Srebrenica mora živjeti i svjedočiti

Život Nesiba Muhića surovo je i nasilno prekinut kad mu je bilo samo jedanaest godina. Najmlađi je, od još 611 muškaraca i jedne žene, kojima je se danas klanja kolektivna dženaza, na šesnaestu godišnjicu genocida u Memorijalnom centru Potočari kod Srebrenice. Tamo je ranijih godina sahranjeno još 4.524 žrtava srebreničkog masakra.

U Srebrenici se ovog 11. jula okupilo više od deset hiljada članova porodica ubijenih, učesnika Marša mira, 85 kilometara duge rute od Nezuka do Potočara, domaćih i međunarodnih zvaničnika i predstavnika medija. Skupove u Srebrenici i Potočarima obezbjeđuje oko dvije hiljade policajaca iz Federacije BiH a prisutan je i 21 mobilni liječnički tim.

"Nema riječi koje mogu objasniti iracionalno zlo" rekao je član predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, poručivši da je "jedina osveta na koju danas poziva očuvanje cjelovitosti zemlje". Istakao je da je Srebrenica "najdublja rana na tijelu bošnjačkog naroda, koja nikad neće zarasti".

Hrvatski predsjednik Ivo Josipović izjavio je: "Ovdje sam s vama prije svega kao čovjek da u tišini nađemo snagu za budućnost i odamo počast ubijenima u svirepom zločinu". Dodao je da "moramo biti bolji i pametniji" i da se ne smije dozvoliti da se išta slično ikada ponovi.

"Da nikad ne krene susjed na susjeda, komšija na komšiju. Moramo učiti djecu da vole i poštuju druge, bez obzira na vjeru i naciju, da budu pametnija i jača. Treba stvarati prostor mira gdje ljude mjere po ljudskosti i vrlinama, a ne po imenu", rekao je Josipović.

Američki ambasador Patrick Moon kazao je da žali za žrtvama da ga donekle tješi činjenica Ratko Mladić ovu godišnjicu masakra dočekuje u pritvoru Haškog tribunala.

"Žalim za žrtvama koje danas ispraćamo kao i za onima koje još nisu pronađene. Od proteklog okupljanja donekle nas je utješila činjenica da će se Ratko Mladić suočiti s pravdom. Oni koji negiraju genocid ili nastoje da ga minimiziraju, umanjuju patnju, negiraju nešto što se ne može negirati, oni ometaju put ka pravdi oprostu i pomirenju", istakao je Moon.

Zamjenik premijera Turske, Bulent Arinc, izjavio je da se genocid neće zaboraviti "jer će žrtve vječno živjeti u srcima".

Ćamil Duraković, predsjednik Organizacionog odbora za obilježavanje šesnaeste godišnjice, imao je samo 16 godina kad je počinjen genocid:

"Ovdje smo da ispratimo 613 žrtava genocida. Monstrum i zločinac Ratko Mladić je iza rešetaka. Naši mrtvi prvi put imaju malo više mira nego ranije. Mi, preživjele žrtve genocida hoćemo da osudimo i pozovemo sugrađane i međunarodnu zajednicu da se stane u kraj poricanju genocida. Srebrenica mora živjeti i svjedočiti, ali zbog svega što se ovdje dogodilo neće moći sama", rekao je Duraković.
Predsjednik Upravnog odbora Memorijalnog centra, Sadik Ahmetović, poručio je da su Potočari najtužnije mjesto u Evropi:

"Suočavanje s prošlošću je glavni uslov za pomirenje i sigurnost u BiH. Sva tri naroda se moraju odreći zločinaca, a društvo BiH suočiti s prošlošću", rekao je Ahmetović dok je Visoki predstavnik Valentin Inzko poručio da je "pravda spora ali dostižna".

"Ima onih koji insistiraju da ubice nisu ubice, da žrtve nisu žrtve i da mrtvi nisu mrtvi. Ali, to će nestati pred istinom koja će prevladati, čak i među onima koji se tvrdoglavo kriju od nje", poručio je Inzko.

Dan sjećanja na genocid u Srebrenici proglašen je Danom žalosti u Federaciji BiH i Distriktu Brčko, pa se na televizijskim stanicama u tim dijelovima BiH emitiraju prijenos komemoracije i dženaze iz Potočara, dok radijske stanice puštaju klasičnu muziku. RTV Republike Srpske u šesnaest će sati prikazati dvadesetominutnu emisiju Srebrenica: Između sumraka i svitanja. Mediji iz regiona također prenose informacije sa pokopa srebreničkih žrtava. Senat američke države Michigan proglasio je 11. juli Danom sjećanja na Srebrenicu a čitavu sedmicu Nedjeljom počasti Bosni i Hercegovini u državi Michigan.

Enklava Srebrenica, zaštićena zona UN-a od aprila 1993., postala je u julu 1995. jedino mjesto u Evropi na kojem je počinjen genocid, nakon Drugug svjetskog rata. Država Holandija, čiji su vojnici u sastavu UN-a te 1995. čuvali tu "zaštićenu zonu", nedavno je pred prizivnim sudom u Hagu proglašena krivom za smrt trojice srebreničkih Bošnjaka koje, prema riječima sudije, "nisu smjeli predati Srbima". Ti muškaraci, među kojima i Rizo Mustafić, električar iz Srebrenice, među više su od osam hiljada ubijenih muškaraca, od dječaka do staraca.

Haški optuženik Ratko Mladić, general VRS, iza rešetaka je Haškog tribunala pred kojim će odgovarati za zločin genocida, dok je Radislav Krstić, nekadašnji komandant Drinskog korpusa, prvi od 21 optuženog, osuđen za ovaj zločin pred Sudom u Hagu, 2001. Nakon žalbenog postupka dosuđeno mu je 35 godina robije. Uslijedile su, između ostalih, presude i višegodišnje zatvorske kazne za Vidoja Blagojevića, Milana Gveru, Vinka Pandurevića...

(zurnal.info)