Slana jezera glavna predizborna tema u Tuzli

Tuzla ima stvarne probleme sa nezaposlenošću i propalim ulicama ali bi glavna tema skore predizborne kampanje mogla biti slana jezera, životni projekat sadašnjeg načelnika Jasmina Imamovića. Nekoliko mjeseci prije lokalnih izbora u kojim će se Imamović boriti za četvrti uzastopni mandat, u Tuzli je počela gradnja trećeg, milion maraka vrijednog, slanog jezera. Sagovornici Žurnala uglavnom imaju pozitivan stav prema slanim jezerima, ali kritikuju širenje jezera i zaduživanje Tuzle u vrijeme kada se ovaj grad nalazi na osmom mjestu po siromaštvu u Bosni i Hercegovini, prema istraživanju Centara civilnih inicijativa o kvalitetu života u gradovima.
- Sa tim se moglo sačekati a novac se mogao bolje iskoristiti – smatra Damir Dejanović iz omladinskog pokreta Revolt.

Jezero je dobro, ali...

U ovoj organizaciji smatraju da je pogrešno “graditi treće panonsko jezero dok su putevi totalno zapušteni ili praviti spomenike u centru grada a škole propadaju”. Lokalne su vlasti počele i popravak ulica novcem od kredita. Zlatko Berbić, nezavisni kandidat za načelnika, smatra da se dva mjeseca prije izbora ulice samo “zatežu” ali ne i kvalitetno popravljaju. On Imamovića doživljava kao pozitivnog političara koji se nakon 12 godina mandata “istrošio”.
- On prepoznaje probleme ali ih ne rješava ili to radi površno – kaže Berbić i dodaje da jezera ne donose zaradu a Tuzlake će koštati 85.000 mjesečno dok se kredi ne otplati: On je nakon toliko godina postao birokrata. Nije to onaj isti čovjek. Jezera su odličan projekat ali šta znači treće jezero.

Imamović i njegovi pomoćnici prošle su godine donijeli odluku o gradnji još jednog slanog jezera na mjestu gdje je nekada bila močvara a danas jedno od mjesta po kojima se Tuzla prepoznaje.
- Taj projekat toliko je uspješan, da je daleko više gostiju iz zemlje i inostranstva, nego što ovaj veliki kompleks može primiti - kaže Imamović za Žurnal objašnjavajući zašto ulaže u još jedno jezero: Povećavamo kapacitet da bismo mogli primiti što više ljudi. Slana jezera ostvarila su svrhu. Zadovoljen je ekološki aspekt, jer umjesto močvare imamo najljepši, najzdraviji i najčistiji kompleks u BiH. Građanima Tuzle ljeti je život udobniji i bolji nego građanima bilo kojeg kontinentalnog grada u regiji. Za najmanju cijenu u regiji, mogu imati najbolju moguću uslugu. Drugi građani dugo putuju da bi na slanim jezerima mogli uživati jedan, dva ili nekoliko dana. Tuzlacima i stanovnicima okolnih gradova ovaj objekat dostupan je svakodnevno.

Sadašnji načelnik kaže da se sa kritikama suočavao prije svakog većeg projekta kada, kako kaže, "većina pristojno šuti i čeka, a bučna manjina ulaže mnogo truda da se veliki i općekorisni objekti ospore i zaustave". Objašnjava da preduzeće koje upravlja jezerima posluje pozitivno i tokom ljeta upošljava oko 150 radnika. Novim jezerom želi privući više gostiju, zaposliti više Tuzlaka i povećati zaradu uz privlačenje novih investicija poput gradnje hotela Bristol, "najveće investicije u BiH", kako kaže Imamović.

Branka Rajner, izvršna direktorica tuzlanskog Biroa za ljudska prava, smatra da je projekat jezera uspio.
- Bila sam skeptična ali projekat je uspio – smatra Rajner i navodi dodatne efekte koje jezero ima: Susrećem ljude, uglavnom penzionere, koji izdaju stanove. To je jedna strana priče. Druga je da su zanemareni neki drugi projekti. Tuzla ima toliko propusta, toliko zanemarenih stvari, toliko stvari za uraditi...

