaranja prvog restorana McDonald'sa u Sarajevu, tako se pojavljuju novi detalji priče o poslovanjima njegovih zastupnika u Bosni i Hercegovini i prostorima gdje bi restorani ovog lanca trebali biti smješteni. Na kraju svakog traga kojeg su istraživali novinari Žurnala nalazi se Haris Ihtijarević, bivši direktor Službe za zajedničke poslove Federacije BiH i jedan od vlasnika kompanije koja ima McDonald'sovu licencu za našu državu.

Dva brata, Radončić i McDonald's

U vrijeme kada je napuštao direktorsko mjesto, Ihtijarević je već radio na takozvanom Drive in restoranu. Firma Zelo d.o.o. iz Visokog, čiji su vlasnici braća Edin i Haris Ihtijarević, krenula je prošle godine u zajedničku investiciju u restoran sa kompanijom Avaz. Investicija se tada vodila kao ulaganje u restoran H, za što je već u decembru prošle godine dobijena urbanistička dozvola. Ovaj restoran trebao je biti odmah uz Avazov poslovni centar u Nedžarićima. Tek nekoliko mjeseci poslije javnost je upoznata da će na ovom mjestu ustvari biti takozvani Drive In McDonald's restoran. U šturim informacijama navedeno je da se restoran otvara u Avazovom poslovnom centru ali nije navedeno da su investitori Haris Ihtijarević preko firme Zelo i Fahrudin Radončić, vlasnik Avaza. Po sličnom principu, navodno, trebao bi se otvoriti i McDonald'sov restoran u Tuzli, gdje se već gradi novi Avazov centar. Kako je Žurnal već ranije pisao, Finansijska policija trenutno provjerava na koji je način kompanija Zelo došla do nekoliko poslovnih prostora u Sarajevu.


Ko ne plaća rate ostane bez prostora

DSC_0517Prostor u kome će vlasnik McDonald's franšize za BiH firma Gliese 581 smjestiti prvi sarajevski restoran, saznaje Žurnal iz pouzdanih izvora, iznajmljen je na 20 godina od Raiffeisen banke. Ova banka je prvobitno namjeravala otvoriti poslovnicu u ovom prostoru. Navodno su sa hotelima Bosnia iz Sarajeva imali usmeni dogovor da na duži period iznajme ovaj prostor. Tim novcem bi hoteli Bosnia, navodno, plaćali ratu na kredit od 10 miliona koji su podigli kod ove banke za renoviranje hotela u centru Sarajeva.

Međutim, banka nikada nije uselila u prostor niti plaćala najam pa su hoteli Bosnia kasnili sa otplatom kredita. Kada je neisplaćeni dio kredita narastao na gotovo pet miliona sklopljen je ugovor kojim se kredit otplaćuje prenošenjem vlasništva na banku. Zanimljivo je da banka direktno na sebe preuzima prostor a ne na sektor Leasinga, što je uobičajena praksa kod prometovanja nekretninama s obzirom da je banka prostor prvo kupila a potom izdala kompaniji Gliese 581. Cjelokupno poslovanje banke, pa i ovaj segment, prati i kontroliše Agencija za bankarstvo Federacije čiji je predsjednik Upravnog odbora, u vrijeme sklapanja ugovora o kupovini prostora, bio Haris Ihtijarević. Opet...

Umjesto u vlastiti prostor, banka je preselila preko puta u dosta manji prostor koga su unajmili od kompanije Monex. Žurnal je u drugom dijelu priče o prostoru gdje će biti smješten McDonald's pisao o ulozi Harisa Ihtijarevića prilikom oprosta duga od nekoliko stotina hiljada maraka kompaniji Monex za prostor u kome je nedavno otvorena nova poslovnica Raiffeisen banke.

Zarada na nelegalnoj bašti

Za isti prostor u revizorskom izvještaju navedeno je niz uočenih nepravilnosti. U vrijeme dok je na njenom čelu bio Haris Ihtijarević Služba za zajedničke poslove mutne radnje obavljala je i iza leđa Federalne vlade i tadašnjeg premijera Mustafe Mujezinovića. Očituje se to u još jednoj nepravilnosti u vezi sa poslovnim prostorom u ulici Maršala Tita 11 – potpuno nelegalno postavljenom baštom koju sada koristi Kraš.

Osim što je firmi Monex poslovni prostor u Maršala Tita 11 mimo zakona dodijeljen na deset godina (Vlada je zaključkom regulisala da se poslovni prostori izdaju na pet godina), učinjeno je to i po nižoj cijeni – 27 KM po kvadratu, za razliku od obavezujućih 35 za ekstra zonu. U narednih deset godina firma će na taj način oštećivati federalni budžet. Također, ugovorom o zakupu osim poslovnog prostora površine 266 kvadrata, Služba za zajedničke poslove na čelu sa Harisom Ihtijarevićem firmi Monex dala je u zakup i baštu ispred objekta, u kojoj se sada nalazi Kraš. Bašta je data uz naknadu od 3,5 KM po kvadratu i, sudeći prema raspoloživim informacijama – nelegalna je. Naime, kada je Vlada Federacije BiH donosila Zaključak kojim je ovlastila Službu za zajedničke poslove da sklopi ugovor sa Monexom, ni u jednoj tački nije spomenuta bašta ispred poslovnog prostora:

Dodjeljuje se u zakup na 10 godina poslovni prostor u Sarajevu, ulica Maršala Tita 11, površine 266,80 m2 Monex d.o.o. Sarajevo za obavljanje registrovane djelatnosti u jedinstvenom iznosu zakupnine od 27,00 KM – piše u zaključku Vlade, kojim bašta nije ni obuhvaćena.

Nakon donesenog zaključka Služba je samoinicijativno firmi Monex, bez dozvole Vlade, izdala i baštu.

Tako je Monex kompletan zakup poslovnog prostora od 266 kvadrata i bašte od 155 kvadrata, kad se uračuna i PDV, dobio za 9.064 KM mjesečno.

Radončićevo pismo

Zanimljivo je da u prethodna dva teksta o dolasku McDonald'sa u BiH i načinu na koji je osiguran poslovni prostor, te istrazi koju vodi Finansijska policija FBiH ni u jednoj rečenici nije spomenut vlasnik kompanije Avaz Fahrudin Radončić. Nakon što je objavljeno da je Finansijska policija istražuje cijeli slučaj, u Dnevnom avazu objavljeno je da se glavni inspektor Federalne finansijske policije Zufer Dervišević angažovao kako bi zaustavio veliku američku investiciju u BiH, a direktor Avaza Bajro Šaban poslao je pisma premijeru FBiH Nerminu Nikšiću, federalnom ministru finansija Anti Krajini, ambasadoru SAD u BiH Patriku Munu (Patrick Moon), visokom predstavniku u BiH Valentinu Incku (Inzko) i njegovom zamjeniku, Amerikancu Roderiku Muru (Roderick Moore) i Kantonalnom tužilaštvu Sarajevo.

(zurnal.info)