Književnica Hedina Tahirović Sijerčić piše o romskoj književnosti, o počecima kada su se nomadi sporazumijevali simbolima pa do današnjih dana. Žurnal će ovaj zanimljivi tekst objaviti u četiri dijela
Što se tiče bih književnika i književnosti, htjela ne htjela, ja moram i moja dužnost je da prvo spomenem romologa i lingvistu Rada Uhlika. Rade Uhlik nije bio Rom ali je 70 godina svog života posvetio Romima i izučavanju romskog jezika. Njegovom zaslugom je gurbetski dijalekat izašao u cijeli svijet i do današnjih dana, za pojam mnogih istaknutih Roma i za moj pojam, zadržao vrijednost najboljeg i najvjerodostojnijeg rječnika gurbetskih Roma. Ovdje kažem gurbetskih jer Romi starosjedioci u BiH pripadaju toj grupi romskih dijalekata. Gurbet znači "Čudan/Stran/Nepoznat" ili "Čudniposao/ nepoznatiposao". Gurbetiseubrajaju, kaoiKalderašiiLovariuVlaškugrupuRoma, čijijezikodn. dijalekti sadrže veliki broj riječi iz rumunskogjezika.
Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH sadrži 72 publikacije romskih pjesnika i književnika.
Pored pokojnog Rada Uhlika, koji je veći Rom i od samog Roma, spomenut ću bosanskohercegovačke romske pjesnike i književnike:
Rahmetli Rasim Sejdić iz Vlasenice koji je svoje pjesme objavio u Italiji na romsko-italijanskom jeziku. Poznat po čuvenoj pjesmi „Gazisardi Romengi violina“ / Zgažena romska violina.Šemso Avdić (rodjen 2.11.1950 godine u Banja Luci) koji je objavio četiriknjigepoezijenaromskomibosanskomjezikukojesuprevedeneinanjemački, engleski, francuski, španskiiitalijanski. Zbirkapoezijekojaje 1986. god. uMessininaFestivalupisacanajezicimamanjinskihnarodaosvojilatrećemjestouEvropi je "Zingari"(Cigani). Osim ove zbirke objavio je i zbirke "ZingariTraPassatoePresente" (Ciganiizmeđuprošlostiibudućnosti), "Krvariciganskosrce","Romiodrođenjadosmrti". Šemso Avdić trenutno živi u Švedskoj i radi u tamošnjem Kulturno- romskomcentru. Marko Aladin Sejdić (rodjen 1970. godine u Sarajevu) sin rahmetli Rasima Sejdića, prvu knjigu objavio je 1998. godine u Kelnu, u Njemačkoj, u zajedničkoj zbirci pjesama pod nazivom „Kali chirikli“/“Crna ptica“ zajedno sa Stevom Stojkom, Hanci Biherom i Ruždijom Sejdovićem na romskom i njemačkom jeziku. 2000. godine objavljuje u Milanu, Italija, zbirku poezije „Me avav dural“/ „Ja dolazim izdaleka“ na romskom i italijanskom jeziku. 2004. godine kao co-autor objavljuje zajedno sa svojom suprugom Gordanom Sejdić, kao i sa italijanskim sociolozima, „Immagine non disponibile“ pri ISU Universita Cattolica na italijanskom i djelimično na romskom. Marko je veliki talenat i u crtanju a svoje radove je djelimično izlagao u Kelnu. Marko Aladin Sejdić živi u Italiji i u Njemačkoj. Ragib Seferović je co-autor uz Sandru Rajković, objavio je knjigu „Romani angluni alfabeta“ /“Prva romska početnica“ 2001.godine pri izdavačkoj kući Svjetlost Sarajevo. Muharem Serbezovski (rođen 2.05.1950. u Skoplju, Makedonija) koji je nedavno postao i bih državljanin sa svojim djelima koje je objavio u Bosni i Hercegovini (Šareni dijamanti, Cigani A kategorije, Rat ciganskih bogova, zbirka poezije Putevi vjetrova i cigana (1999), Cigani i ljudska prava (2000), Jasine (prijevod) 2001. godine, i prijevod Kur'ana na romski jezik (2005).
I naravno ovdje moram pomenuti i moju malenkost : Hedina Tahirović Sijerčić.
Objavljena djela:
- Like water (Sar o Paj), antologija pjesama na engleskom i romskom jeziku, urednik i co-autor, International Writers Asociation, Chandigarh, Indija, 2009.
- The European Constitution in Verse (co- autor) na engleskom jeziku, Passa Porte, Brisel, Belgija, 2009.
- Kako je Bog stvorio Rome ( ilustrovana priča za djecu) na engleskom, romskom, mađarskom i njemačkom jeziku, Magoria Books, Toronto, Kanada, 2009.
- Neobična familija (ilustrovana priča za djecu) na engleskom i romskom jeziku, Magoria Books Toronto, Kanada, 2009.
