Sa sendvičem u džepu policajac obezbjeđuje rasipne zabave

Policajac u Londonu zarađuje bar 2.300 funti mjesečno. Policajac u Kantonu Sarajevo 777,20 KM. Njegov kolega u Orašju 467,50 KM. Posao koji obavljaju svugdje je, više-manje isti. Različiti su samo gradovi, kantoni, države u kojima, po (ne)sreći rade.

- Naših deset kantona je, zapravo, deset država. U svakom kantonu plaće policajaca su različite. Osnovna plaća policajca u Ze-Do kantonu je 557 KM. Sa uračunatih 30 posto dodatka, koji se daje zbog specifičnosti posla, policajac “iziđe” na oko 700 KM. To je smiješno – kaže za Žurnal Elvedin Mioč, predsjednik Sindikata policije Zeničko-dobojskog kantona. Ne isplaćuju im se, kaže, naknade za noćni te rad tokom državnih i vjerskih praznika. Ne samo da nemaju psihologa ili psihijatra koji bi, govori Mioč, prema sistematizaciji trebalo da im pomaže u da se nose sa stresom, već je upitno i njihovo fizičko zdravlje:

- U posljednjih 20 godina policajci u našem kantonu imali su jedan sistematski pregled. Jedan, od 1991. do danas – objašnjava.

Zbog svega navedenog policajci u ovom kantonu, njih oko 1.200, štrajkuju. Od kantonalnih vlasti traže usvajanje Zakona o plaćama i naknadama policijskih službenika i Zakona o plaćama i naknadama u organima vlasti FBiH. Traže i isplatu razlika plaća i naknada prema već pravosnažnim presudama.

Policija: Koga da štitimo kad nemamo za kifle

Štrajkuju i njihove kolege iz Posavskog kantona. Problemi isti. Prosječna plaća policajca najniža je u ovom kantonu, “čitavih” 467,5 KM, istina, bez dodataka. Naknadu za noćni rad i službu tokom državnih i vjerskih blagdana ne primaju. Zlatko Tuzlak, predsjednik Sindikata policije u ovom kantonu, za Žurnal kaže da je problem u neravnomjernoj raspodjeli prihoda od PDV-a po kantonima. Traže izmjenu zakona o porezu na dodatnu vrijednost i podizanje platnog koeficijenta, počev od prvog januara naredne godine.

- U cijeloj Evropi i svijetu naš posao je isti a plaće različite. U kreditima smo, kao i svi građani, jedva krpamo kraj s krajem. Neka vidi kantonalna Vlada šta će i kako će, to je njihov posao – govori Tuzlak.

Pitali smo sugovornike kako se besparica odražava na radni elan i moral policijskih službenika. Tvrde da policajci svoj posao, uprkos svemu, obavljaju profesionalno i odgovorno. Ipak:

- Očigledno je da vlast želi da policajac bude na dnu, da bude prosjak na cesti. Policajac je na rubu egzistencije. Ako danas ima tri-četiri marke u novčaniku daće ih svojoj djeci za doručak pa će biti primoran da uzme sendvič dok obezbjeđuje kakav teferič – kaže Elvedin Mioč. Šta je rješenje?

- Postoji samo jedno rješenje a to je formiranje jedinstvene policije na nivou cijele Bosne i Hercegovine ili za početak bar Federacije. Tražimo da se primjenjuje zakon, da nam se isplate naknade. Pitam vlast, pitam građane, kako ćemo zaštititi njih ako sebe ne možemo? - riječi su predsjednika Sindikata policije Zeničko-dobojskog kantona.

Prema podacima koje je Žurnal dobio u Uniji samostalnih sindikata policije FBiH, prosječna neto-plaća, bez dodataka, u kantonima iznosi: Unsko-sanski 824,19 KM; Posavski 467,50 KM; Tuzlanski 518,70 KM; Zeničko-dobojski 534 KM; Bosansko-podrinjski 540 KM; Srednjobosanski 564,84 KM; Hercegovačko-neretvanski: 684,90 KM; Zapadnohercegovački: 581,40 KM; Sarajevski: 777,20; Kanton 10: 568,26 KM. Prosječna neto plaća u MUP-u FBIH bez dodataka, prema istom izvoru, iznosi 824,19 KM.

Prema nezvaničnom istraživanju na web-stranici www.plata.ba na kojoj zainteresirani mogu, anonimnno, unijeti visinu plaće i saznati kako “kotiraju” u odnosu na ostale ispitanike, policajac u BiH prosječno (pretpostavljamo, sa svim dodacima) zaradi 1.007 KM.

Prosvjeta: Nije u šoldima sve

Uvriježeno je mišljenje da para u našoj prosvjeti nema, da ih nikad nije bilo a niti će biti. Ipak, učitelj/ica u Orašju mjesečno zarađuje 676 KM neto, dok kolega/ica iz, recimo, Mostara 899 KM, što je gotovo za trećinu više. I ovdje su kantoni “države u državi”. Potvrđuje nam to i Selvedin Šatorović, predsjednik Samostalnog sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja BiH:

- Nezadovoljan radnik ne može pružiti maksimum ali djelatnost obrazovanja je specifična. Tu se još niko nije obogatio a svi rade s entuzijazmom. Ipak, činjenica da se, za jednak rad, plate učitelja razlikuju od kantona do kantona je nevjerovatna i suprotna svim međunarodnim konvencijama.

