ACCOUNT I HELSINŠKI KOMITET U TUZLI:Rodbinske veze i plaćanje radnog mjesta najčešći oblici korupcije u zapošljavanju

Pod okupacijom

ACCOUNT I HELSINŠKI KOMITET U TUZLI: Rodbinske veze i plaćanje radnog mjesta najčešći oblici korupcije u zapošljavanju

Najatraktivnija za koruptivno zapošljavanje u Tuzlanskom kantonu su javna preduzeća i institucije – ustanove, vrtići, škole, bolnice i, naravno, organi uprave

Rodbinske veze i plaćanje radnog mjesta najčešći oblici korupcije u zapošljavanju

Mladi bračni par za posao u jednom domu zdravlja na području Tuzlanskog kantona platio je po 20 hiljada KM. Radili su dok im nije isplaćena suma koju su dali za posao, a nakon toga dobili otkaz. Mirjana Ćuskić iz Helsinškog odbora za ljudska prava, lidera ACCOUNT-a u Sektorskoj grupi zapošljavanje, kaže da je to dosta uobičajena praksa kada je riječ o koruptivnim ponašanjima u ovoj oblasti:

- Osobama koje uzimaju novac za posredovanje u nezakonitom zapošljavanju nije u interesu da radite dugo – zašto i bi kada je tu još 20 osoba koje mogu platiti još po 20 hiljada? To je čist biznis.

Najatraktivnija za koruptivno zapošljavanje u Tuzlanskom kantonu su javna preduzeća i institucije – ustanove, vrtići, škole, bolnice i, naravno, organi uprave.
Na press konferenciji ACCOUNT-a i Helsinškog odbora za ljudska prava održanoj u Tuzli 11. decembra predstavljeni su rezultati i  Analiza zakonodavnog okvira u oblasti zapošljavanja u javnom sektoru. Analiza obuhvata sedam kantona (BPK, TK, SBK, ZDK, USK, Posavski i Kanton 10) i predstavljena je povodom Svjetskog dana borbe protiv korupcije.

Tokom projekta Jednake šanse - transparentnost u zapošljavanju u javnom sektoru, Helsinški odbor je kroz tri ciklusa radio sa općinama, kantonalnim vladama i timovima za borbu protiv korupcije. 

Pravilnik koji je izrađen u sklopu Mreže ACCOUNT ponuđen je na usvajanje ovim institucijama, a do sada su ga usvojile općine Živinice i Lukavac:
Ove dvije općine su primjeri dobre prakse. Kada smo radili sa kantonalnim vladama i timovima za borbu protiv korupcije, naišli smo na otpor, nismo imali podršku od predstavnika institucija iako formalno postoje potpisani memorandumi Mreže i vlada ovih sedam kantona – kaže Mirjana Ćuskić.

S obzirom da su predstavnici institucija zahtijevali analizu na osnovu koje bi se dalje moglo djelovati, Helsinški odbor je analizu i izradio:
- To je bila samo priča koja nije ostavljala neke konkretne rezultate jer su predstavnici ovih državnih organa prebacivali obaveze i odgovornost s jednih na druge. Čini mi se da ova priča o korupciji opterećuje predstavnike državnih institucija, jer im predstavlja teško breme kojim ne žele da se bave. Možda se čak i boje.

Kredit za posao


Rezultati analize bili su slični za sve kantone – oni nedostaci koje posjeduje jedan kanton posjedovao je svaki. Razlike su bile samo u tome da pojedini kantoni ne ostavljaju mogućnost prava na žalbu. Zabilježeni su slučajevi da proces traje predugo i da, iako je formalno ostavljena mogućnost za žalbu, ne postoji način da se to ubrza i uvede sankcija ili nadoknadi šteta onome ko pretrpi štetu. Za to vrijeme neko drugi biva primljen u radni odnos bez transparentnosti i potrebe za radom.
Pravilnik ACCOUNT-a jasno je utvrdio da rukovodioci državnog organa ne mogu imati diskreciona ovlašćenja prilikom odabira kandidata. Jasno je naznačeno da u radni odnos mora biti primljen onaj kandidat koji je ostvario najveći broj bodova na testu, i opštom i stručnom:

- Komisiju treba da čini nezavisno tijelo a ne članovi koji su i odgovorni samom rukovodiocu organa državne uprave. Pravilnik utvrđuje da se mora osigurati pravo na žalbu i utvrditi neki jasni i koncizni kriteriji koje je potrebno poštovati prilikom provođenja intervjua.

Oni kandidati koji polože stručni dio ispita pristupaju usmenom dijelu:

- Imali smo slučajeve gdje su kandidatima dostavljana i pitanja prije samog ispita. Intervju je subjektivan a većina članova komisije jeste iz organa uprave koji kandidata prima. Postavljaju se oni ljudi koji će donijeti već predviđenu odluku. Neki kandidati su nekorektno tretirani na usmenom intervjuu. Upravo je taj usmeni intervju preširoka oblast koja ostavlja prostor za koruptivno djelovanje rukovodilaca. Takav je slučaj svuda ali je veliki problem što mali broj oštećenih želi pričati o tome – pojašnjava Ćuskić.

Najčešće se radi o zapošljavanju zahvaljujući rodbinskim vezama, te plaćanju za radno mjesto. Ljudi podignu kredit,  svjedoči o slučajevima sa terena Mirjana Ćuskić, plate svoj posao.
Često, nakon što dobiju platu u visini iznosa koji su dali, ostaju bez ugovora i radnog mjesta:
- Nikada rukovodilac nije taj koji uzima novac, uvijek ima posrednike, vjerujem da se to pročuje. Osobe ne pričaju kako dođu do te osobe. Ali uvijek u okviru institucije postoji osoba koja je posrednik.

Najčešće nepravilnosti


Nepravilnosti koje je pravilnik utvrdio i koje se pokušavaju izmijeniti su:
- rukovodilac ima diskreciono pravo da odabere kandidata bez objektivno utvrđenih smjernica;
- rukovodioci osnivaju ad hoc komisije, a većina članova komisije (dva od tri) za selekciju su odgovorni rukovodiocu institucije;
- federalna Uredba koja se primjenjuje u većini kantona ne ostavlja kandidatima pravo na pravni lijek;
- vrijeme pripreme pitanja od strane komisije nije ograničeno, što ostavlja prostor da se kandidati ranije upoznaju sa istim;
- ne postoji mogućnost kontrole kvalitete odgovora kandidata;
- javnost ne učestvuje kao korektivni element procesa zapošljavanja.

Pristup institucijama je, zaključuje naša sagovornica, otežan. Kada se spomene tema korupcije, prebacuje se odgovornost sa jedne na drugu instituciju, sa jednog na drugi tim.
Saradnja sa institucijama nije okončana. Prema iskustvu sa terena, što je niži nivo vlasti, institucija je spremnija na saradnju. Nažalost, zbog nevjerovanja u institucije i sistem zaštite oštećeni najčešće ne žele javno govortii. Plaše se i kakve bi to posljedice moglo imati na naredno konkurisanje za posao. To u velikoj mjeri otežava borbu protiv korupcije, sve dok žrtve ne budu adekvatno zaštićene i ohrabrene da govore o tome.
(zurnal.info)