- Romski princ Phenga (ilustrovana priča za djecu) na engleskom i romskom jeziku, Magoria Books Toronto, Kanada, 2009.
- Romske narodne priče (za odrasle), na engleskom i romskom jeziku, Magoria Books Toronto, Kanada, 2009.
- Parno them, kotorvalo them (Bijeli svijet, šareni svijet Šime Ešića), prijevod sa bosanskog na romski jezik, Bosanska riječ, Tuzla, Bosna i Hercegovina, 2008.
- Hasanaginca Vahide Šeremet (drama u devet slika), prijevod sa bosanskog na romski jezik, Bosanska riječ, Tuzla, Bosna i Hercegovina, 2008.
- Ciknoro Princo (Mali princ), prijevod sa bosanskog na romski jezik, Bosanska riječ, Tuzla, Bosna i Hercegovina, 2008.
- Stare romske bajke i priče (Romane Paramicha) na bosanskom i romskom jeziku, Bosanska riječ, Tuzla, Bosna i Hercegovina, 2008.
- Dukh-Pain, (Bol), zbirka pjesama na romskom i engleskom jeziku, Magoria Books, Toronto, Kanada, 2008.
- Romany Legends, (Stare romske priče) na engleskom i njemačkom jeziku, Turnshare, London, Velika Britanija, 2004.
- Na dzanen aver, gova si amaro dzuvdipe“, (Nismo naučile, tako smo živjele) prijevod sa bosanskog na romski jezik, Medica Zenica, Bosna i Hercegovina, 2001.
- Romano Lil, glavni i odgovorni urednik i co-autor, magazin za Rome na engleskom i romskom jeziku, Roma Community and Advocacy Centre Toronto, Kanada, 1998-2000.
- Canadian Romani Pearls, (Kanadski romski biseri), urednik i co-autor na romskom i engleskom jeziku, Roma Community and Advocacy Centre, Toronto, Kanada, 1999.
- Ilmihal, početnica – islamska religija, prijevod sa srpskohrvatskog na romski jezik, El-Kalem, Sarajevo, Bosna i Hercegovina, 1995.
- Scenario – dva dokumentarna TV filma “Karankoči-Koči” i „Romi danas“
Nagrade:
Priznanje prvom autoru koji je na romskom jeziku objavio djela u Kanadi, 2008.
Plaketa “Mali Princ” za svesrdnu podršku manifestaciji “Vezeni most”, Tuzla 2008.
Nagrada za najbolju promociju djela na XXI Sajmu knjiga u Sarajevu 2009.
Priznanje za editorial, Like Water, Sar o paj, International Writers Association, Chandigarh, India 2009.
Priznanje prvoj ženi Romkinji koja je u Indiji objavila djelo, International Writers Association, Chandigarh, India 2009.
Moja neobjavljena djela:
Rječnici : Englesko-romsko i romsko –engleski
Bosansko-romski i romsko-bosanski
Autobiografske novele: Rom ko grom 1
Rom ko grom 2
Zbirka pjesama: Čuj-osjeti/ Bol
Zbirka Lekcija: Učimo romski jezik
Zbirka mojih pjesama koja je objavljena na romsko-engleskom jeziku našla je mjesto izdavanja u Torontu i kritike su više nego pozitivne, ohrabrujuće i nadahnjujuće. Međutim, zbirka pjesama, priče, autobiografska novela koji su našli mjesto u cijelom svijetu nisu našli mjesto u BiH - pitam se zašto? Pjesme su moje, nisu to pjesme prepisane ili prevedene sa nekih stranih muzičkih hitova, to su pjesme mog života, to su priče mog života, romskog života na bosanskom i romskom jeziku koje opisuju našu kulturnu baštinu.
Moji riječnici „Bosansko-romski i Romsko-bosanski rječnik: Bosnaki-Rromani thaj Rromani-Bosanaki alavari“ bi trebalo da slijede Uhlikove riječnike. Sudbina mojih rječnika je neizvjesna jer još nemam izdavača. Ista situacija je i sa lekcijama „Učimo romski jezik“.
U svakom slučaju pozivam sve izdavačke kuće i institucije koje su voljne i imaju finansije da objave moje rječnike da se jave na email adresu: [email protected] kako bi se mogli dogovoriti o daljem radu. Već sam kontaktirala par izdavačkih kuća. Bezuspješno. Izdavači, što je normalno, sve ovo gledaju sa strane zarade i prodaje. Odogovori su mi već poznati: Romi su siromašan narod i prodaja rječnika ili bilo koje druge knjige Romima je utopija. To je propast jer Romi će prije kupiti da jedu nego knjigu. Moram reći da tu ima istine. BiH je siromašna zemlja i siromaštvo nije samo romsko. Siromašni pripadnici drugih naroda će isto tako prije kupiti da jedu nego knjigu. A moram i postaviti pitanje: zašto država ili neke druge institucije ne uradi nešto da bi moj narod dobio takvu knjigu? Znam sa sigurnošću da naša romska djeca koja pohadjaju školu dobivaju besplatne školske knjige na bosanskom jeziku. To je divno i hvala na tome. A zašto naša djeca ne mogu isto tako dobiti knjigu ili knjige na svom maternjem romskom jeziku?
