Spas ili pošast za čovječanstvo?

 

  Sedamnaesti sprat Medicinskog centra Erasmus u holandskom gradu Rotterdamu zasigurno ne izgleda kao mjesto koje bi moglo predstavljati prijetnju globalnoj sigurnosti. Disko-kugla visi s plafona u hodniku kod liftova, u uglu konferencijske dvorane je bar s pivom na točenje. Sve u ovoj zgradi iz šezdesetih godina podsjeća na šarm studentskog života, uključujući i vrata koja vode u Sobu 17.73, prekrivena šarenim naljepnicama. Međutim, za neke naučnik koji sjedi iza tih vrata predstavlja prijetnju ljudskom rodu.

Ron Fouchier, džin visok preko dva metra, ima crne podočnjake. U posljednje vrijeme je pod velikim stresom. "Žele me prikazati kao ubilačkog idiota ", govori žustro. Njegove riječi se odnose najviše na moćnu instituciju iz SAD-a, Državni naučno-savjetodavni odbor za biosigurnost (National Science Advisory Board for Biosecurity – NSABB).

U svom radu Fouchier, virolog, koristi istraživačku metodu koja je podjednako napredna i kontroverzna. Sintetička biologija koristi ciljanu manipulaciju kako bi stvorila nove organizme, kroz genetički inžinjering. Istraživanje ovog četrdesetpetogodišnjaka alarmiralo je čak i Svjetsku zdravstvenu organizaciju (World Health Organization-WHO). Fouchier će se pojaviti pred međunarodnim panelom eksperata u WHO kako bi objasnio svoje eksperimente.

Fouchier privlači toliko pažnje zato što je stvorio novi organizam. Iako je majušan, kad bi taj organizam pobjegao iz laboratorija odnio bi daleko više ljudskih života nego eksplozija nuklearne elektrane. Patogen je nova mutacija zastrašujućeg virusa pričje gripe, H5N1. U prirodi, ovaj virus koji ubija jedno od dvoje zaraženih još uvijek se ne prenosi s čovjeka na čovjeka. Dosad je relativno mali broj ljudi dobio virus od peradi a 336 osoba je umrlo.

 Zvono za uzbunu

 Godinama su se stručnjaci plašili da bi ovaj prilagodljivi virus uskoro mogao mutirati od prvenstveno smrtonosnog za ptice do visoko zarazne prijetnje čovječanstvu. Ali godine su prolazile a to se nije desilo, mnogi su se ponadali da je tako nešto čak i nemoguće pa je strah djelomično nestao.

Ali sada su Fouchieovi eksperimenti prodrmali istraživačku zajednicu. Naučnik je napravio svega nekoliko ciljanih manipulacija u genetskom materijalu običnog H5N1 virusa te, da bi ga učinio još opasnijim, uporno prenosio virus s jedne vrste laboratorijskih životinja na drugu.

"Na kraju, virus se počeo prenositi zrakom" objašnjava holandski naučnik. Od tada Fouchierovi laboratorijski tvorovi, životinje koje najviše sliče ljudima kad je riječ o gripi, prenose virus s jednog na drugog bez direktnog kontakta, preko sićušnih kapljica pljuvačke.

Mnogi naučnici naročito su zadivljeni činjenicom da je, gotovo u isto vrijeme, drugi istraživački tim takođe uspio proizvesti virus ptičje gripe koji bi se mogao prenositi kapljično, zrakom. Kako bi postigao taj rezultat, virolog Yoshihiro Kawaoka s Univerziteta u Wiskonsinu kombinirao je virus avianske gripe i svinjske gripe. Novostrvoreni supervirus je visokozarazan ali ipak ne toliko opasan za tvorove koje je Kawaoka koristio u svojim eksperimentima.

 Neobjavljeni tekstovi

 Naučna zajednica je s nestrpljenjem očekivala detalje o ovim eksperimentima. Šta su to tačno uradili Kawaoka i Fouchier? Kako je Fouchier manipulirao virusom ptičje gripe? I najviše od svega, mora li se medicinska zajednica sada bojati da će se i virus ptičje gripe u prirodi razvijati na sličan način? Naučnici su se nadali da će odgovore pronaći u rezultatima istraživanja koja su trebalo da budu objavljena u naučnim magazinima Nature i Science.

