Članovi Predsjedništva BiH su danas na sastanku u Sarajevu s delegacijom Republike Srbije, koju je predvodio predsjednik Boris Tadić, razmijenili mišljenja o ključnim pitanjima zajedničkim za obje zemlje.

„Srbija i BiH su vrlo važne za stabilnost zapadnog Balkana. Ove dvije zemlje su važne i za stabilnost Evropske unije u cjelini i to je bila jedna od tema o kojima smo danas razgovarali“, izjavio je nakon sastanka predsjedavajući Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović.

Napraviti krupne korake prema EU

Obje zemlje se nalaze na putu prema EU i naš zaključak jeste, dodao je, da je potrebno što prije napraviti krupne korake prema EU, „ali to ne zavisi samo od ovih dviju zemalja, zavisi i od EU“.

„Neka ovo bude poziv i onima u EU koji odlučuju da ovih nekoliko preostalih zemalja zapadnog Balkana što prije podstaknu da ispunjavavaju uslove za članstvo u EU“, kazao je Radmanović.

Po njegovim riječima, razgovarano je i o onome što opterećuje odnose dviju zemalja.

„Razgovarali smo o granici, o nekim zajedničkim pitanjima koja smo već pokrenuli na susretu u Karađorđevu i koja ćemo pokrenuti na narednom susretu koji imamo za desetak dana u Hrvatskoj. Dogovorili smo se da postojeće grupe koje na tome rade podstaknemo da što prije rješavaju sva otvorena pitanja“, kazao je Radmanović, dodajući da je razgovarano i o ekonomskoj saradnji i njenom unapređenju.

Srbija će završiti saradnju sa Hagom

Predsjednik Republike Srbije Boris Tadić je istaknuo da njegova zemlja želi da izgrađuje najbliže prijateljske odnose pune saradnje, sveukupne saradnje s Bosnom i Hercegovinom.

„Tokom zvaničnih razgovora sam iznio i nekoliko stavova vezanih za našu prethodnu istoriju, ali koje smatram veoma bitnim u vrijednosnom smislu. To je osuda svih onih koji su učestvovali u izvršenju ratnih zločina. Srbija je dala i daće u budućnosti puni doprinos privođenju institucijama pravde svih onih koji su osumnjičeni za izvršenje ratnih zločina“, kazao je Tadić.

Očekujemo, dodao je, da sudske institucije provedu pravedno i fer suđenje, istovremeno da svi oni koji su izvršili ratni zločin i dobiju primjerenu i zasluženu kaznu.

Po njegovim riječima, tu se ne radi samo o elementarnoj pretpostavci pomirenja na prostoru zapadnog Balkana ili bivše Jugoslavije već uspostavljanju vladavine prava.

„Samo na taj način možemo izgraditi društva koja imaju budućnost, možemo izgraditi kredibilne institucije u našim zemljama“, kazao je Tadić.

Dodao je da je uvjeren da će Srbija dovršiti saradnju s Haškim tribunalom hapšenjem posljednjeg bjegunca od pravde Gorana Hadžića kao što je do sada izručila Haškom tribunalu, prije toga uhapsila ili omogućila kroz proces dobrovoljne predaje izručenje Haškom tribunalu 45-oro, 46-oro optuženih.

Tadić je kazao da Srbija očekuje da će „sve naše zemlje dati puni doprinos i omogućiti nezavisnu istragu koja obezbjeđuje i zaštitu svjedoka u svim slučajevima u kojima postoji sumnja izvršenja ratnih zločina“.

„To je važno i za Srbiju i za BiH i za Hrvatsku i za Crnu Goru, to je važno za Bošnjake, Hrvate, Crnogorce, Srbe, za Albance, za sve narode koji su bili na ovaj ili onaj način uključeni u ratna zbivanja, pogođeni ratnim zbivanjima i bivali žrtvama ratnih zbivanja. To je važno i za porodice, za porodice onih koji su izgubili svoje najmilije“, istaknuo je Tadić.

Po njegovim riječima, od izuzetne je važnosti da se riješe svi slučajevi nestalih, do sada neriješeni slučajevi, koji pogađaju mnoge porodice u našim zemljama.

„U BiH postoje tri naroda, dva entiteta, postoje i građani BiH i sve što je predmet diskusije, političkog dijaloga, demokratskog dijaloga, i rješenje koje sve spomenute institucije BiH uspostave kao zajedničko, jeste prihvatljivo za Republiku Srbiju. Srbija dakle prihvata sve konsekvence demokratskog dijaloga koje vode legitimne institucije BiH i predstavnici naroda i entiteta. Srbija se u takvo rješenje nikada neće miješati već će poštovati takvo rješenje“, istaknuo je predsjednik Srbije.

Mi BiH poštujemo ne samo deklarativno već i u političkoj praksi svakim svojim gestom

S druge strane, dodao je, Srbija nikada neće preći „crvenu liniju“ koja je definirana i međunarodnim pravom i Dejtonskim sporazumom i dobrosusjedskom saradnjom, miješanje u unutrašnje stvari susjednih država, suverenih i nezavisnih.

