SLUČAJ ALME ŠEHOVIĆ NIJE OKONČAN: Tužilaštvo podiglo optužnicu protiv njenog bivšeg direktora!

Općinski sud u Tuzli potvrdio je optužnicu protiv Šemse Berbića, bivšeg direktora Službe za zapošljavanje Tuzlanskog kantona, zbog nesavjesnog rada u službi i štete od 124.000 maraka, potvrdilo je Kantonalno tužilaštvo Tuzlanskog kantona.

Berbić je propustio da naplati potraživanja od osoba koje su dobijale naknade biroa iako na to nisu imale pravo pa su ovi dugovi zastarili a Služba za zapošljavanje u 150 takvih slučajeva izgubila 124.000 maraka.

Alma Šehović nije dočekala podizanje optužnice protiv svog bivšeg direktora i kraj istrage o svim prijavama navodnih nepravilnosti u Službi za zapošljavanje Tuzlanskog kantona, gdje je radila. Beživotno tijelo četrdesetdevetogodišnje službenice pronađeno je ispred zgrade u kojoj je živjela na osmom spratu u tuzlanskom naselju Stupine. Policija je zaključila da se radi o samoubistvu.

Alma Šehović bila je ovlašteni revizor i rukovodilac sektora finansija i računovodstva u Službi za zapošljavanje Tuzlanskog kantona. Upozoravala je na nelogičnosti kojima je svjedočila u ovoj instituciji – nepotizam, smanjenje vrijednosti imovine Službe, prekoračenje budžeta i nabavke za kojima nije bilo potrebe.

Ona i nekoliko njenih kolega zbog toga su imali poseban tretnam uprave Službe. Jedini su protiv kojih su pokrenuti disciplinski postupci a Alma Šehović je bila premještena u ured u Kladnju.

Istraživanje smo počeli sa namjerom da provjerimo šta se desilo sa prijavama navodnih nepravilnosti u Službi za zapošljavanje. Priča o privatnoj borbi Alme Šehović činila se već ispričanom i poznatom. Kako je naše istraživanje napredovalo tako je postajalo jasno da se u ovom slučaju pojavljuju novi detalji koje vrijedi ispričati.

Tužilaštvu Tuzlanskog kantona podnesene su četiri prijave protiv bivše i sadašnje uprave Službe za zapošljavanje. Dvije prijave su odbačene. Jednu od prijava Tužilaštvo još uvijek istražuje dok je optužnica protiv Šemse Berbića potvrđena.

Služba za zapošljavanje rodbine

Šemso Berbić (Foto: Adi Kebo/zurnal.info)

Prve optužbe na rad Službe stigle su krajem jula 2013. godine kada je nevladina organizacija Justicia iz Srebrenika uz podršku Antikorupcijske mreže, policiji u Tuzli prijavila sumnje u korupciju u ovoj javnoj ustanovi protiv Upravnog odbora i Šemse Berbića koji je početkom istog mjeseca prestao biti direktorom.

Senad Muhamedbegović postao je direktor krajem augusta 2013. godine i naslijedio optužbe za navodne nepravilnosti. Članovi uprave Službe za zapošljavanje u razgovoru nisu krili da ih je smetalo što je nekoliko ugovora o radu procurilo u medije i da su istraživali ko je ugovore dao novinarima.

Ugovori o kojima je Žurnal pisao još 2013. godine dokazivali su da su u Službi zaposlene osobe u rodbinskim vezama sa članovima uprave ove institucije kao i Vlade Tuzlanskog kantona.

Tada su između ostalih zaposleni Miralem Softić, brat Emira Softića, tadašnjeg predsjednika Upravnog odbora službe te Sanela Rešidović, kćerka bivšeg ministra za rad, socijalnu politiku i povratak Seada Hasića.

O svim prijavljenim nepravilnostima razgovarali smo sa članovima bivše i sadašnje uprave Službe.

