SARAJLIJE TUŽE RS: 900.000.000 KM za nematerijalnu štetu

Upućivanje oko novih 1.400 tužbi civilnih žrtava iz Sarajeva na adresu Pravobranilaštva Republike Srpske (RS), kojim se od ovog entiteta traži odšteta oko 900 miliona maraka za nanošenje nematerijalne štete u Banjaluci je doživljeno kao novi atak na Republiku Srpsku.

“Obično tuže pojedinci, a ovdje se odjednom pojavilo 1.400 ljudi što govori da je riječ o organiziranoj političkoj akciji i ataku na RS”, ocijenio je predsjednik RS Milorad Dodik.

PODRIVANJE ENTITETA

Ostajući dosljedan svom neprijateljskom stavu prema Sudu BiH, ali i zadirući u rad pravosudnih organa, on je poručio kako Sud BiH ne može presuđivati u ovom slučaju, jer je “motivisan da presuđuje sve protiv Srba i RS”.
-To što neko ovo hoće da predstavi kao politički problem, to je njegova stvar. Ja sa žaljenjem ističem da smo mi, civilne žrtve rata, u svemu ovome same. Podršku imamo jedino u međunarodnim zakonima koji štite civilne žrtve rata općenito. Dobro smo proučili te zakone i znamo kuda idemo i šta radimo - kaže za “Žurnal” predsjednica Unije civilnih žrtava rata Kantona Sarajevo Senida Karović.

Podnosioci tužbi pozvali su se na zakonske akte koji govore o naplati nematerijalne štete ubijenih i ranjenih civila, a kao osnov uzeli su hašku presudu Stanislavu Galiću, komandantu Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske RS. Tom presudom, smatraju oni, stvoreni su uslovi da civilne žrtve četverogodišnje opsade Sarajeva podignu tužbe u sudovima u RS da bi ostvarili moralnu satisfakciju za pretrpljene patnje. Senida Karović jednog ratnog dana u Sarajevu krenula je vani po vodu, granata je pala blizu nje, teško je ranjena i noga joj je amputirana. Tada je imala svega 23 godine.

-Naš pravni osnov je izuzetno jak i ljudi znaju da je to tako. U ovom slučaju mi tražimo i želimo da sud radi neovisno, da se politika ne miješa i da se radi po zakonu pravde. Mi nemamo potporu politike, mi smo sami u svemu ovome, ali je pravda na našoj strani. Životi su nam uništeni, zlo nam je napravljeno i zato smo pokrenuli sve ovo, a ne da bi nekome stvorili političke probleme - ističe Karović.

Prema nezvaničnim informacijama, tužbeni zahtjevi se kreću i po nekoliko stotina hiljada maraka, a minimalni je s iznosom od 50.000 maraka. Senida Karović, međutim, tvrdi da je cifra od 900 miliona maraka, koja se pominje, enormna i da nije tačna, naglašavajući da “ne zna kako se uopće došlo do te cifre”.
Pravobranilac RS Slobodan Radulj tvrdi da nije uobičajeno da iznenada i odjednom stigne 1.400 tužbi.

-Mi smo se organizovali i podijelili zadatke. Angažovali smo sve raspoložive resurse, jer u roku od 30 dana treba da odgovorimo na tužbene zahtjeve - kazao je Radulj. Prema njegovim riječima, riječ je o pravnom presedanu: “Jer se radi o ratnoj reparaciji koja u međunarodnom pravu postoji samo između dvije države”.

-Ovakvo nešto u okviru jedne države do sada je neviđeno - konstatuje pravobranilac RS. Unija civilnih žrtava rata iz Sarajeva ranije je predala je 500 tužbi protiv Republike Srpske za naknadu nematerijalne štete nanesene tokom rata od 1992. do 1995. godine. Tome je prethodila tužba koju je krajem maja 2007. godine podnijela grupa od blizu 55.000 Bošnjaka i Hrvata, bivših zatočenika logora koji su za vrijeme rata bili pod kontrolom tadašnjih vlasti Republike Srpske. Tužbu protiv vlasti u RS-u podnijela je i Islamska zajednica (IZ) BiH zbog rušenja 16 džamija u Banjoj Luci. U tužbi stoji da IZ smatra kako su, s obzirom da Banja Luka nije bila u zoni ratnih dejstava, džamije i vjerski objekti muslimana namjerno rušeni s ciljem “zatiranja tragova svakog postojanja Bošnjaka na tom području”. U zahtjevu za materijalne štete IZ traži 15 miliona KM.

