Ekonomija:SARAJEVO: Sindikati protiv novog zakona o radu, MMF i Svjetska banka na strani krupnog kapitala

Novosti

SARAJEVO: Sindikati protiv novog zakona o radu, MMF i Svjetska banka na strani krupnog kapitala

To znači da svi trebamo imati nesigurna radna mjesta i nesiguran život, ali sindikalni pokret će se suprotstaviti svim sredstvima ukidanju ugovora o radu na neodređeno vrijeme, ukidanju kolektivnih ugovora i otpuštanju onih koji već rade

SARAJEVO: Sindikati protiv novog zakona o radu, MMF i Svjetska banka na strani krupnog kapitala

Predsjednik Konfederacije sindikata BiH Ismet Bajramović izjavio je danas na konferenciji za medije u Sarajevu da će se sindikati svim sredstvima suprotstaviti usvajanju novog zakona o radu "koji predviđa rušenje postojećih radničkih prava".

Podsjetio je da je rušenje radničkih prava jedna od šest mjera u "Sporazumu za rast i zapošljavanje u BiH", koji je krajem jula 2014. u Sarajevu predstavio specijalni predstavnik Evropske unije u BiH ambasador Peter Sorensen, a u kojem su radnici podijeljeni na "insajdere" i "autsajdere".

Bajramović je pojasnio da autori Sporazuma tvrde da su "insajderi" oni koji su trenutno zaposleni i koji imaju "sigurna radna mjesta" i ne dozvoljavaju "autsajderima" ulazak na njihova mjesta, čime, navodno, predstavljaju prepreku zapošljavanju.

- To znači da svi trebamo imati nesigurna radna mjesta i nesiguran život, ali sindikalni pokret će se suprotstaviti svim sredstvima ukidanju ugovora o radu na neodređeno vrijeme, ukidanju kolektivnih ugovora i otpuštanju onih koji već rade. S druge strane, spremni smo na otvaranje novih radnih mjesta i zapošljavanje mladih - istakao je Bajramović.

Dodao je da predstavnici MMF-a promoviraju tezu da su u bh. društvu problem jaki sindikati koji se navodno suprotstavljaju zapošljavanju, dok stvarni problemi bh. društva nisu aktuelni Zakon o radu i ugovori o radu na neodređeno vrijeme, već korupcija i kriminal.

Zamjenica predsjednika Konfederacije sindikata BiH i predsjednica Saveza sindikata Republike Srpske Ranka Mišić istakla je da je prioritet sindikata da radnici koji rade dobijaju plaće koje im poslodavci nisu isplatili i postavila pitanje zašto su bh. radnici siromašni i ko su ti ljudi koji se bogate na grbači radnika i za koje ne važe ni Zakon o radu ni zakoni o porezima i doprinosima?

Rekla je i da je veliki broj nezaposlenih "prijetnja u rukama poslodavaca" prema trenutno zaposlenim radnicima - da ako neće da rade pod tim uvjetima ima mnogo onih koji jedva čekaju.

Mišić je dodala da su neke od mjera koje predviđa "Sporazum za rast i zapošljavanje u BiH" prihvatljive za sindikate, poput borbe protiv kriminala i korupcije te stvaranja boljih uvjeta za poslovanje, ali je potpuno neprihvatljivo fleksibilizovati radno mjesto do te mjere da ono postaje potpuno nesigurno jer bi i novozaposleni uvijek bili predmet ucjene, a ne bi mogli da se kreditno zaduže da bi riješili stambeno pitanje i osnovali porodicu.

- Sporazum je dobio podršku neprijatelja radničkih prava, a to su MMF i Svjetska banka koji su na strani krupnog kapitala i brine nas što prioriteti nisu kriminal, korupcija i nesigurna politička situacija, koji su stvarne prepreke investicijama a ne zakoni o radu. Radna mjesta otvaraju zdrave investicije a ne lopovske kakve su Birač i TUŠ, takve investicije ojade zemlju u kojoj se pojave - naglasila je Mišić i dodala da mi želimo investitore koji će poštovati zakone i radnike, te da nijedna mjera Sporazuma ne predviđa obračun s radom nacrno.

Član Konfederacije sindikata BiH i sekretar sindikata Brčko Distrikta Ilija Kalajdžić rekao je da međunarodna zajednica zajedno s bh. političarima pokušava da umanji prava radnika gdje god je moguće, te da je OHR 2000. godine Distriktu nametnuo Zakon o radu kojim je to ostvareno.

Dodao je da je tada prosječna plaća u Brčko Distriktu bila duplo veća nego u RS-u a da je danas manja, i da niko od poslodavaca nije dužan da uplaćuje doprinose za penziono osiguranje, a to je OHR napravio.  

Na konferenciji je istaknuto da je BiH danas "ostrvo" među zemljama bivše Jugoslavije jer u Zakonu u radu još ima kolektivne ugovore koji su primjereni onome što su prava radnika, a da je u Hrvatskoj nakon fleksibilizacije ugovora o radu nezaposlenost porasla.

(Fena)