Na dogovoreni razgovor sa sadašnjim direktorom Službe Senadom Muhamedbegovićem došli smo kroz gužvu i redove nezaposlenih koji se prijavljuju na evidenciju na prvom i drugom spratu sumračnih hodnika zgrade Službe za zapošljavanje. Ispred kancelarija uprave sjedi zaštitar.

Razgovoru su od početka uz direktora Muhamedbegovića prisustvovali i Mirsad Kadić, šef odjeljenja za materijalnu i socijalnu sigurnost nezaposlenih lica i član Upravnog odobra i Sulejman Gutić, koordinator za ekonomske i finansijske poslove a uskoro se pridružio i Šemso Berbić, bivši direktor Službe i današnji savjetnik direktora. Nenadano proširen sastav sagovornika, jer smo tražili samo razgovor sa Muhamedbegovićem i Berbićem.

Muhamedbegović, Kadić i Gutić (Foto: Adi Kebo/zurnal.info)

Berbić kaže da su uposlenici primljeni u skladu sa zakonom. U ovom slučaju to može značiti i bez konkursa jer zakon direktora Službe ne obavezuje da provede otvorenu proceduru za prijem uposlenika, objašnjava Mirsad Kadić.
- Zakon ne zahtijeva konkurs, nama je važno da ne prekršimo zakon – objašnjava Kadić i dodaje da se uposlenici mogu primati i bez oglasa: Institut javnog oglasa je samo jedan od načina za zapošljavanje.

Bivši direktor tvrdi da je Softić primljen preko oglasa.
- Raspisan je javni oglas, formirana i komisija u multietničkom sastavu – objašnjava Berbić i kaže kako je od četiri kandidata izabran Softić za koga je, kako kaže, tek godinama poslije saznao da je odrastao bez oca, poput još nekoliko drugih službenika u Službi koji su rodbinski povezani sa političarima ili funkcionerima u Tuzli.

Za svakog uposlenika čije je zapošljavanje povezivano sa nepotizmom Berbić tvrdi da je uposlen po zakonu, da je imao teško djetinjstvo i da je zaslužio posao.
- Je li trebalo da ih ne primim? – kaže Berbić i dodaje da za ove uposlenike “nikada nije imao poziv” u kojem se traži njihovo zapošljavanje.

Članovi uprave smatraju da ne postoji prevelika slučajnost rodbinske povezanosti uposlenih sa utjecajnim političarima u Tuzli. Optužbe im, kažu, sada prave problem kod novog zapošljavanja.

Kadić kaže kako će u Službu uskoro biti primljeno nekoliko ljudi, “možda nečiji i rođak”, ali on u tome ne vidi nikakav problem jer i ti ljudi imaju pravo na rad.
- Imamo namjeru da primimo jednog čovjeka koji ima 25 godina iskustva, ekonomista, interni revizor. Zar nemamo pravo takvog čovjeka primiti, imamo – kaže Kadić i nagovještava o kome bi moglo biti riječi: Ako od 15 primljenih ljudi ocijenimo da nam neko može biti od koristi a ispostavi se da je on nečije dijete ili rođak ili brat premijera, u čemu je problem?

Za sve koji misle da ima bilo šta sporno u tome da Služba za zapošljavanje zaposli rođaka ili dijete političara Kadić kaže kako još žive u socijalizmu. Svi naši sagovornici iz Službe kažu kako su sve istrage o zapošljavanjima završene i da niti jedan istražitelj nije pronašao ništa sporno. O tome, tvrde, imaju sve potrebne dokumente.

Ipak, u Tužilaštvu smo saznali da još uvijek nije završena istraga o zapošljavanjima u Službi. Tužilaštvo još uvijek istražuje anonimnu prijavu o zapošljavanju u Službi, procjeni nekretnina i isplatama plaća.
Tužilaštvo obavlja niz različitih provjera prijavljenih radnji, te će u skorije vrijeme biti donesena tužilačka odluka u predmetu, rečeno nam je u Tužilaštvu.