Ali tekstovi nisu objavljeni. Zvaničnici iz NSABB-a zvali su urednike ovih magazina kako bi spriječili objavljivanje. Zbog potencijalnog rizika da se novostvoreni virusi ptičje gripe koriste kao biološko oružje, iz ove organizacije su zamolili novinare da ne objavljuju rezultate Kawaokinog i Fouchierovog istraživanja, bar ne u cjelosti.

Ovo je iznenada stavilo Fouchiera u središte eksplozivne kontroverze o biosigurnosti i akademskoj slobodi. Da li naučnicima treba dozvoliti da stvaraju umjetne viruse i bakterije čak i ako su ove opasne za ljude? Koje sigurnosne standarde bi trebalo da primjenjuju u svom radu? I da li trebalo objavljivati kontroverzne rezultate njihovih istraživanja ili je rizik od zloupotrebe za stvaranje biološkog oružja prevelik? Debata je izazvala sudar suprotnih svjetova. Virolozi, s jedne strane, smatraju da je riječ o paranoji. Eksperti za terorizam, s druge strane, vjeruju da su naučnici jednostavno naivni.

 "Vrata su otvorena"

 Cenzura NSABB-a šokirala je većinu istraživača koji se bave virusom gripe. "Nikad nisam vidio ništa slično", kaže Hans-Dieter Klenk, stručnjak za gripu u njemačkom gradu Marburgu. Njegov kolega Stephan Ludwig, virolog s Univerziteta u Munsteru u sjeverozapadnoj Njemačkoj, vidi ovaj potez kao veliku opasnost za naučni slobodu. "Vrata su otvorena i neće ih biti lako ponovo zatvoriti", kaže.

Za mnoge naučnike je ideja da bi teroristi mogli zloupotrijebiti njihove viruse kao oružje naprosto apsurdna. "Ako bih ja želio ubiti mnogo ljudi, iznajmio bih kamion, napunio ga benzinom i umjetnim gnojivom i raznio", kaže iziritirani Fouchier. Reinhard Burger, predsjednik berlinskog Instituta Robert Koch, njemačke državne institucije za kontrolu i prevenciju bolesti, kaže:"Mislim da je rizik od zloupotrebe od strane terorista nizak".

Michael Osterholm, najistaknutiji član NSABB-a, s ovim se nikako ne slaže. "Ne mislim da je pitanje hoće li teroristi koristiti zarazne patogene za ubijanje nedužnih civila", kaže. "Pitanje je samo kad i kako će to uraditi".

 Pod velikim pritiskom

 Osterholm može biti siguran da ima podršku u samom vrhu vlade SAD-a. Prošlog decembra, američki državni sekretar Hillary Clinton nenadano se pojavila na godišnjoj konvenciji o biološkom naoružanju u Ženevi. Tako visokorangiran američki državni službenik desetljećima nije posjetio ovaj skup.

Clintonova je govorila o "znacima upozorenja", čak i o "dokazima" da je al-Qaida pokušavala regrutirati "braću s diplomama iz mikrobiologije i hemije". "Priroda problema se mijenja", kazala je okupljenim delegatima. "Primitivno ali efikasno terorističko oružje može se napraviti koristeći mali uzorak bilo kojeg lako dostupnog patogena, jeftinu opremu i fakultetsko znanje iz hemije i biologije".

Kako bi kupili još malo vremena suočeni s tolikim protivljenjima, 39 naučnika-istraživača virusa gripe diljem svijeta proglasili su, krajem januara, 60-dnevni moratorijum na sva istraživanja u vezi sa kontroverznim virusima. "Shvatamo da organizacije i vlade diljem svijeta trebaju vremena da pronađu najbolja rješenja za mogućnosti i izazove koji proizilaze iz našeg rada", naveli su naučnici u otvorenom pismu, objavljenom u magazinu Nature.

Ali naučnici su duboko podijeljeni oko toga kako bi ova rješenja trebalo da izgledaju. Dok bi neki željeli da ne bude nikakvih promjena, Richard Ebright, molekularni biolog s Rutgers univerziteta, predlaže da istraživanja u vezi sa vještački proizvedenim virusima ptičje gripe budu strogo regulirana, kao što je slučaj s virusima boginja.

 Raniji eksperimenti

 Ali ako takva pravila budu uvedena, moraće se primjenjivati na mnogo više nego što su virusi avianske gripe. Slični kontroverzni eksperimenti rađeni su s drugim patogenima:

- 2001. Virus mišjih boginja, sa stopostotnom smrtnošću, slučajno je stvoren u australskoj laboratoriji. Genetska građa virusa-ubice je objavljena.

