:SARAJEVO: Milioneri među stranačkim kandidatima

Novosti

SARAJEVO: Milioneri među stranačkim kandidatima

SARAJEVO: Milioneri među stranačkim kandidatima
Centar za humanu politiku proveo je u saradnji s Kultom istraživanje o prijavljenoj imovini stranačkih kandidata za državni i entitetski nivo vlasti na izborima 2006. i 2010. godine, s ciljem da podatke o prijavljenoj imovini prikupi, analitički obradi, uporedi i učini dostupnim javnosti.

Rezultati do kojih su došli govore o tome da se vladajuća struktura sve više bogati u odnosu na građane koje zastupaju.

Na izborima 2006. među stranačkim kandidatima bilo je 67 milionera u odnosu na 3.154 kandidata. Taj broj se povećao 2010., milionera ima 99 u odnosu na 3.889 obrađenih kandidata“, kazao je predsjednik Centra za humanu politiku Momir Dejanović danas u Sarajevu prilikom predstavljanja rezultata ovog istraživanja.

Istraživanje pokazuje da je između izbora 2006. i 2010. vrijednost prosječno prijavljene lične imovine državnih poslanika povećana jedan posto, stranačkih kandidata 37 posto, kandidata parlamentarnih stanaka 38 posto, lidera parlamentarnih stranaka 65 posto, kandidata vladajućih stanaka 71 posto, federalnih poslanika dva puta i poslanika NSRS 4,7 puta.

Od lidera parlamentarnih stranaka, najbogatijiji je lider SNSD-a koji je prijavio ličnu imovinu vrijednu 2,85 miliona KM i porodičnu imovinu vrijednu 5,77 miliona KM, koje su 3,6 puta i 5,7 puta veće vrijednosti nego 2006. godine.

Najbogatiji kandidat i poslanik prijavio je imovinu vrijednu 20 miliona KM, koja je četiri puta veća nego 2006. godine.

Govoreći o najvećim prijavljenim prihodima stranačkih kandidata na izborima 2010., Dejanović je kazao da je s najvećim prihodom Ramiz Krilašević iz Koalicije „Preokret“ s 1.400.000 KM, drugi je Fahrudin Radončić s 527.000 KM, dok je osmi Milorad Dodik s 239.000 KM prijavljenog godišnjeg prihoda.

Kada su u pitanju najbogatiji stranački kandidati, naveo je Đorđa Kojića, poslanika iz SNSD-a u Narodnoj skupštini RS-a, čija imovina je više od 20 miliona KM.

Kada se radi o imovini lidera parlamentarnih stranaka, najbogatiji po prijavljenoj ličnoj imovini je Milorad Dodik koji je prijavio imovinu 2.851.000 KM. On je prijavio i porodičnu imovinu koja je dva puta veća od njegove lične imovine. Drugi je Zlatko Lagumdžija koji je bio na prethodnim izborima prvi. Najsiromašniji, prema ovim podacima, je Božo Ljubić iz HDZ 1990 sa 115.000 KM vrijednosti lične imovine.

Bez obzira na svu nepouzdanost i nekompletnost podataka koje smo obrađivali, ima karakterističnih rezultata. Neki kandidati imali su veće godišnje prihode od prijavljene imovine. Poslanica u državnom parlamentu Milica Marković ima godišnje prihode 70 hiljada KM, a nema prijavljene lične imovine što i nije logično“, kazao je Dejanović.

Po njegovim riječima, Željko Komšić ima približno istu prijavljenu imovinu i prijavljene godišnje prihode. Fahrudin Radončić ima za 60-70 posto veći prijavljeni godišnji prohod u odnosu na prijavljenu ličnu imovinu što, smatra Dejanović, nije logično.

Među kandidatima koji su siromašniji, po prijavljenoj imovini 2010. nego što su bili 2006. su Ramiz Salkić, pa Šefik Džaferović, koji čak 11 puta ima manju prijavljenu imovinu u odnosu na 2006. godinu. Lazar Prodanović iz SNSD-a, Zdravko Krsmanović predsjednik Nove socijalističke partije i Mladen Kršić iz SDS-a, vrijednost njihove imovine je manja 2010. nego 2006. godine.

Željko Komšić i Haris Silajdžić imaju istu prijavljenu imovinu i 2006. i 2010. godine“, kazao je Dejanović.

Imovina Milorada Dodika je povećana oko četiri puta u odnosu na 2006., a Dejanović je naveo i primjer Đorđa Kojića čija je imovina s pet miliona KM vrijednosti povećana na 20 miliona KM.

Dejanović je kazao da im je cilj bio da ukažu na više problema u ovoj oblasti i da građanima omoguće da imaju bolji pristup ovim podacima koji su do sada bili nedovoljno obrađeni, pregledni i neuporedivi.

Uočili smo da i dalje imamo problem da se podaci ne kontrolišu. Ono što je naša preporuka je to da osim prijavljivanja imovine kandidata na izborima, to prijavljivanje imovine treba proširiti i na predstavnike izvršne, pravosudne vlasti, direktore javnih preduzeća.

Treba vršiti kontrolu prijavljene imovine u tri koraka – u prvom koraku mora se vršiti kontrola onoga što neko prijavljuje, zatim treba vršiti kontrolu da li je ta prijavljena imovina odgovara stvarnoj prijavljenoj imovini i treći korak je kontrola da li je prijavljena imovina ili da i je stvarna imovina stečena na zakonit način“, kazao je Dejanović.

Rusmir Pobrić iz organizacije Kult je izrazio nadu da će ovo istraživanje biti doprinosi regularnoj igri u predizbornoj kampanji i poboljšanju uvida u imovinsko stanje kandidata.

 

(Fena)