Zbirka pjesama, prva ženska antologija, pod nazivom „Sar o paj“/“Like water“/“Kao voda“, čiji sam ja uredinik i co-autor pored još sedam Romkinja pjesnikinja sa područja sjeverne i južne Amerike i Australije je odštampana, a njeno promovisanje će biti održano u Indiji- Čandigaru, 14. i 15. novembra na Internacionalnom festivalu pisaca. Javljeno mi je da su mi dodijelili i priznanja. Isto tako, do kraja ove godine, očekujem objavljivanje mog englesko-romskog i romsko-engleskog rječnika u Kanadi.
Nakrajujednaodmojihpjesama, na romskom i na bosanskom jeziku:
CV
Rođena sam u Rusiji.
U školu sam išla u Poljskoj.
Krenula sam na zanat u Rumuniji.
Udala sam se u Srbiji.
Zaposlila sam se u Bosni.
Prvo dijete sam rodila u Hrvatskoj.
Drugo dijete u Francuskoj, treće u Španiji, četvrto u Njemačkoj,
Peto dijete u Belgiji.
Vratila sam se u Srbiju.
Šesto dijete sam rodila u Srbiji.
Morala sam bježati za Italiju, nakon rodjenja mog sedmog djeteta.
Rodila sam dvojke.
Doživjela sam ogromnu tragediju. Dijete mi je nadjeno mrtvo i oni su rekli da se utopilo
u moru. Otjerali su me, spalili moj krov nad glavom, i htjeli su da mi uzmu
otiske prstiju. I djeci.
Bojim se. Oni su nam, ne tako skoro, već uzimali otiske prstiju. Bojim se.
Amen phenas pe hamisardino Evropsko chib. Odolese, amen das vorba pe Evropsko chib.
Mo cher si jekh „ Evropa ande ciknipeste“.
Phurilem.
Ako si mrno cher „Evropa ande ciknipeste“ athoska si Evropa „ Evropa ande baripeste“.
Angluno uladipe mashkare amende: Evropa ande ciknipeste si bilivarni
Evropa ande baripeste si livarni.
Dujto uladipe mashkare amende: Evropa ande ciknipeste naj-la love pala dzuvdipe, numaj von san jekhethane.
Evropa ande baripeste hi-la but love pala dzuvdipe numaj...
Trito uladipe...
Phendem kaj phurilem. Me paruvdem mrni vorba. E vorbasa musaj te dzav ando mrno trajo.
Astardem shovto chavoresko chavo.
Cherdem jekh turvinjipe e „Evropese ande ciknipeste“ te dzas ande Kanada.
Kote si shajipe pala amen pala skola thaj shaj te sikavas Englecki chib, amen phure tu.
Me dijem alav e chavorende pala avindipe.
Achen Devleha!
(zurnal.info)
">Književnica Hedina Tahirović Sijerčić piše o romskoj književnosti, o počecima kada su se nomadi sporazumijevali simbolima pa do današnjih dana. Žurnal će ovaj zanimljivi tekst objaviti u četiri dijela
Što se tiče bih književnika i književnosti, htjela ne htjela, ja moram i moja dužnost je da prvo spomenem romologa i lingvistu Rada Uhlika. Rade Uhlik nije bio Rom ali je 70 godina svog života posvetio Romima i izučavanju romskog jezika. Njegovom zaslugom je gurbetski dijalekat izašao u cijeli svijet i do današnjih dana, za pojam mnogih istaknutih Roma i za moj pojam, zadržao vrijednost najboljeg i najvjerodostojnijeg rječnika gurbetskih Roma. Ovdje kažem gurbetskih jer Romi starosjedioci u BiH pripadaju toj grupi romskih dijalekata. Gurbet znači "Čudan/Stran/Nepoznat" ili "Čudniposao/ nepoznatiposao". Gurbetiseubrajaju, kaoiKalderašiiLovariuVlaškugrupuRoma, čijijezikodn. dijalekti sadrže veliki broj riječi iz rumunskogjezika.
Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH sadrži 72 publikacije romskih pjesnika i književnika.