Drugi predmet puno je bliže sudskom odlučivanju. Krajem 2014. godine Tužilaštvo je donijelo naredbu o provođenju istrage protiv bivšeg direktora Šemse Berbića. On se sumnjiči za nesavjestan rad u službi od 2006. do jula 2013. godine.
Tako je, nesavjesno obavljajući svoje poslove, propustio da zaposlenici iz Službe preduzmu sve potrebne pravne radnje za naplatu potraživanja novčanih sredstava koja se isplaćuju nezaposlenim osobama u Tuzlanskom kantonu, objašnjeno nam je u Tužilaštvu.

Berbić kao direktor nije uradio sve da se naplate potraživanja prema Službi i ta su potraživanja zastarila. Služba je oštećena za ukupno 124.000 maraka.

U istom predmetu Tužilaštvo provjerava i prijave o navodnim nezakonitostima prodaje poslovnih prostora Službe. Za ovaj dio istrage provjere nisu okončane i još uvijek se očekuje odluka tužioca.

Da nepravilnosti ima potvrdila je Kantonalna uprava za inspekcijske poslove Tuzlanskog kantona, kaže Sabid Zekan, predsjednik skupštinske komisije za borbu protiv korupcije. On objašnjava da je ova komisija tražila od inspekcije da ispita anonimnu prijavu koju su dobili u junu 2015. godine.
- Krajem augusta 2015. godine su nam inspekcije odgovorile i utvrdile nepravilnosti ali su nam rekli da oni nisu nadležni pa smo slučaj proslijedili u tužilaštvo – kaže Sabid Zekan koji smatra da uprava Službe za zapošljavanje uživa političku zaštitu: Političke stranke su stale u zaštitu uprave Službe.

Više informacija o detaljima prodaje nekretnina u Tužilaštvu ne otkrivaju za sada.

Teško je doći i do pouzdanih informacija o procjeni nekretnina Službe za zapošljavanje. Alma Šehović javno je govorila o procjeni nekretnina kojom je, smatrala je Šehovićeva, vrijednost imovine smanjena. Tako je zemljište službe od 600 kvadrata u naselju Hendek u centru Tuzle vještačenjima procijenjeno na 150.000 maraka što je oko 250 maraka po kvadratu.

Ranije je Služba u knjigovodstvu tu zgradu procjenjivala na 500.000 maraka. Berbić kaže da je u knjigovodstvu vođena zgrada koja i ne postoji jer je zgrada srušena zbog opasnosti.
- Nema nikakvog interesa u procjeni imovine – kaže Berbić i negira navoda da je Služba zemljište htjela prodati.

Novi direktor Muhamedbegović odlučno tvrdi da prodaje neće biti i da će na toj zemlji, ako bude mogućnosti, napraviti novu zgradu Službe za zapošljavanje.

Problemi Alme Šehović i poseban odnos uprave prema njoj posebno su se promijenili kada je govorila o procjeni vrijednosti nekretnina za Federalnu televizju. Hronologija dešavanja najbolje pokazuje koliko su direktorima smetale njene javne kritike.

Nedugo nakon što su nevladine organizacije podnijele prijavu protiv uprave Službe 2013. godine počele su anonimne prijave protiv Alme Šehović koju je uprava sumnjičila da je iznijela ugovore novozaposlenih i ustupila ih medijima. Te optužbe nikada nisu dokazane.


Disciplinsko vještačenje

Sredinom novembra 2013. godine na adresu Službe za zapošljavanje dolazi anonimna prijava protiv Alme Šehović, tada šefa Sektora za finansijsko-računovodstvene poslove. Anonimni prijavitelj je “ukazivao” na boravak Alme Šehović na sudu kao sudskog vještaka u toku radnog vremena. Upravni odbor je direktoru Muhamedbegoviću povjerio zadatak da provjeri navode pa je ispitao Šehovićevu krajem novembra 2013. godine. Ona je negirala ove optužbe.