Prema Šatorovićevim riječima, jedino rješenje bilo bi “kroz ustavne promjene prosvjetu podići na federalni nivo”. Time bi se, smatra, postiglo da se jednak rad jednako vrjednuje ali i da se svim učenicima u Federaciji obezbjeđuju jednaki uslovi za kvalitetno obrazovanje. Prema podacima Samostalnog sindikata osnovnog obrazovanja BiH, prosječna neto plaća nastavnog osoblja, prema kantonima, iznosi: Unsko-sanski: 831,5 KM; Posavski: 676 KM; Tuzlanski: 808,60 KM; Zeničko-dobojski: 734,40 KM; Bosansko-podrinjski: 732 KM; Srednjobosanski: 791,39 KM; Hercegovačko-neretvanski: 899,10 KM; Sarajevski: 808,13 KM; Kanton 10: 894,16 KM. Podatke za Zapadnohercehovački kanton nemaju.

Najveća je nepravda da se jednak posao dobijaju različiti novci, smatra i Dževad Hadžić, predsjednik Sindikata srednjeg i visokog obrazovanja, nauke i kulture BiH. Ističe da Sindikat nije zadovoljan raspodjelom sredstava dobijenih indirektnim oporezivanjem te činjenicom da su njihove plaće puno niže u odnosu na korisnike budžeta s federalnog i državnog nivoa.

- Naš posao je složeniji od posla nekog državnog činovnika a imamo za preko 30 posto manje plate. Napravljena je kriva raspodjela sredstava. Generalno, plate nam nisu dostatne za dostojanstven život, za podmirivanje životnih troškova. Rješenje? Obrazovanje na federalnom nivou, jedinstveni standardi i platni razredi. To ne može preko noći ali je važno da se proces pokrene, da se napravi iskorak. To nije kantonalni niti federalni niti nacionalni interes. To je opšti interes u Bosni i Hercegovini – govori Hadžić.

Evidenciju o plaćama nastavnika i profesora prema kantonima u ovom sindikatu ne vode ali znaju da je najniža osnovna plaća u Posavskom i Livanjskom kantonu – 750 KM a najviša u Hercegovačko-neretvanskom – 1.100 KM. Razlika – ogromna. Prema neslužbenoj statistici na stranici plata.ba učitelj zarađuje prosječno 898 a profesor 973 KM. Nadležnost u oblasti obrazovanja, prema sadašnjim ustavnim odredbama, imaju kantoni. Ipak, Damir Mašić, ministar obrazovanja i nauke FBiH, izjavio je povodom nedavno obilježenog Dana učitelja, da je cilj ovog ministarstva da uspostavi bar približno jednake uslove za obrazovanje u FBiH, kroz saradnju Koordinacije kantonalnih ministrarstava obrazovanja i Sindikata.

Zdravstvo: Zarađujemo koliko i šoferi

Skoro će mjesec otkad, ponovno, štrajkuju ljekari u Unsko-sanskom kantonu. Jedini su u Federaciji koji nisu potpisali Kolektivni ugovor. Razlog su, naravno, novci. Ljekari hoće povišice, vlada tvrdi da nema novca i da se problemi moraju rješavati “u hodu”.Građani su, ne bez razloga, pod utiskom da ljekari jako dobro zarađuju, što u državnoj službi, što u privatnim ordinacijama, priče o “kovertama” da i ne spominjemo. Ljekari sebe, s pravom, smatraju društvenom elitom i žele da budu odgovarajuće plaćeni. U Sarajevskom, Tuzlanskom, Zeničko-dobojskom i Unsko-sanskom kantonu odvojili su se i osnovali strukovne sindikate ljekara. Mladi medicinari odlaze u zemlje zapadne Evrope, za poslom i plaćama.

- Prosječna plaća u zdravstvu je 930 KM. To je prosjek koji obuhvaća sviju, od radnika do doktora nauka. Toliko, ujedno, ima i vozač u GRAS-u – kaže za Žurnal dr. Abud Sarić, predsjednik Nezavisnog strukovnog sindikata radnika zaposlenih u zdravstvu FBiH. Prema podacima kojima raspolaže, prosječna osnovna neto plaća ljekara-specijaliste, u Federaciji, iznosi 1.470 KM, sa odstupanjima od pet do deset posto prema kantonima. Na dežurstvo se, kaže Sarić, dodaje još 10 posto od osnovice a na noćni rad 20 posto. Prema njegovim riječima, u Kantonu Sarajevo dežurstva se trenutno ne plaćaju posebno ali je postignut “preliminarni sporazum” da se to promijeni od narednog decembra.

Dr. Kasim Spahić, predsjednik Strukovnog sindikata ljekara Zeničko-dobojskog kantona, kaže da prosječna plaća specijaliste, u zavisnosti od satnice, iznosi 1.300–1.400 KM a ljekara opće prakse 1.000-1.100 KM:

- Ljekar specijalista mora da se educira čitavog života i ova profesija bi trebalo da bude jedna od najviše vrednovanih a nije tako. Naše plaće su niske u odnosu na troškove života – govori Spahić. Kaže da su se u zaseban strukovni sindikat odvojili jer se tako bolje ispunjavaju zahtjevi struke te jer je to trend u zemljama regiona i Evrope ali da “nemaju posebih zahtjeva”:- Ovakva organizacija zdravstva na nivou kantona nije loša ali neki oblik treba da postoji na federalnom i državnom nivou. Naše je da radimo u okvirima koji postoje – smatra dr. Spahić.

 (zurnal.info)