Pored pokojnog Rada Uhlika, koji je veći Rom i od samog Roma, spomenut ću bosanskohercegovačke romske pjesnike i književnike:
Rahmetli Rasim Sejdić iz Vlasenice koji je svoje pjesme objavio u Italiji na romsko-italijanskom jeziku. Poznat po čuvenoj pjesmi „Gazisardi Romengi violina“ / Zgažena romska violina.Šemso Avdić (rodjen 2.11.1950 godine u Banja Luci) koji je objavio četiriknjigepoezijenaromskomibosanskomjezikukojesuprevedeneinanjemački, engleski, francuski, španskiiitalijanski. Zbirkapoezijekojaje 1986. god. uMessininaFestivalupisacanajezicimamanjinskihnarodaosvojilatrećemjestouEvropi je "Zingari"(Cigani). Osim ove zbirke objavio je i zbirke "ZingariTraPassatoePresente" (Ciganiizmeđuprošlostiibudućnosti), "Krvariciganskosrce","Romiodrođenjadosmrti". Šemso Avdić trenutno živi u Švedskoj i radi u tamošnjem Kulturno- romskomcentru. Marko Aladin Sejdić (rodjen 1970. godine u Sarajevu) sin rahmetli Rasima Sejdića, prvu knjigu objavio je 1998. godine u Kelnu, u Njemačkoj, u zajedničkoj zbirci pjesama pod nazivom „Kali chirikli“/“Crna ptica“ zajedno sa Stevom Stojkom, Hanci Biherom i Ruždijom Sejdovićem na romskom i njemačkom jeziku. 2000. godine objavljuje u Milanu, Italija, zbirku poezije „Me avav dural“/ „Ja dolazim izdaleka“ na romskom i italijanskom jeziku. 2004. godine kao co-autor objavljuje zajedno sa svojom suprugom Gordanom Sejdić, kao i sa italijanskim sociolozima, „Immagine non disponibile“ pri ISU Universita Cattolica na italijanskom i djelimično na romskom. Marko je veliki talenat i u crtanju a svoje radove je djelimično izlagao u Kelnu. Marko Aladin Sejdić živi u Italiji i u Njemačkoj. Ragib Seferović je co-autor uz Sandru Rajković, objavio je knjigu „Romani angluni alfabeta“ /“Prva romska početnica“ 2001.godine pri izdavačkoj kući Svjetlost Sarajevo. Muharem Serbezovski (rođen 2.05.1950. u Skoplju, Makedonija) koji je nedavno postao i bih državljanin sa svojim djelima koje je objavio u Bosni i Hercegovini (Šareni dijamanti, Cigani A kategorije, Rat ciganskih bogova, zbirka poezije Putevi vjetrova i cigana (1999), Cigani i ljudska prava (2000), Jasine (prijevod) 2001. godine, i prijevod Kur'ana na romski jezik (2005).
I naravno ovdje moram pomenuti i moju malenkost : Hedina Tahirović Sijerčić.
Objavljena djela:
- Like water (Sar o Paj), antologija pjesama na engleskom i romskom jeziku, urednik i co-autor, International Writers Asociation, Chandigarh, Indija, 2009.
- The European Constitution in Verse (co- autor) na engleskom jeziku, Passa Porte, Brisel, Belgija, 2009.
- Kako je Bog stvorio Rome ( ilustrovana priča za djecu) na engleskom, romskom, mađarskom i njemačkom jeziku, Magoria Books, Toronto, Kanada, 2009.
- Neobična familija (ilustrovana priča za djecu) na engleskom i romskom jeziku, Magoria Books Toronto, Kanada, 2009.
- Romski princ Phenga (ilustrovana priča za djecu) na engleskom i romskom jeziku, Magoria Books Toronto, Kanada, 2009.
- Romske narodne priče (za odrasle), na engleskom i romskom jeziku, Magoria Books Toronto, Kanada, 2009.
- Parno them, kotorvalo them (Bijeli svijet, šareni svijet Šime Ešića), prijevod sa bosanskog na romski jezik, Bosanska riječ, Tuzla, Bosna i Hercegovina, 2008.
- Hasanaginca Vahide Šeremet (drama u devet slika), prijevod sa bosanskog na romski jezik, Bosanska riječ, Tuzla, Bosna i Hercegovina, 2008.
- Ciknoro Princo (Mali princ), prijevod sa bosanskog na romski jezik, Bosanska riječ, Tuzla, Bosna i Hercegovina, 2008.
- Stare romske bajke i priče (Romane Paramicha) na bosanskom i romskom jeziku, Bosanska riječ, Tuzla, Bosna i Hercegovina, 2008.
- Dukh-Pain, (Bol), zbirka pjesama na romskom i engleskom jeziku, Magoria Books, Toronto, Kanada, 2008.
- Romany Legends, (Stare romske priče) na engleskom i njemačkom jeziku, Turnshare, London, Velika Britanija, 2004.
- Na dzanen aver, gova si amaro dzuvdipe“, (Nismo naučile, tako smo živjele) prijevod sa bosanskog na romski jezik, Medica Zenica, Bosna i Hercegovina, 2001.
- Romano Lil, glavni i odgovorni urednik i co-autor, magazin za Rome na engleskom i romskom jeziku, Roma Community and Advocacy Centre Toronto, Kanada, 1998-2000.