- 2005. Naučnici sa Stanford univerziteta izračunali su da bi teroristički napad s toksinom botulina u mlijeku mogao ubiti 568.000 ljudi. Bushova administracija uzalud je pokušala spriječiti objavljivanje ovog istraživanja.

- Magazin Nature nedavno je objavio instrukcije o tome kako napraviti virus kuge.

- Virus gripe koji je izazvao razornu Špansku groznicu 1918. godine u potpunosti je rekonstruiran.

 Čini se, međutim, da bezbjednosni autoriteti tek sad počinju osjećati nesigurnost, postavivši iznenada suštinsko pitanje: Koliki je rizik od bijega ovakvih patogena iz laboratorija, mogu li naučnici izazvati upravo takvu razornu pandemiju kakvu, ustvari, pokušavaju spriječiti svojim istraživanjima?

 Različiti nivoi sigurnosti

 Većina virologa smatra da su rizici opravdani. "Ovdje smo napravili laboratoriju koja ima tri odvojene, fizičke barijere", kaže Fouchier. Centar laboratorije sastoji se od kutija veličine ormara, sa staklenim prozorima a u svakoj su po četiri kaveza s tvorovima.

Pred kutijama su dva para crnih, gumenih rukavica. "Prije nego što uzmemo bris od životinja ili im ubrizgamo virus u nosnice, preko gumenih rukavica stavimo čelične" kaže Fouchier. Zbog sigurnosnih razloga ne želi nam otkriti tačnu lokaciju laboratorije.

Nizak pritisak u kutijama je dodatna zaštita, zbog toga što bi trebalo da osigura da, čak i ako bi došlo do curenja, virusi ne pobjegnu. Uz to, sve što iziđe iz laboratorije dezinficira se acetatnom kiselinom u sigurnosnoj zoni.

"Ako bih se ja i zarazio, imamo sobe za izolaciju u susjednoj bolnici", objašnjava Fouchier. "Praktično je nemoguće da neko od članova moga tima slučajno ponese virus u rotterdamsku podzemnu željeznicu".

Bez obzira na sve, čak ni Fouchier ne može poreći da su patogeni bježali iz visokoosiguranih laboratorija. Moguće je da je "ruska gripa" iz 1977. izazvana laboratorijskim virusom. SARS, bolest disajnih puteva, gotovo se vratila kad su se laboratorijski djelatnici zarazili koronavirusom. Naučnik iz Chicaga umro je od SARS-a 2009.

Stotine novih virusih laboratorija osnovane su diljem svijeta proteklih godina a u mnogima od njih se koriste izuzetno opasni patogeni. "Značajan je rizik od slučajnog ispuštanja virusa", kaže kritičar Ebright. To je, kaže Ebright, razlog zbog kojeg bi se buduća istraživanja u vezi s virusom pričje gripe trebalo da obavljaju u laboratorijama s najvišim nivoom takozvane biosigurnosti, BSL-4. Trenutno se zahtijeva niži nivo, BSL-3. Tokom eksperimenata Fouchier i Kawaoka nose samo laboratorijske mantile i maske, ne "svemirska odijela" kakva virolozi nise kad rade s patogenima poput virusa Ebole.

 "Sistem ranog upozorenja"

 Fouchier bi želio otići korak dalje i poslati svoj patogen drugim laboratorijama diljem svijeta. "Na samom smo početku, trebamo što više naučnika i njihovih ideja kako bismo razumjeli zbog čega je ovaj novi virus toliko zarazan", kaže.

Na kraju krajeva, odluka o tome hoće li se Fouchierovi eksperimenti s virusom super-gripe nastaviti ili zaustaviti u potpunosti, vjerojatno neće biti donijeta iz razloga sigurnosti već potencijalne koristi.

Za Fouchiera je situacija jasna. Koristeći virus-ubicu, želi otkriti koje su mutacije genoma odgovorne za ekstremno visok postotak zaraze. "Znaćemo na šta obratiti pažnju u budućnosti", kaže ovaj virolog koji se nada da će mu ovo istraživanje omogućiti da otkrije "sistem ranog upozorenja za pandemije". Ali upravo to drugi vide kao iluziju, primjećujući da je sistem monitoringa nad peradi i naročito nad svinjama, kod kojih se novi virusi osobito često razvijaju, još uvijek nepotpun. Kolega koji je veoma upućen u Fouchierov rad kaže da njegovi eksperimenti "nisu ništa više od komadića slagalice".

 (Prenijeto iz Der Spiegela. Prevela: A.Bosiočić-Dronjić)