SARAJEVO: Predstavljena istraživanja o političkom učešću žena u BiH

Udruženje INFOHOUSE Sarajevski otvoreni centar i Fondacija CURE, koje čine Žensku mrežu BiH, danas su u Sarajevu predstavili rezultate monitoringa općih izbora 2014. u pogledu političke participacije žena.

Političarima koji će uskoro obavljati javne funkcije u BiH, ove tri organizacije poručile su da trebaju dozvoliti ženama da učestvuju u vlasti, odnosno da nakon njihovog stavljanja na kandidacione liste one moraju dobiti mandate i moć odlučivanja nakon izbora.

- Na kandidacionim listama za državni, entitetski i kantonalni nivo 42 posto bilo je zastupljeno žena, s obzirom na to da Izborni zakon BiH nalaže 40 posto. U prosjeku je 19 posto izabrano žena- kazala je Jadranka Miličević, direktorica Fondacije CURE.

Od osvojenih 110 mandata SDA je 17 dala ženama, od 68 mandata HDZBiH u okviru koalicije dao je također 17 ženama, od 56 SBB dao je 13 ženama, od 46 Demokratska fronta dala je 17 ženama, od 43 SDP dao je četiri ženama, od 38 SNSD dao je osam ženama, od 25 HDZ 1990 dao je sedam ženama.

Ovi podaci, kaže direktorica Udruženja INFOHOUSE Dženana Alađuz, govore o rodnoj ravnopravnosti žena u politici, gdje „bh. lideri ni u kojem slučaju ne odstupaju od svojih fotelja“.

- Komisije za ravnopravnost spolova trebale bi nakon izbora vidjeti kako sa 40 posto u julu spadne na 19 posto misteriozno u novembru. Šta se desilo s 21 posto žena, jer nisu se sve razboljele ili rodile trojke. To je zastrašujući nedostatak odgovornosti - istakla je Alađuz.

U momentu konstituiranja vlasti, organizacije su ukazale, da se mora poštivati Zakon o ravnopravnosti spolova, po kojem sva državna tijela na svim nivoima trebaju minimum imati 40 posto žena.
 
- Od novih vlasti zatražit ćemo da se u Izborni zakon BiH uvede ženska kvota od 50 posto. Na taj način ćemo imati više žena u parlamentima - istakao je Saša Gavrić, direktor Sarajevskog otvorenog centra.

Također, smatra da treba izmijeniti zakone kojima se reguliše izbor vlada, tako da bude propisano da se ne može imenovati nijedna vlada ako nisu oba spola zastupljena.

U posljednjih 20 godina, kaže, tamo gdje građani biraju, u zakonodavnim tijelima, imamo određenu zastupljenost oba spola, a tamo gdje lideri političkih stranaka odlučuju, u izvršnoj vlasti, nemamo gotovo nijednu ženu.

Organizacije su istraživale i kako su najčitaniji printani mediji pisali o kandidatkinja na proteklim izborima, što je dovelo do saznanja da žene nisu dovoljno zastupljene u novinskim člancima, na osnovu kojih se da nije bilo Željke Cvijanović, kaže Alađuz, ne bi ni znalo da žene postoje u politici.

(Fena)