Grad nezaposlenosti

Bruto domaći proizvod po glavi stanovnika, ili vrijednost svih proizvedenih dobara i usluga, u Tuzli je sa 8.410 maraka daleko iznad državnog, entitetskog ili kantonalnog. Anketa CCI-ja pokazuje da prosječan prihod po domaćinstvu u Tuzli iznosi više od hiljadu maraka što je među najvećim primanjima u državi. Sa druge strane, 6,7 posto tuzlanskih domaćinstava živi sa manje od 300 maraka mjesečno. Svako treće domaćinstvo mjesečno preživljava sa manje od 500 maraka pa je Tuzla od 14 opština u istraživanju na osmom mjestu po siromaštvu.

Prosječna zarada u Tuzli iznosi 430 eura što je više od prosjeka u većini drugih bosanskohercegovačkih gradova. Zvanična stopa nezaposlenosti je viša od 35 posto, manje nego u drugim dijelovima Federacije ali je ova cifra i dalje nepouzdana. Načelnikov savjetnik za privredu Behto Mekić smatra da je u ovu cifru uračunato i 20 posto sive ekonomije pa je stvarna stopa nezaposlenosti, po njegovim procjenama, između 15 i 18 posto. Nezavisni kandidat za načelnika i vlasnik radija Kameleon Zlatko Berbić stvari vidi drugačije. On smatra da je u Tuzli nezaposlenost najveća u cijeloj državi.
- Tuzla je postala grad nezaposlenosti – kaže Berbić i objašnjava da se u zaposlene računaju i oni koji to odavno nisu: Mnogo se ljudi formalno vode kao zaposleni ali ustvari nisu. Ljudi su radili u velikim industrijskim sistemima ali već godinama ne dobijaju platu niti im se uplaćuju doprinosti tako da su oni ustvari nezaposleni. Da nemamo 10.000 ljudi koji rade u Iraku i Afganistanu bio bi haos.

Dejanović smatra da bi upravo ovi problemi trebali biti teme predizbornih kampanja a ne rasprave o jezerima.
- Glupo je svoditi kampanju samo na taj projekat. Akcenat bi trebao biti na ekonomskom prosperitetu – kaže Dejanović.

U Tuzli su sve češće kritike da je vlast zbog jezera zanemarila druga važna pitanja. Imamović smatra da to nije tačno i objašnjava kako se projekat razvija od 2003. godine i da je u devet budžetskih godina uloženo oko 10 miliona maraka ili oko milion godišnje. Time je, kaže Imamović, stvorena površina vode od 25 olimpijskih bazena, koji inače koštaju oko 30 miliona maraka.
- Dakle, za trećinu cijene jednog olimpijskog bazena stvorili smo površinu vode kao u 25 olimpijskih bazena - kaže Imamović i dodaje kako je oko dva i po miliona ljudi do sada posjetilo jezera i da zbog njih nisu zanemarini ostali važni problemi grada:  Nismo propustili ništa, jer smo oborili rekorde u toplifikaciji. Za samo pet godina uradili smo više nego prethodnih dvadeset. U regulaciji vodotoka uradili smo za pet-šest godina više nego prethodnih trideset. Izgradili smo najsavremeniju sanitarnu deponiju na Balkanu, najbolji tehnološki park na Balkanu, najveći inkubator malih i srednjih preduzeća u BiH. Jedan od najružnijih gradova, postao je jednim od najljepših gradova u BiH. Godinama stvaramo uslove za ekspanziju gradnje. Tuzla je i danas najveće gradilište u BiH. Dakle, nismo ništa propustili a mnogo smo dobili, jer su Slana jezera privukla najveće investicije u turizam u BiH...