Direktor Muhamedbegović u informaciji za Upravni odbor navodi kako je razgovarao sa uposlenicima ali je samo manji broj njih želio svjedočiti i potvrditi navode iz anonimne prijave. Nedugo zatim stigla je još jedna anonimna prijava protiv Alme Šehović pa su direktor i Upravni odbor odlučili tražiti informacije iz sudova u Tuzlanskom kantonu o vještačenjima Alme Šehović. U dokumentu kojeg je poslao Upravnom odboru u oktobru 2014. godine Muhamedbegović piše kako je došao do dokaza da uposlenica Alma Šehović radi posao vještaka u toku radnog vremena Službe za zapošljavanje. Još u tom dokumentu u oktobru 2014. godine Muhamedbegović je tražio suspenziju Alme Šehović i pokretanje disciplinskog postupka.

On navodi kako je dopisom 9. maja 2014. godine od Ministarstva pravosuđa i uprave tražio dokaze za podatke iznesene u anonimnoj prijavi te da je Ministarstvo 20. maja 2014. godine podatke tražilo od kantonalnih i opštinskih sudova. Muhamedbegović se u informaciji iz oktobra 2014. godine poziva na podatke koje do tada još uvijek nije zvanično dobio.

U novoj anonimnoj prijavi, ovog puta parlamentarnoj Komisiji za borbu protiv korupcije dostavljenoj krajem oktobra 2015. godine kao jedan od dokaza se navodi upravo odgovor Općinskog suda u Tuzli Ministarstvu pravosuđa i uprave po istom zahtjevu na koga se poziva i direktor Muhamedbegović.

Zanimljivo je da se u anonimnoj prijavi navodi kako su prijavitelji informaciju dobili od Ministarstva pravosuđa i uprave a na pitanje kantonalnog poslanika.

Zvanični odgovor na svoj zahtjev iz maja 2014. godine Muhamedbegović je od suda dobio tek 19. marta 2015. godine. Sve do tada korišteni su podaci Ministarstva pravosuđa i uprave iz odgovora na poslaničko pitanje, isti podaci koje koriste anonimni prijavitelji.

Stvari su se nakon ovog zvaničnog odgovora i nakon što je Alma Šehović krajem februara 2015. godine za Federalnu televiziju otvoreno govorila o postupcima za koje smatra da su nepravilni počele odvijati mnogo brže.

Služba 7. aprila traži od sudskog vještaka informatičara da vještači kompjuter Alme Šehović. On svoj odgovor dostavlja osam dana poslije.

Ne samo što je vještačenje obavljeno prije pokretanje disciplinskog postupka nego je za vještaka u slučaju dokazivanja da je uposlenica radila vještačenja u toku svog radnog vremena angažovan Nihad Mešanović, vještak i uposlenik Univerzitetskog kliničkog centra u Tuzli. On nije želio za Žurnal govoriti o detaljima svog vještačenja.

Direktor Senad Muhamedbegović 4. maja 2015. godine donosi odluku u pokretanju disciplinskog postupka utvrđivanja povrede radne obaveze protiv Alme Šehović koja je već ranije bila premještena da radi u birou u Kladnju i više nije bila šefica odjela.

Premještena je u Kladanj, objašnjava Muhamedbegović, jer je on kasnio sa donošnjem i slanjem odluke o privremenom finansiranju Upravnom odboru, Vladi i Skupštini. To je, smatra Muhamedbegović, bila krivica Alma Šehović.
- Alma Šehović nije spremila dokumentaciju a kamoli da ja to pripremim za Upravni odbor, Vladu i Skupštinu. Ona se bavila svojim poslom, vještačenjem – kaže Muhamedbegović.