- Canadian Romani Pearls, (Kanadski romski biseri), urednik i co-autor na romskom i engleskom jeziku, Roma Community and Advocacy Centre, Toronto, Kanada, 1999.
- Ilmihal, početnica – islamska religija, prijevod sa srpskohrvatskog na romski jezik, El-Kalem, Sarajevo, Bosna i Hercegovina, 1995.
- Scenario – dva dokumentarna TV filma “Karankoči-Koči” i „Romi danas“
Nagrade:
Priznanje prvom autoru koji je na romskom jeziku objavio djela u Kanadi, 2008.
Plaketa “Mali Princ” za svesrdnu podršku manifestaciji “Vezeni most”, Tuzla 2008.
Nagrada za najbolju promociju djela na XXI Sajmu knjiga u Sarajevu 2009.
Priznanje za editorial, Like Water, Sar o paj, International Writers Association, Chandigarh, India 2009.
Priznanje prvoj ženi Romkinji koja je u Indiji objavila djelo, International Writers Association, Chandigarh, India 2009.
Moja neobjavljena djela:
Rječnici : Englesko-romsko i romsko –engleski
Bosansko-romski i romsko-bosanski
Autobiografske novele: Rom ko grom 1
Rom ko grom 2
Zbirka pjesama: Čuj-osjeti/ Bol
Zbirka Lekcija: Učimo romski jezik
Zbirka mojih pjesama koja je objavljena na romsko-engleskom jeziku našla je mjesto izdavanja u Torontu i kritike su više nego pozitivne, ohrabrujuće i nadahnjujuće. Međutim, zbirka pjesama, priče, autobiografska novela koji su našli mjesto u cijelom svijetu nisu našli mjesto u BiH - pitam se zašto? Pjesme su moje, nisu to pjesme prepisane ili prevedene sa nekih stranih muzičkih hitova, to su pjesme mog života, to su priče mog života, romskog života na bosanskom i romskom jeziku koje opisuju našu kulturnu baštinu.
Moji riječnici „Bosansko-romski i Romsko-bosanski rječnik: Bosnaki-Rromani thaj Rromani-Bosanaki alavari“ bi trebalo da slijede Uhlikove riječnike. Sudbina mojih rječnika je neizvjesna jer još nemam izdavača. Ista situacija je i sa lekcijama „Učimo romski jezik“.
U svakom slučaju pozivam sve izdavačke kuće i institucije koje su voljne i imaju finansije da objave moje rječnike da se jave na email adresu: [email protected] kako bi se mogli dogovoriti o daljem radu. Već sam kontaktirala par izdavačkih kuća. Bezuspješno. Izdavači, što je normalno, sve ovo gledaju sa strane zarade i prodaje. Odogovori su mi već poznati: Romi su siromašan narod i prodaja rječnika ili bilo koje druge knjige Romima je utopija. To je propast jer Romi će prije kupiti da jedu nego knjigu. Moram reći da tu ima istine. BiH je siromašna zemlja i siromaštvo nije samo romsko. Siromašni pripadnici drugih naroda će isto tako prije kupiti da jedu nego knjigu. A moram i postaviti pitanje: zašto država ili neke druge institucije ne uradi nešto da bi moj narod dobio takvu knjigu? Znam sa sigurnošću da naša romska djeca koja pohadjaju školu dobivaju besplatne školske knjige na bosanskom jeziku. To je divno i hvala na tome. A zašto naša djeca ne mogu isto tako dobiti knjigu ili knjige na svom maternjem romskom jeziku?
Zbirka pjesama, prva ženska antologija, pod nazivom „Sar o paj“/“Like water“/“Kao voda“, čiji sam ja uredinik i co-autor pored još sedam Romkinja pjesnikinja sa područja sjeverne i južne Amerike i Australije je odštampana, a njeno promovisanje će biti održano u Indiji- Čandigaru, 14. i 15. novembra na Internacionalnom festivalu pisaca. Javljeno mi je da su mi dodijelili i priznanja. Isto tako, do kraja ove godine, očekujem objavljivanje mog englesko-romskog i romsko-engleskog rječnika u Kanadi.
Nakrajujednaodmojihpjesama, na romskom i na bosanskom jeziku:
CV
Rođena sam u Rusiji.
U školu sam išla u Poljskoj.
Krenula sam na zanat u Rumuniji.
Udala sam se u Srbiji.
Zaposlila sam se u Bosni.
Prvo dijete sam rodila u Hrvatskoj.
Drugo dijete u Francuskoj, treće u Španiji, četvrto u Njemačkoj,
Peto dijete u Belgiji.
Vratila sam se u Srbiju.
Šesto dijete sam rodila u Srbiji.
Morala sam bježati za Italiju, nakon rodjenja mog sedmog djeteta.
Rodila sam dvojke.
