Svijetsku sedmice dojenja, udruženje “DjeCa” obilježilo je predstavljanjem jednog od svojih projekata, “Dojenje je In”.
Cilj je bio upoznati javnost sa problemom veoma niske stope dojena djece i ranog prestanka dojenja što ima značajne negativne zdravstvene i društvene posljedice za žene, djecu i okoliš, te u krajnjoj liniji rezultira većim troškovima za zdravstvenu njegu i povećava nejednakosti u zdravlju. Na žalost, u Bosni i Hercegovini je isključivo dojeno u prva tri mjeseca života svega 5% djece.
Lejla Kapidžić, jedna od savjetnica za dojenje iz udruženja “Djeca”, kazala je da se uskoro planira otvaranje SOS telefona za dojenje i da bi bilo dobro da u društvu postoji sluh za ovako nešto.
-Mi radimo čisto volonterski i bukvalno naše brojeve telefona ostavljamo dojiljama da nas mogu kontaktirati. Mi rješavamo samo neke manje probleme, a najviše se trudimo da pružimo podršku majkama, a one tu podršku u našoj sredini ne mogu naći-kazala je Lejla.
Govori se da postoji negativni trend dojenja i to ne samo kod nas, već svuda u svijetu. A u prilog tome ide činjenica da smo i sami svjedoci da često viđamo kako majke svoj “prirodni izvor mlijeka”, zamjenjuju flašicom.
-Kod nas malo sa zakašnjenjem dolazi taj prodojeći pravac. Porodilišta i pedijatri su usvojili taj neki “Baby friendly” način promovisanja dojenja i to je onda kada se promoviše. Kada dođe do konkretnog problema, znamo sto posto da ljudi u medicinskim ustanovama kažu ma nemaš ti mlijeka, nemoj patiti sebe i dijete. To je najgore reći jednoj majci-dodala je Lejla.
Kada govorimo o promovisanju dojenja, ne možemo se odati utisku da se gotovo na svakom mjestu promovišu zamjenska mlijeka. Uostalom pogledajte i sami. U medicinskim ustanovama takvih reklama ima najviše.
-Uskoro trebamo raditi sa Agencijom za hranu na koncipiranju kodeksa o marketingu nadomjestaka za majčino mlijeko. Da napomenem, postoji Internacionalni kodeks koji ne dozvoljava reklame ovih proizvoda u blizini mjesta gde se mogu naći trudnice i majke sa malom djecom. Cilj nam je da se na nivou države usvoji ovaj kodeks-kazala je Lejla.
Ono što je sigurno interesantno, jeste da postoje “mitovi” koji su povezani sa dojenjem. Ti mitovi su danas “razbijeni”.
-Morate piti puno mlijeka da biste vi imali mlijeka, nemojte jesti grah, beba će imati grčeve, da se niste usudile da uzimate limun, mlijeko će vam se prokiseliti i još mnogo toga. Sve su ovo gluposti, majka jednostavno treba da se ravna prema bebi i da jede šta god želi-kazala je Lejla.
Ovo su “mitovi”, a ono što je činjenica kada govorimo o dojenju je da pored toga što je majčino mlijeko najbolja hrana za bebe, doprinosi i lakšem oporavku nakon poroda. Dojenje obezbjeđuje prijeko potrebne trenutke opuštanja i odmora. Još jedna činjenica koja uvijek ide u prilog dojenju, a danas ima posebnu težinu, jeste finansijska isplativost. Dojenje ne košta ništa i praktično je.
(zurnal.info)
"> Svijetsku sedmice dojenja, udruženje “DjeCa” obilježilo je predstavljanjem jednog od svojih projekata, “Dojenje je In”.
Cilj je bio upoznati javnost sa problemom veoma niske stope dojena djece i ranog prestanka dojenja što ima značajne negativne zdravstvene i društvene posljedice za žene, djecu i okoliš, te u krajnjoj liniji rezultira većim troškovima za zdravstvenu njegu i povećava nejednakosti u zdravlju. Na žalost, u Bosni i Hercegovini je isključivo dojeno u prva tri mjeseca života svega 5% djece.
Lejla Kapidžić, jedna od savjetnica za dojenje iz udruženja “Djeca”, kazala je da se uskoro planira otvaranje SOS telefona za dojenje i da bi bilo dobro da u društvu postoji sluh za ovako nešto.
-Mi radimo čisto volonterski i bukvalno naše brojeve telefona ostavljamo dojiljama da nas mogu kontaktirati. Mi rješavamo samo neke manje probleme, a najviše se trudimo da pružimo podršku majkama, a one tu podršku u našoj sredini ne mogu naći-kazala je Lejla.
Govori se da postoji negativni trend dojenja i to ne samo kod nas, već svuda u svijetu. A u prilog tome ide činjenica da smo i sami svjedoci da često viđamo kako majke svoj “prirodni izvor mlijeka”, zamjenjuju flašicom.
-Kod nas malo sa zakašnjenjem dolazi taj prodojeći pravac. Porodilišta i pedijatri su usvojili taj neki “Baby friendly” način promovisanja dojenja i to je onda kada se promoviše. Kada dođe do konkretnog problema, znamo sto posto da ljudi u medicinskim ustanovama kažu ma nemaš ti mlijeka, nemoj patiti sebe i dijete. To je najgore reći jednoj majci-dodala je Lejla.
Kada govorimo o promovisanju dojenja, ne možemo se odati utisku da se gotovo na svakom mjestu promovišu zamjenska mlijeka. Uostalom pogledajte i sami. U medicinskim ustanovama takvih reklama ima najviše.