Iz prijava koje je podnosila Alma Šehović jasno je da ovakvu odluku nije željela donijeti jer je smatrala da nije u skladu sa međunarodnim knjigovodstvenim standardima. Njeno protivljenje da potpiše odluku sa kojom se ne slaže Muhamedbegović je protumačio kao nerad pa je smijenio sa mjesta šefa odjela.
- Da ne bi dobila otkaz nudim ti drugo šefovsko mjesto ali ovdje ne možeš raditi ovaj posao što si do sada radila – prepričava Muhamedbegović svoj razgovor sa Šehovićevom.

Šta o svim prijavama protiv Službe za zapošljavanje misli osnivač ove institucije, Vlada Tuzlanskog kantona, nismo uspjeli saznati jer niko iz Vlade nije bio spreman razgovarati sa novinarima.

Muhamedbegović u odluci za pokretanje disciplinskog postupka navodi da je Alma Šehović bez znanja i odobrenja direktora u toku radnog vremena i tokom bolovanja radila vještačenja ekonomske struke, optužuje je da je neovlašteno i bez znanja direktora u prostorijama Službe razgovarala sa novinarima Federalne televizije i da je dala lažnu izjavu o svom radu na vještačenjima.


Nova praksa

Disciplinski postupak koji je vodio Mirsad Kadić bilo je nešto novo u Službi za zapošljavanje. Bivši direktor Šemso Berbić kaže da tokom 11 i po godina svog mandata nije pokrenuo niti jedan disciplinski postupak, za čim danas, kako kaže, žali.

Novi direktor Senad Muhamedbegović pokrenuo je četiri disciplinska postupka kao dio nove politike rukovođenja Službom.
- Kada sam došao ja sam rekao neću javašluk, neću nerad, hoću disciplinu, hoću rad – objašnjava Muhamedbegović.

Kadić kaže kako su dolaskom novog direktora savjetnici počeli ozbiljnije da rade svoj posao. To je značilo posebne provjere Alme Šehović.
- Savjetnik za ekonomske poslove se upustio u svoj posao. Šta znači upustio se? Počeo je malo da kontroliše šta to radi Alma Šehović – kaže Kadić.

U svojim kontrolama nova je uprava zaključila da četiri uposlenika ne rade dovoljno i protiv njih pokrenula disciplinske postupke. Ispostavit će se da su to uposlenici koji su otvoreno kritikovali rad uprave.

Predsjednik disciplinske komisije Mirsad Kadić kaže kako disciplinski postupak protiv Alme Šehović nije završen ali je siguran u prikupljene dokaze.
- Vještak je utvrdio da je na njenom računaru vještačeno 2.000 predmeta i da je ostvarila imovinsku korist – siguran je Kadić iako je angažovan vještak informatičar koji je utvrđivao da li je službeni kompjuter korišten u privatno vrijeme ali ne i navodnu zaradu od posla, za što je svakako potreban vještak drugačije struke.

U disciplinskom postupku moguće je koristiti vještake ali je u ovom slučaju on angažovan i prije početka postupka.

Muhamedbegović kaže kako je za vještačenja koja je radila Alma Šehović bila potrebna njegova saglasnost kao direktora ili da je taj posao obavljan prije ili poslije radnog vremena.

Kadić kaže kako je tokom disciplinskog postupka Alma Šehović kazala kako je vještačenje javni posao i kako se morala odazivati pozivu suda.
- Mi smo rekli to nije sporno, sud radi do četiri, dužna si javiti svom direktoru i ne možeš dobiti platu za taj period kada si na sudu – kaže Kadić i smatra da su direktori pretjerivali u dobroti prema radnicima i da se rješenje moglo pronaći: Govorili smo daj da radimo pa čak i Almi, dođavola i to vještačenje, de uradi svoj posao nije ni to problem ali budi čovjek, pokušavalo se to na jedan ljudski način riješiti.

On objašnjava i koji je to “ljudski način”, da se slučaj mogao riješi, bez rada na poslu ali i bez javnih kritika uprave.
- Direktor ovdje prije par dana joj kaže, halo ba, ne moraš raditi ništa, dođi na posao, sjedi, al nemoj, da izvineš, da nas ometaš – objašnjava Kadić.