„Mi BiH poštujemo ne samo deklarativno već i u političkoj praksi svakim svojim gestom. Uvjeren sam da u godinama koje dolaze možemo učiniti veoma značajna djela za naše građane i naše zemlje. Govorili smo o izgradnji infrastrukutre, sabiranju naših zajedničkih energetskih kapaciteta, uspostavljanju energetske politike koja obezbjeđuje sigurnost u godinama koje dolaze“, kazao je Tadić.

Istaknuo je da je interes svih pojedinačnih država regiona integracija u EU

„Mnogo toga smo postigli u prošlosti, to je vizna liberalizacija, sloboda putovanja naših građana, ali moramo još mnogo toga da postignemo - da implementiramo reforme, da uspostavimo vladavinu prava, da gradimo infrastrukturu, gradimo otvoreno društvo za investicije, poboljšamo tehnološki nivo naših kompanija i preduzeća. Došao sam ovdje u BiH i da konkretno razgovarmo o nastupu na trećim tržištima, jer samo na taj način vjerujem da možemo da otvorimo i nova radna mjesta, a u takvom ambijentu moguć je i bolji, plodotvorniji politički dijalog“, kazao je Tadić.

...

Predsjednik Republike Srbije Boris Tadić posjetio je danas Sekretarijat Vijeća za regionalnu saradnju (RCC) u Sarajevu, gdje je tokom sastanka s generalnim sekretarom RCC-a Hidom Biščevićem izrazio punu podršku radu ove organizacije, saopćeno je.

Dvojica zvaničnika su razgovarali o zajedničkim aktivnostima koje će uslijediti nakon što je Srbija prošle sedmice preuzela predsjedavanje Procesom saradnje u jugoistočnoj Evropi (SEECP), čija je RCC operativna ruka. 

Predsjednik Tadić je istakao da će borba protiv organiziranog kriminala biti glavni prioritet srbijanskog predsjedavanja. 

„SEECP će također raditi na nastavku procesa proširenja EU. Saradnja u energetskom sektoru, kulturi, zajednički rad na velikim infrastrukturnim projektima i izgradnja kapaciteta kojima bi se odgovorilo na katastrofe također će biti prioriteti regiona tokom narednih godinu dana“, rekao je predsjednik Srbije. 

Tadić i Biščević su posvetili pažnju značaju ojačane regionalne saradnje kao snažne platforme za realizaciju evropske i euroatlantske perspektive zemalja jugoistočne Evrope. 

„Na samitu SEECP-a održanom prošle sedmice u Crnoj Gori pokazana je potreba da se održe i osnaže pozitivni trendovi u regionu i da se kroz zajedničke napore pretvore u nepovratan napredak jugoistočne Evrope“, rekao je generalni sekretar Biščević. 

„Takva bi platforma trebala omogućiti regionu da se okupi oko značajnih projekata u oblasti energetike i infrastrukture a naročito transporta“. 

Generalni sekretar RCC-a informirao je predsjednika Tadića o dosadašnjim aktivnostima ove organizacije na provedbi njene strategije i programa rada za period 2011-2013. godina te izrazio uvjerenje da će srbijansko predsjedavanje SEECP-om donijeti dodatnu sinergiju njenoj daljnjoj provedbi. 

Dvojica zvaničnika su također razgovarali i o političkoj situaciji u regionu i složili se da preostala otvorena pitanja ni u kom slučaju ne bi trebala sprečavati regionalnu saradnju i napredak jugoistočne Evrope u cjelini, saopćeno je.

Kao nasljednik Pakta stabilnosti za jugoistočnu Evropu, Vijeće za regionalnu saradnju (RCC) pomaže regionalnu saradnju te podržava evropske i euroatlantske integracije u jugoistočnoj Evropi. 

Fokusira se na ekonomski i društveni razvoj, infrastrukturu i energetiku, pravosuđe i unutrašnje poslove, sigurnosnu saradnju, izgradnju ljudskih potencijala i parlamentarnu saradnju. 

Sjedište RCC-a je u Sarajevu a u njegovom članstvu je 46 zemalja, organizacija i međunarodnih finansijskih institucija.

Potpredsjednik  Evropskog pokreta (EP) u Bosni i Hercegovini Dino Čolić uručio je  orden Evropskog pokreta predsjedniku Republike Srbije Borisu Tadiću tokom njegove današnje zvanične posjete Sarajevu.

Na prijemu kojim je tim povodom u Hotelu "Evropa" organizirala Ambasada Republike Srbije u BiH, Tadić je, uz zahvalnost, prokomentirao njegovu posjetu kao otvaranje novih prostora u odnosima dviju zemalja uvažavajući, kako je dodao, da među njima još uvijek ima otvorenih pitanja i neriješenih problema.

(Fena)