Šeširdžijska radnja "Dendi" koja ima tradiciju dugu 78 godina još postoji na istoj adresi u Titovoj ulici u Sarajevu. Njezin prvi vlasnik Janko Hlpka, porijeklom Slovak, izučivši zanat odlučio je doći u Sarajevo i tu otvoriti radnju, koju danas vodi njegov sin Janko i unuk Haris.
Tradicija izrade šešira i kapa u ovoj radnji traje od 1935. godine, a radi se o porodičnom biznisu.
- Ovo je jedina šeširdžijska radnja u gradu u kojoj se ručno izrađuje ovaj "simbol kulture", malo proširen. Izrađuju se šeširi, kape, kačketi i svaki primjerak je unikat - kaže u razgovoru za Agenciju Fena Haris Hlpka.
On je danas najviše zadužen za izradu. Iako voli ovaj posao, kaže da, nažalost, ovaj zanat izumire.
-Meni je jako žao, ja sam to naslijedio, a moje dijete to sigurno neće naslijediti. Mada bih volio. Zalažem se i dajem sve od sebe da se očuva ova tradicija, ali to je teško - kaže on.
Dodaje da ne bi radio ovaj posao da nije tradicija, jer ovo je skup zanat.
- Ovo sam naučio od malih nogu, pomažem roditeljima. Al' da se sam upustim u ovu investiciju, nikad ne bih otvorio ovakvu radnju, jer je skup materijal, a ja se trudim da imam kvalitet- kaže Haris u nastavku razgovora za Fenu.
Pojašnjava da, s obzirom na to da se promijenila struktura stanovništva, slabije ima posla, a i Kina je uništila tržište.
- Ljudi više ne gledaju na kvalitet, nego gledaju da prođu što jeftinije - kaže Haris i dodaje da se u njegovoj radnji mogu kupiti šeširi i kape od 10 pa do 250 KM, zavisino od materijala.
Naglašava da nema šešira koji se ne može napraviti, a on je u svoj asortiman ubacio i izradu fesova.
- Čak mi donose i slike da napravim šešir. Naša najveća klijentela je bio srednji stalež, penzioneri, ambasadori i ministri koji su nosili šešir. Znali su za taj "detalj kulture" šešir i kapu. Sad se rijetko nose i fesovi i francuske kape - kaže.
Danas penzioneri dođu da bi očistitili svoje šešire, jer u ovoj radnji rade i hemijsko čišćenje, modeliranje i vraćanje u prvobitni izgled šešira kakav je bio.
- Današnji klijenti su uglavnom stranci, koji znaju kakve su cijene inače, kako se kreću pravi šeširi, pa im je jeftinije kupiti u Sarajevu nego u Beču, Štokholmu, Njujorku - kaže Haris.
Kupci u Harisovoj radnji bili su i neke poznate ličnosti, kao što su glumac Rade Šerbedžija, pjevačica Severina, pjevači Deen Backović, Rizo Ruža.
- Rade Šerbedžija nosi šešir i zna šta je šešir. Kada dođe u Sarajevo uvijek navrati i kupi šešir. Severina je bila dva-tri puta i radili smo za nju cilindar- kaže Haris i dodaje da svoje klijente ne voli dijeliti na poznate i nepoznate, jer kako kaže on poštuje svakog svog klijenta.
U nastavku razgovora pojašnjava da je šešir dio kulture, a ko to zna i voli taj odjevni predmet, detalj, šešir, kapu, vjerovatno zna i gdje će kupiti.
Vlasnici ove radnje tradicionalno poklanjaju šešir i nadbiskupu mitropolitu vrhbosanskom kardinalu Vinku Puljiću.
Na zidu radnje, stoji i zahvalnica koju je vlasnicima uputio nadbiskup mitropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić povodom šešira koji je dobio na dar.
"Vašim Božićnim darom - poklonjenim šeširom sam uljepšao svoju glavu za slavlje Božića. Od sveg srca zahvaljujem vam na daru, a još više zahvaljujem na toj pažnji da ste mislili na mene svojim darom. Sretan Božić i dobro zdravlje u Novoj godini", stoji između ostalog u Puljićevoj zahvalnici.
On poručuje da država i institucije vlasti treba da povedu više pažnje o starim zanatima koji imaju dugogodišnju tradiciju da ne bi došlo do njihovog izumiranja.
- Država treba da brine za stare zanate, kao što su, između ostalih, kujundžije, kazandžije, sarači, to je dragocjeno u ovoj državi, to treba da se gaji, jer kakav je čovjek bez kulture i tradicije - kazao je Haris Hlpka u razgovoru za Agenciju Fena.
(Fena)
Prijavite se na newsletter Žurnala potpuno besplatno! Odabrali smo za Vas istraživačke tekstove objavljene proteklih 7 dana.
Pročitajte još