Alma Šehović kasnije je, zbog zdravstvenog stanja, kako je navela u svojoj molbi, tražila premještaj bliže Tuzli. Pristala je na sve što je uprava od nje tražila, prihvatila “izricanje povrede radne obaveze”. Upravu je obavijestila i da je povukla svoju tužbu i za to dostavila dokaz.
- Dva dana nakon toga smo je rasporedili – kaže Kadić dok Muhamedbegović objašnjava kako je bez razmišljanja Šehovićevu iz Kladnja premjestio u biru u Lukavac, mnogo bliže Tuzli, te joj rekao da može da ide na bolovanje i da to nije nikakav problem.

Na naše pitanje da li je premještaj odobren nakon obećanja da će tužba biti povučena Kadić je odgovorio pitanjem – kako to mislite? - dok direktor Muhamedbegović kaže “nema to nikakve veze, tužba je već krenula”.

U kasnijem opširnijem odgovoru na naše pitanje Kadić kaže kako on ne bi pravio kompromise da je direktor. On je od uposlenice Alme Šehović osim zvaničnog pismenog izjašnjenja želio vidjeti neku vrstu samo njemu znanog pokajanja o kome ne govori niti jedan pravilnik Službe niti bilo koji zakon u državi.
- Onda moraš i dokazati, ako kažeš da si se pokajala onda je logično da povučeš tužbu, šta bi tu bilo sporno, mada to nije bilo presudno u ovom slučaju. Ako ti izjavljuješ da si se pokajala, radit ću, prihvataš izricanje disciplinske mjere, pa valjda onda treba da povučeš tužbu, to nije bio naš uslov ali je ona napisala da jeste – kaže Kadić dok njegov kolega Gutić ponavlja kako je uprava bila “pretolerantna, preblaga i prehumana”.

Sulejman Gutić, koordinator za ekonomske i finansijske poslove, ne zaustavlja se poput kolege na pokajanju i kaže da je osim otkaza od Šehovićeve trebalo tražiti odštetu Službi.
- Tvrdim napamet ali to treba procijeniti, stotinama hiljada maraka, ona nije uopšte radila a primala je platu – smatra Gutić.

Mirsad Kadić, također napamet, smatra da je Šehovićeva bila na “ivici kriminala”. Na račun Alme Šehović je na početku našeg razgovora iznio niz kritika, ili da budemo precizniji, uvreda. Tvrdi da za svoje navode ima dokaze i činjenice. Tokom našeg gotovo dvosatnog razgovora nismo dobili niti činjenice niti dokaze za izjave koje kriminalizuju Almu Šehović. Njegove izjave svjesno ne prenosimo jer za njih nismo dobili potrebne činjenice niti smo u prilici da o njima čujemo komentar druge strane. A te se činjenice i dokazi svode na optužbe napisane u odluci o pokretanju disciplinskog postupka: Alma Šehović je optužena da je radila vještačenja u toku radnog vremena i razgovarala sa novinarima bez odobrenja direktora te je, smatra Muhamedbegović, dala lažnu izjavu.

Da su sve ove optužbe i zvanično potvrđene, a nisu, teško da bi i izbliza bile dokaz za Kadićeve kvalifikacije. Ne treba zaboraviti da disciplinski postupak kao ni dvije anonimne prijave u Tužilaštvu Tuzlanskog kantona protiv Alme Šehović nikada nisu završene niti je donesena konačna odluka.

Direktor Senad Muhamedbegović na kraju našeg razgovora kaže kako mu je neprijatno što iznosi informacije o Almi Šehović u javnost ali smatra da su njegovi postupci bili ispravni.
- Ja ću istrajati u ovome, mislim da sam na pravom putu – kaže Muhamedbegović.

(zurnal.info)