ISPLATA U OBVEZNICAMA

Muzafer Teskeredžić, sekretar Unije civilnih žrtava rata iz Sarajeva, navodi da su članovi ovog udruženja pojedinačno tužili RS zbog gubitka dijelova tijela i smrti najbližih srodinika.

-Osnovno pravo svakog građanina je da može da tuži i da bude tužen i ne vidim potrebe da se u cijeli slučaj upetljava politika. Nema tu nikakve politke - rekao je Teskeredžić za “Žurnal”.

On podsjeća da su članovi Unije civilnih žrtava rata Kantona Sarajevo do sada podnijeli 1.374 tužbe protiv RS, a da je u pripremi još 1.500 tužbi za nameterijalnu štetu. Teskreredžić je i sam podnio tužbu zbog ranjavanja i ubistva oca i sestre: Sarajevo je u ratu bilo najveći logor, opsada je trajala 1.425 dana. Znamo da je 329 granata dnevno padalo na Sarajevo, znamo da je 50 hiljada Sarajlija ranjeno, znamo da je 1.601 dijete ubijeno, 11 hiljada ljudi je ubijeno. Statistika je nemilosrdna, ali je istinita - kaže Teskeredžić.

Bivši sudija Ustvanog suda BiH Krstan Simić rekao je za banjalučku štampu da su ove tužbe zastarjele, te da se radi “o nepotrebnom pokretanju vrlo opasnog pitanja”.

“Treba okupiti ekspertski tim koji bi na nekoliko predmeta tačno procijenio o čemu je riječ i o kakvim dokazima se radi. Ako se radi o žrtvama prekomjernog granatiranja Sarajeva, za šta je Haški tribunal osudio generala Galića, mora se utvrditi ko je žrtva unutrašnjeg sukoba, a ko žrtva puščane vatre ili granate i odakle je dejstvovano”, kaže Simić. Prema njegovim riječima, radi se o izuzetno složenim pitanjima, a svi koji su tužili, po zakonu o unutrašnjem dugu, bili su dužni da se prvo obrate Pravobranilaštvu RS da spor pokušaju da riješe vansudskim putem. “Ljudi koji su oštećeni dobili su šansu da traže nadoknadu štete i oni žele da ostvare svoje pravo. Tim pravom se, međutim, na ekonomski način podriva i ugrožava RS. Bojim se da to izmiče kontroli, ali odgovor na tužbe mora se poslati”, kaže Simić.

Teskeredžić, međutim, tvrdi da nematerijalna ratna šteta, baš kao ni ratni zločini, ne može zastarjeti. On još ističe da odšteta za nematerijalnu ratnu štetu ne može biti isplaćena u obveznicama, kako je to nagovjestio ministar finansija RS Aleksandar Džombić: Džombić treba da zna da se nematerijalna šteta ne može isplatiti u obveznicama. U pitanju su ubistva i ranjavanja naših najmilijih. Na kraju krajeva, mi imamo podršku u međunarodnom zakonodavstvu, koje štiti civilne žrtve rata. Imamo čak jednu presudu prema kojoj se nematerijalna šteta ne može isplaćivati u obveznicama.

Ministar finansija RS Aleksandar Džombić izjavio je da postoji mogućnost da civilne žrtve rata u Sarajevu, koje su podnijele tužbe protiv RS budu isplaćene putem obveznica. “Jasan je zakonski osnov i način na koji to RS može isplaćivati. To je izdavanje obveznica na period od 14 godina uz određeni grejs period. RS već ima kontinuiranu isplatu na taj način, ne samo po osnovu nematerijalne ratne štete već i po osnovu stare devizne štednje”, istakao je Džombić.

(zurnal.info)