U gradu sa više od 130.000 stanovnika na jednu zaposlenu osobu dolazi 4,1 stanovnik pa se time Tuzla uklapa u sivi bh. prosjek ali odskače od drugih općina po sigurnosti radnog mjesta po čemu je Tuzla za svojih 32.000 zaposlenih radno najsigurnija opština u BiH. Više od polovine njih smatra da nije moguće da izgube posao u narednih šest mjeseci.

Kandidati će za više od 19.000 ljudi koji traže posao u ovom gradu morati ponuditi kreativna rješenja iako to nije direktna nadležnost načelnika niti opštine.
- Oni sa pravom kažu da nisu nadležni za zapošljavanja – objašnjava Dejanović i smatra da to ne smije biti izgovor: Oni mogu stvoriti pozitivnu poslovnu klimu. Mogu olakšati registrovanje firme, napraviti nove industrijske zone i pomoći mladima da se zaposle.

Dugogodišnji načelnik Imamović smatra da je uradio upravo to - stvorio uslove za razvoj i zapošljavanje.
- Imamo najbržu proceduru za registaciju preduzeća, najniže takse, administracija je efikasna, blagovremeno pripremamo lokacije za gradnju i ostvarili smo, u poslednjih desetak godina, nevjerovatnu ekpanziju gradnje komunalne infrastrukture, uljepšali grad i povećali njegovu privlačnost, izgradili i stvorili uslove za gradnju velikog broja stambenih, poslovnih i stambeno poslovnih zgrada - kaže Imamović i navodi podatak da je od 2002. do 2007. godine izgrađeno 450.000 kvadratnih metara stambenih i poslovnih prostora i da je gradnja nastavljena i toku recesije: Stranci se čude, kod njih gradilišta ne postoje a kod nas sve vrvi od radnika i mašina. Tako smo u periodu 2008. do 2012. izgradili 592.000 kvadrata stambenog i poslovnog prostora. Pobijedili smo recesiju, jer smo taj problem doživjeli kao izazov.

Gradnja ne smije stati i ovoga ljeta ne miruje niti jedna građevinska mašina iz Tuzle i okoline, kaže Imamović i ponosno ističe projekte zapošljavanja mladih - "tehnološkog parka, koji je do sada uposlio nekoliko stotina mladih ljudi sa visokom školom, kao i inkubator malih i srednjih preduzeća u Lipnici, koji je najbolji i najveći u BiH, gdje je i u vezi s kojim, posao našlo preko 700 ljudi".

Berbić smatra da se ovi projekti danas više bore da sačuvaju pokrenute kompanije i poslove nego da stvore nove. Dejanović iz omladinskog centra smatra da se ovi centri previše oslanjaju na informacione tehnologije što je namijenjeno samo određenoj grupi ljudi.
- Trebamo inkubatore šireg spektra. Mladi koji su završili društveni smjer ne mogu uraditi ni pripravnički a kamoli naći posao – kaže Dejanović.

Prvi i posljednji

U Tuzli je donedavno bilo vjerovatno najlakše naći posao u lokalnoj administraciji jer ovaj grad ima najviše zaposlenih administrativnih radnika po broju stanovnika u cijeloj državi. Na kraju prošle godine 489 ljudi je radilo u opštini i njenim službama. Na svakog od njih dolazi 270 stanovnika što je daleko više od ostalih gradova u BiH ali i drugih zemalja iz regiona. U Banjoj Luci, naprimjer, na jednog radnika u administraciji dolazi 666 stanovnika, u Sloveniji je taj odnos jedan naprema 460. Lokalna administracija se smanjila u posljednjih nekoliko godina ali i dalje nedovoljno da se dostignu standardi u kojima se na njihove plate neće trošiti četvrtina budžeta kao što je sada.

