Aktuelno
NSRS DANAS O NOVOM USTAVU ENTITETA: Secesija u svrhu odbrane Milorada Dodika
U članu 98. propisano je da predsjednik RS neće biti krivično ili građanski odgovoran za bilo koji postupak izvršen u okviru njegove dužnosti
Narodna skupština Republike Srpske zakazala je za danas dvije posebne sjednice na kojima će biti raspravljano o donošenju novog ustava RS, a na sljedećoj posebnoj bi trebalo da se razmatra nacrt teksta ustava. Početak se očekuje u 11 časova, a Žurnal će dešavanja pratiti iz sata u sat.
Nakon što ove sjednice budu završene, nacrt teksta biće upućen u javnu raspravu i tek na trećoj posebnoj sjednici očekuje se usvajanje. U radnoj verziji ovog dokumenta, koju je objavila Radio-televizija RS, očigledne su drastične izmjene postojećeg Ustava RS.
Banjaluka će, navedeno je, biti glavni grad RS, dok će status prijestonice dobiti Istočno Sarajevo/Pale.
Članom 5 kaže se da RS suvereno odlučuje o ovlašćenjima Republike zadržavajući pravo da svojom slobodnom voljom istupa iz sporazuma (na nivou BiH). Dalje je definisano da se sporazum iz ovog stava može potvrditi referendumom u Republici, te da se Sporazum o promjeni granične linije između Republike Srpske i Federacije BiH može takođe potvrditi referendumom.
Član 6 propisuje da Narodna skupština i Vlada RS mogu obustaviti primjenu bilo kojeg akta, mjere ili aktivnosti organa na nivou BiH, a kojih nema u Ustavu Bosne i Hercegovine, kao i da zakoni koji nisu u isključivoj nadležnosti BiH ili koji nisu proistekli iz sporazuma entiteta ne proizvode pravno dejstvo u RS.
Takođe, propisano je da će se zakoni koje donosi Parlamentarna skupština BiH primjenjivati u RS nakon što ih potvrdi republički parlament.
Brčko distrikt, prema ovom tekstu, ostaje jedinstvena, nedjeljiva i neotuđiva teritorija u skladu sa Sporazumom o graničnoj liniji između entiteta.
Član 9. radne verzije kaže da RS ima pravo na samoopredjeljenje.
U članu 59. propisano je da RS samostalno i bez ograničenja upravlja i raspolaže imovinom, i ista se ne može otuđiti osim u slučaju propisanim zakonom. Među prava i dužnosti Republike uvršteni su i odbrana i međunarodna saradnja. Odbrana je propisana u glavi VII, članom 116, kojim se kaže da Srpska može proglasiti vojnu neutralnost ili odlučivati o vojnom savezu sa drugim državama.
Članom 116a. propisano je da RS ima svoju vojsku i da se o Vojsci RS donosi poseban zakon. Kao nova nadležnost uvršteno je komandovanje vojskom i postavljanje i unapređivanje oficira RS.
Novim ustavom nije predviđeno postojanje Vijeća naroda, a najznačajnija promjena je da više nema potpredsjednika iz redova bošnjačkog i hrvatskog naroda i da se potpredsjednici više ni ne biraju na izborima.
U članu 98. propisano je da predsjednik RS neće biti krivično ili građanski odgovoran za bilo koji postupak izvršen u okviru njegove dužnosti. Kada je riječ o sudskoj vlasti, Ustavni sud RS sada odlučuje o primjeni zakona i akata organa BiH na teritoriji RS.
Pažnju će svakako izazvati i Prijedlog zakona o zaštiti ustavnog uređenja, koji je po hitnom postupku predložio prvostepeno presuđeni predsjednik RS Milorad Dodik, a kojim se osnivaju specijalno tužilaštvo i specijalni sud za zaštitu ustavnog uređenja RS te se uređuju drugi uslovi radi efikasnog otkrivanja i krivičnog gonjenja učinilaca krivičnih djela.
Zakonom je definisano 21 krivično djelo, a neka od njih su napad na ustavno uređenje RS, ugrožavanje njene teritorije, sabotaža, špijunaža, pozivanje na nasilnu promjenu ustavnog uređenja.
Tu se krivičnim djelima smatraju i stvaranje grupe ili organizovane kriminalne grupe za vršenje krivičnih djela protiv ustavnog uređenja Republike Srpske (član 19), nepoštovanje ili neizvršavanje odluka institucija ili organa Srpske (20) i druga krivična djela kojima se posredno ili neposredno ugrožava ustavno uređenje i teritorijalni integritet RS (21).
Specijalno tužilaštvo, stoji u tekstu, ima samostalnost i nezavisnost te da je odgovorno Narodnoj skupštini RS. Biće imenovani i glavni specijalni tužilac, njegov zamjenik, predsjednik specijalnog suda i sudije suda, kao i sudije apelacionog odjeljenja. Sporno je i to što će specijalno tužilaštvo imati pravo da preuzme predmete nadležnih tužilaštava u RS, ukoliko procijeni da se to tiče njihovog rada.
„Sva tužilaštva u RS dužna su da specijalnom tužilaštvu bez odlaganja omoguće nesmetan uvid u krivični predmet koji tužilaštvo zatraži“, prenose mediji.
Zakon bi bio u primjeni po promptnoj proceduri.
(zurnal.info)