-Uskoro trebamo raditi sa Agencijom za hranu na koncipiranju kodeksa o marketingu nadomjestaka za majčino mlijeko. Da napomenem, postoji Internacionalni kodeks koji ne dozvoljava reklame ovih proizvoda u blizini mjesta gde se mogu naći trudnice i majke sa malom djecom. Cilj nam je da se na nivou države usvoji ovaj kodeks-kazala je Lejla.
Ono što je sigurno interesantno, jeste da postoje “mitovi” koji su povezani sa dojenjem. Ti mitovi su danas “razbijeni”.
-Morate piti puno mlijeka da biste vi imali mlijeka, nemojte jesti grah, beba će imati grčeve, da se niste usudile da uzimate limun, mlijeko će vam se prokiseliti i još mnogo toga. Sve su ovo gluposti, majka jednostavno treba da se ravna prema bebi i da jede šta god želi-kazala je Lejla.
Ovo su “mitovi”, a ono što je činjenica kada govorimo o dojenju je da pored toga što je majčino mlijeko najbolja hrana za bebe, doprinosi i lakšem oporavku nakon poroda. Dojenje obezbjeđuje prijeko potrebne trenutke opuštanja i odmora. Još jedna činjenica koja uvijek ide u prilog dojenju, a danas ima posebnu težinu, jeste finansijska isplativost. Dojenje ne košta ništa i praktično je.
Prijavite se na newsletter Žurnala potpuno besplatno! Odabrali smo za Vas istraživačke tekstove objavljene proteklih 7 dana.
Novosti
SARAJEVO: Majčino mlijeko nema zamjenu
Svijetsku sedmice dojenja, udruženje “DjeCa” obilježilo je predstavljanjem jednog od svojih projekata, “Dojenje je In”.
Cilj je bio upoznati javnost sa problemom veoma niske stope dojena djece i ranog prestanka dojenja što ima značajne negativne zdravstvene i društvene posljedice za žene, djecu i okoliš, te u krajnjoj liniji rezultira većim troškovima za zdravstvenu njegu i povećava nejednakosti u zdravlju. Na žalost, u Bosni i Hercegovini je isključivo dojeno u prva tri mjeseca života svega 5% djece.
Lejla Kapidžić, jedna od savjetnica za dojenje iz udruženja “Djeca”, kazala je da se uskoro planira otvaranje SOS telefona za dojenje i da bi bilo dobro da u društvu postoji sluh za ovako nešto.
-Mi radimo čisto volonterski i bukvalno naše brojeve telefona ostavljamo dojiljama da nas mogu kontaktirati. Mi rješavamo samo neke manje probleme, a najviše se trudimo da pružimo podršku majkama, a one tu podršku u našoj sredini ne mogu naći-kazala je Lejla.
Govori se da postoji negativni trend dojenja i to ne samo kod nas, već svuda u svijetu. A u prilog tome ide činjenica da smo i sami svjedoci da često viđamo kako majke svoj “prirodni izvor mlijeka”, zamjenjuju flašicom.
-Kod nas malo sa zakašnjenjem dolazi taj prodojeći pravac. Porodilišta i pedijatri su usvojili taj neki “Baby friendly” način promovisanja dojenja i to je onda kada se promoviše. Kada dođe do konkretnog problema, znamo sto posto da ljudi u medicinskim ustanovama kažu ma nemaš ti mlijeka, nemoj patiti sebe i dijete. To je najgore reći jednoj majci-dodala je Lejla.
Kada govorimo o promovisanju dojenja, ne možemo se odati utisku da se gotovo na svakom mjestu promovišu zamjenska mlijeka. Uostalom pogledajte i sami. U medicinskim ustanovama takvih reklama ima najviše.
-Uskoro trebamo raditi sa Agencijom za hranu na koncipiranju kodeksa o marketingu nadomjestaka za majčino mlijeko. Da napomenem, postoji Internacionalni kodeks koji ne dozvoljava reklame ovih proizvoda u blizini mjesta gde se mogu naći trudnice i majke sa malom djecom. Cilj nam je da se na nivou države usvoji ovaj kodeks-kazala je Lejla.
Ono što je sigurno interesantno, jeste da postoje “mitovi” koji su povezani sa dojenjem. Ti mitovi su danas “razbijeni”.
-Morate piti puno mlijeka da biste vi imali mlijeka, nemojte jesti grah, beba će imati grčeve, da se niste usudile da uzimate limun, mlijeko će vam se prokiseliti i još mnogo toga. Sve su ovo gluposti, majka jednostavno treba da se ravna prema bebi i da jede šta god želi-kazala je Lejla.
Ovo su “mitovi”, a ono što je činjenica kada govorimo o dojenju je da pored toga što je majčino mlijeko najbolja hrana za bebe, doprinosi i lakšem oporavku nakon poroda. Dojenje obezbjeđuje prijeko potrebne trenutke opuštanja i odmora. Još jedna činjenica koja uvijek ide u prilog dojenju, a danas ima posebnu težinu, jeste finansijska isplativost. Dojenje ne košta ništa i praktično je.
(zurnal.info)
Svijetsku sedmice dojenja, udruženje “DjeCa” obilježilo je predstavljanjem jednog od svojih projekata, “Dojenje je In”.
Svijetsku sedmice dojenja, udruženje “DjeCa” obilježilo je predstavljanjem jednog od svojih projekata, “Dojenje je In”.