Doživjela sam ogromnu tragediju. Dijete mi je nadjeno mrtvo i oni su rekli da se utopilo
u moru. Otjerali su me, spalili moj krov nad glavom, i htjeli su da mi uzmu
otiske prstiju. I djeci.
Bojim se. Oni su nam, ne tako skoro, već uzimali otiske prstiju. Bojim se.
Prijavite se na newsletter Žurnala potpuno besplatno! Odabrali smo za Vas istraživačke tekstove objavljene proteklih 7 dana.
Arhiva
ROMSKA KNJIŽEVNOST (4): Preostali čuvari tradicije
Književnica Hedina Tahirović Sijerčić piše o romskoj književnosti, o počecima kada su se nomadi sporazumijevali simbolima pa do današnjih dana. Žurnal će ovaj zanimljivi tekst objaviti u četiri dijela
Što se tiče bih književnika i književnosti, htjela ne htjela, ja moram i moja dužnost je da prvo spomenem romologa i lingvistu Rada Uhlika. Rade Uhlik nije bio Rom ali je 70 godina svog života posvetio Romima i izučavanju romskog jezika. Njegovom zaslugom je gurbetski dijalekat izašao u cijeli svijet i do današnjih dana, za pojam mnogih istaknutih Roma i za moj pojam, zadržao vrijednost najboljeg i najvjerodostojnijeg rječnika gurbetskih Roma. Ovdje kažem gurbetskih jer Romi starosjedioci u BiH pripadaju toj grupi romskih dijalekata. Gurbet znači "Čudan/Stran/Nepoznat" ili "Čudniposao/ nepoznatiposao". Gurbetiseubrajaju, kaoiKalderašiiLovariuVlaškugrupuRoma, čijijezikodn. dijalekti sadrže veliki broj riječi iz rumunskogjezika.
Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH sadrži 72 publikacije romskih pjesnika i književnika.
Pored pokojnog Rada Uhlika, koji je veći Rom i od samog Roma, spomenut ću bosanskohercegovačke romske pjesnike i književnike:
Rahmetli Rasim Sejdić iz Vlasenice koji je svoje pjesme objavio u Italiji na romsko-italijanskom jeziku. Poznat po čuvenoj pjesmi „Gazisardi Romengi violina“ / Zgažena romska violina.Šemso Avdić (rodjen 2.11.1950 godine u Banja Luci) koji je objavio četiriknjigepoezijenaromskomibosanskomjezikukojesuprevedeneinanjemački, engleski, francuski, španskiiitalijanski. Zbirkapoezijekojaje 1986. god. uMessininaFestivalupisacanajezicimamanjinskihnarodaosvojilatrećemjestouEvropi je "Zingari"(Cigani). Osim ove zbirke objavio je i zbirke "ZingariTraPassatoePresente" (Ciganiizmeđuprošlostiibudućnosti), "Krvariciganskosrce","Romiodrođenjadosmrti". Šemso Avdić trenutno živi u Švedskoj i radi u tamošnjem Kulturno- romskomcentru. Marko Aladin Sejdić (rodjen 1970. godine u Sarajevu) sin rahmetli Rasima Sejdića, prvu knjigu objavio je 1998. godine u Kelnu, u Njemačkoj, u zajedničkoj zbirci pjesama pod nazivom „Kali chirikli“/“Crna ptica“ zajedno sa Stevom Stojkom, Hanci Biherom i Ruždijom Sejdovićem na romskom i njemačkom jeziku. 2000. godine objavljuje u Milanu, Italija, zbirku poezije „Me avav dural“/ „Ja dolazim izdaleka“ na romskom i italijanskom jeziku. 2004. godine kao co-autor objavljuje zajedno sa svojom suprugom Gordanom Sejdić, kao i sa italijanskim sociolozima, „Immagine non disponibile“ pri ISU Universita Cattolica na italijanskom i djelimično na romskom. Marko je veliki talenat i u crtanju a svoje radove je djelimično izlagao u Kelnu. Marko Aladin Sejdić živi u Italiji i u Njemačkoj. Ragib Seferović je co-autor uz Sandru Rajković, objavio je knjigu „Romani angluni alfabeta“ /“Prva romska početnica“ 2001.godine pri izdavačkoj kući Svjetlost Sarajevo. Muharem Serbezovski (rođen 2.05.1950. u Skoplju, Makedonija) koji je nedavno postao i bih državljanin sa svojim djelima koje je objavio u Bosni i Hercegovini (Šareni dijamanti, Cigani A kategorije, Rat ciganskih bogova, zbirka poezije Putevi vjetrova i cigana (1999), Cigani i ljudska prava (2000), Jasine (prijevod) 2001. godine, i prijevod Kur'ana na romski jezik (2005).
I naravno ovdje moram pomenuti i moju malenkost : Hedina Tahirović Sijerčić.
Objavljena djela:
- Like water (Sar o Paj), antologija pjesama na engleskom i romskom jeziku, urednik i co-autor, International Writers Asociation, Chandigarh, Indija, 2009.