Osim što je glomazna, Berbić smatra da je sadašnja administracija i neefikasna. Navodi primjer elektronske uprave koja “jednostavno ne radi”.
- Elektronska uprava ne radi. Smiješno je da se samo u jednoj sali vade dokumenti. Ljudi moraju putovati da bi izvadili dokumente – kaže Berbić.

Naš drugi sagovornik također smatra da je opština zanemarila naselja van centra.
- Zaboravlja se da Tuzla nije samo centar grada. Mnoga prigradska naselja nemaju osnovnu infrastrukturu – kaže Dejanović.

Uz najveći broj radnika u administraciji Tuzla je prva po broju ljekara u odnosu na broj stanovnika. Na svakog ljekara u Tuzli dođe 669 stanovnika i po tome je Tuzla prva u BiH. Tuzlaci imaju puno više doktora na raspolaganju od stanovnika drugih gradova gdje je odnos uglavnom veći od hiljadu stanovnika na jednog doktora.

U istraživanju CCI-ja Tuzla je često imala potpuno suprotne rezultata – ili je prva ili posljednja po nečemu. Tuzlaci plaćaju najskuplju vodu u BiH ali i najjeftinije centralno grijanje. Slično je i u odnosu sporta i kulture. Dejanović smatra da je zbog sve više kulturnih dešavanja, prije svega književnih nagrada i festivala, Tuzla od radničkog i rudarskog grada postala “pozitivan primjer razvoja kulture”. Za isto to vrijeme dva su sportska kluba daleko od svojih najboljih dana. Košarkaški klub Sloboda ugašen je prošle godine zbog milionskih dugovanja nakon 65 godina postojanja. Fudbaleri istoimenog kluba ove su godine ispali iz Premier lige.
- Tuzla je trebala više pažnje posvetiti sportu. Sloboda je simbol grada. U upravnim odborima su sjedili ljudi sumnjivog karaktera ali postoje mehanizmi kojima se može osigurati transparentnost – kaže Dejanović.

Za lošu formu tuzlanskog sporta Imamović krivi Kanton koji ne izdvaja jedan posto budžeta, koliko bi zakonski trebao, kaže Imamović, nego svega 0,2 posto. 
-Kanton više od 15 godina ne vrši ovu zakonsku obavezu i predviđa nedopustivo malo sredstava za sport - kaže za Žurnal Imamović i objašnjava kako opština, "iako nenadležna", izdvaja tri posto svog budžeta za sport i nada se da će nova kantonalna Vlada promijeniti odnos prema sportu: Nadam se da će nova Vlada ispraviti grešku prethodnih vlada i svojim budžetom predvidjeti bar jedan posto odnosno zakonski minimum i klubovima će odmah biti lakše. (...) Srećom, od premijera Čauševića sam dobio obećanje da će se u budžetu za narednu godinu, ova nepravda ispraviti.

Svoju će predizbornu kampanju Imamović graditi uglavnom na onome što je do sada uradio. Kaže da ima jasan plan za rješavanje preostalih problema ali da se on "uglavnom zasniva na nastavku kontinuiteta u razvoju Tuzle". O svojim će ciljevima više govoriti kada zvanično krene u kampanju ali će se raditi "uglavnom o nastavku započetih uspješnih pravaca razvoja i konkretnim projektima...".

Dejanović iz Revolta smatra da bi ovogodišnja kampanja za lokalne izbore mogla biti jedna od najprljavijih do sada i da se kandidati već sada ne libe koristiti sve metode.
- Jedni žele da svrgnu načelnika a oni drugi da on ostane plus sva generalna politička situacija u BiH bi mogla dovesti do toga da se u Tuzli lome koplja – objašnjava Dejanović: Nama je najvažnije da što više ljudi izađe na izbore.

Velika očekivanja od kandidata nema ni Branka Rajner iz Biroa za ljudska prava.
- Novi ljudi nisu ozbiljni protukandidati i nemamo puno izbora. Nema novih ideja, ljudi, energije, planova... - kaže Rajner.

(zurnal.info)