- The European Constitution in Verse (co- autor) na engleskom jeziku, Passa Porte, Brisel, Belgija, 2009.
- Kako je Bog stvorio Rome ( ilustrovana priča za djecu) na engleskom, romskom, mađarskom i njemačkom jeziku, Magoria Books, Toronto, Kanada, 2009.
- Neobična familija (ilustrovana priča za djecu) na engleskom i romskom jeziku, Magoria Books Toronto, Kanada, 2009.
- Romski princ Phenga (ilustrovana priča za djecu) na engleskom i romskom jeziku, Magoria Books Toronto, Kanada, 2009.
- Romske narodne priče (za odrasle), na engleskom i romskom jeziku, Magoria Books Toronto, Kanada, 2009.
- Parno them, kotorvalo them (Bijeli svijet, šareni svijet Šime Ešića), prijevod sa bosanskog na romski jezik, Bosanska riječ, Tuzla, Bosna i Hercegovina, 2008.
- Hasanaginca Vahide Šeremet (drama u devet slika), prijevod sa bosanskog na romski jezik, Bosanska riječ, Tuzla, Bosna i Hercegovina, 2008.
- Ciknoro Princo (Mali princ), prijevod sa bosanskog na romski jezik, Bosanska riječ, Tuzla, Bosna i Hercegovina, 2008.
- Stare romske bajke i priče (Romane Paramicha) na bosanskom i romskom jeziku, Bosanska riječ, Tuzla, Bosna i Hercegovina, 2008.
- Dukh-Pain, (Bol), zbirka pjesama na romskom i engleskom jeziku, Magoria Books, Toronto, Kanada, 2008.
- Romany Legends, (Stare romske priče) na engleskom i njemačkom jeziku, Turnshare, London, Velika Britanija, 2004.
- Na dzanen aver, gova si amaro dzuvdipe“, (Nismo naučile, tako smo živjele) prijevod sa bosanskog na romski jezik, Medica Zenica, Bosna i Hercegovina, 2001.
- Romano Lil, glavni i odgovorni urednik i co-autor, magazin za Rome na engleskom i romskom jeziku, Roma Community and Advocacy Centre Toronto, Kanada, 1998-2000.
- Canadian Romani Pearls, (Kanadski romski biseri), urednik i co-autor na romskom i engleskom jeziku, Roma Community and Advocacy Centre, Toronto, Kanada, 1999.
- Ilmihal, početnica – islamska religija, prijevod sa srpskohrvatskog na romski jezik, El-Kalem, Sarajevo, Bosna i Hercegovina, 1995.
- Scenario – dva dokumentarna TV filma “Karankoči-Koči” i „Romi danas“
Nagrade:
Priznanje prvom autoru koji je na romskom jeziku objavio djela u Kanadi, 2008.
Plaketa “Mali Princ” za svesrdnu podršku manifestaciji “Vezeni most”, Tuzla 2008.
Nagrada za najbolju promociju djela na XXI Sajmu knjiga u Sarajevu 2009.
Priznanje za editorial, Like Water, Sar o paj, International Writers Association, Chandigarh, India 2009.
Priznanje prvoj ženi Romkinji koja je u Indiji objavila djelo, International Writers Association, Chandigarh, India 2009.
Moja neobjavljena djela:
Rječnici : Englesko-romsko i romsko –engleski
Bosansko-romski i romsko-bosanski
Autobiografske novele: Rom ko grom 1
Rom ko grom 2
Zbirka pjesama: Čuj-osjeti/ Bol
Zbirka Lekcija: Učimo romski jezik
Zbirka mojih pjesama koja je objavljena na romsko-engleskom jeziku našla je mjesto izdavanja u Torontu i kritike su više nego pozitivne, ohrabrujuće i nadahnjujuće. Međutim, zbirka pjesama, priče, autobiografska novela koji su našli mjesto u cijelom svijetu nisu našli mjesto u BiH - pitam se zašto? Pjesme su moje, nisu to pjesme prepisane ili prevedene sa nekih stranih muzičkih hitova, to su pjesme mog života, to su priče mog života, romskog života na bosanskom i romskom jeziku koje opisuju našu kulturnu baštinu.
Moji riječnici „Bosansko-romski i Romsko-bosanski rječnik: Bosnaki-Rromani thaj Rromani-Bosanaki alavari“ bi trebalo da slijede Uhlikove riječnike. Sudbina mojih rječnika je neizvjesna jer još nemam izdavača. Ista situacija je i sa lekcijama „Učimo romski jezik“.
U svakom slučaju pozivam sve izdavačke kuće i institucije koje su voljne i imaju finansije da objave moje rječnike da se jave na email adresu: [email protected] kako bi se mogli dogovoriti o daljem radu. Već sam kontaktirala par izdavačkih kuća. Bezuspješno. Izdavači, što je normalno, sve ovo gledaju sa strane zarade i prodaje. Odogovori su mi već poznati: Romi su siromašan narod i prodaja rječnika ili bilo koje druge knjige Romima je utopija. To je propast jer Romi će prije kupiti da jedu nego knjigu. Moram reći da tu ima istine. BiH je siromašna zemlja i siromaštvo nije samo romsko. Siromašni pripadnici drugih naroda će isto tako prije kupiti da jedu nego knjigu. A moram i postaviti pitanje: zašto država ili neke druge institucije ne uradi nešto da bi moj narod dobio takvu knjigu? Znam sa sigurnošću da naša romska djeca koja pohadjaju školu dobivaju besplatne školske knjige na bosanskom jeziku. To je divno i hvala na tome. A zašto naša djeca ne mogu isto tako dobiti knjigu ili knjige na svom maternjem romskom jeziku?
Zbirka pjesama, prva ženska antologija, pod nazivom „Sar o paj“/“Like water“/“Kao voda“, čiji sam ja uredinik i co-autor pored još sedam Romkinja pjesnikinja sa područja sjeverne i južne Amerike i Australije je odštampana, a njeno promovisanje će biti održano u Indiji- Čandigaru, 14. i 15. novembra na Internacionalnom festivalu pisaca. Javljeno mi je da su mi dodijelili i priznanja. Isto tako, do kraja ove godine, očekujem objavljivanje mog englesko-romskog i romsko-engleskog rječnika u Kanadi.
Nakrajujednaodmojihpjesama, na romskom i na bosanskom jeziku:
CV
Rođena sam u Rusiji.
U školu sam išla u Poljskoj.
Krenula sam na zanat u Rumuniji.
Udala sam se u Srbiji.
Zaposlila sam se u Bosni.
Prvo dijete sam rodila u Hrvatskoj.
Drugo dijete u Francuskoj, treće u Španiji, četvrto u Njemačkoj,
Peto dijete u Belgiji.
Vratila sam se u Srbiju.
Šesto dijete sam rodila u Srbiji.
Morala sam bježati za Italiju, nakon rodjenja mog sedmog djeteta.
Rodila sam dvojke.
Doživjela sam ogromnu tragediju. Dijete mi je nadjeno mrtvo i oni su rekli da se utopilo
u moru. Otjerali su me, spalili moj krov nad glavom, i htjeli su da mi uzmu
otiske prstiju. I djeci.
Bojim se. Oni su nam, ne tako skoro, već uzimali otiske prstiju. Bojim se.
Amen phenas pe hamisardino Evropsko chib. Odolese, amen das vorba pe Evropsko chib.
Mo cher si jekh „ Evropa ande ciknipeste“.
Phurilem.
Ako si mrno cher „Evropa ande ciknipeste“ athoska si Evropa „ Evropa ande baripeste“.
Angluno uladipe mashkare amende: Evropa ande ciknipeste si bilivarni
Evropa ande baripeste si livarni.
Dujto uladipe mashkare amende: Evropa ande ciknipeste naj-la love pala dzuvdipe, numaj von san jekhethane.
Evropa ande baripeste hi-la but love pala dzuvdipe numaj...
Trito uladipe...
Phendem kaj phurilem. Me paruvdem mrni vorba. E vorbasa musaj te dzav ando mrno trajo.
Astardem shovto chavoresko chavo.
Cherdem jekh turvinjipe e „Evropese ande ciknipeste“ te dzas ande Kanada.
Kote si shajipe pala amen pala skola thaj shaj te sikavas Englecki chib, amen phure tu.
Me dijem alav e chavorende pala avindipe.
Achen Devleha!
(zurnal.info)
hedina tahirović sijerčić
Književnica Hedina Tahirović Sijerčić piše o romskoj književnosti, o počecima kada su se nomadi sporazumijevali simbolima pa do današnjih dana. Žurnal će ovaj zanimljivi tekst objaviti u četiri dijela
Što se tiče bih književnika i književnosti, htjela ne htjela, ja moram i moja dužnost je da prvo spomenem romologa i lingvistu Rada Uhlika. Rade Uhlik nije bio Rom ali je 70 godina svog života posvetio Romima i izučavanju romskog jezika. Njegovom zaslugom je gurbetski dijalekat izašao u cijeli svijet i do današnjih dana, za pojam mnogih istaknutih Roma i za moj pojam, zadržao vrijednost najboljeg i najvjerodostojnijeg rječnika gurbetskih Roma. Ovdje kažem gurbetskih jer Romi starosjedioci u BiH pripadaju toj grupi romskih dijalekata. Gurbet znači "Čudan/Stran/Nepoznat" ili "Čudni posao/ nepoznati posao". Gurbeti se ubrajaju, kao i Kalderaši i Lovari u Vlašku grupu Roma, čiji jezik odn. dijalekti sadrže veliki broj riječi iz rumunskog jezika. 
