Bez obzira na pandemiju: Srpska pravoslavna crkva insistira na održavanju liturgija

Prošle nedelje, u rebrovačkoj crkvi u Banjaluci, na liturgiji povodom pravoslavnog praznika Cvijeti bio je okupljen veći broj ljudi, a prema saznanjima Žurnala jedan od onih koji su prisustvovali toj liturgiji zarazio se korona virusom i smješten je na Univerzitetsko-klinički centar u Banjaluci.

Pitanje je da li je to jedini slučaj i koliko je ljudi „pokupilo“ virus prisustvujući ovoj liturgiji?

Dok je većina pravoslavnih crkava u svijetu, među kojima i Ruska pravoslavna crkva sa najvećim brojem vjernika, odlučila da vrata crkava na dan Vaskrsa bude zatvorena, Sinod Srpske pravoslavne crkve (SPC) traži da se vjernicima odobri kretanje na Vaskrs, od pet do deset časova ujutro.

SPC je takav prijedlog uputila državnom vrhu Srbije, uz molba da se razmotri prekid zabranu kretanja zbog pandemije korona virusa u ovom vremenskom intervalu, „kako bi pravoslavni hrišćani, koji nisu u izolaciji i samoizolaciji, mogli da uzmu učešća na jutrenju i liturgiji na svoj najveći praznik“.

„Liturgija pretpostavlja ne samo intelektualno, već živo, organsko učešće u njoj. Bogu se molimo na svakom mjestu, to jeste istina, ali sva ta molitva lična, saborna, koja god, pojedinačno ili u zajednicama i grupama, nikada ne može sobom zamijeniti svetu liturgiju, koja je vrhunski dar Hristove ljubavi crkvi i svijetu“, izjavio je episkop bački Irinej, koji je u prošlu nedelju zajedno sa sveštenstvom, bez prisustva vjernika, služio liturgiju povodom praznika Cvijeti u Svetogeorgijevskom hramu u Novom Sadu.

Eparhije na području Republike Srpske nisu se oglasile povodom zahtjeva Sinoda SPC-a, ali je za pretpostaviti da podržavaju ovakav stav. Javnost je podijeljena u vezi sa zabranom odlaska u hramove na vaskršnje liturgije. Jedni smatraju da zbog opšteg dobra, sprečavanja širenja zaraze, ljudi treba da ostanu u kući i da postoji hiljadu načina da istinski vjernici bezbjedno, po sebe i svoju porodicu, spovedu molitvene obrede, osim pičešća, koje je moguće jedino u hramovima, tokom liturgija.

Drugi, pak, smatraju da je odlazak u crkvu na vaskršnju liturgiju stvar slobodnog izbora i pojedinca, tradicija duga hiljadama godina, koja ne može biti poništena odlukom vlasti o zabrani okupljanja u crkvama i crkvenim portama na kretanja čak ni u vanrednim situacijama.

Iako nema konačne odluke o zabrani kretanja tokom vaskršnjih praznika, srpski član Predsjedništva Milorad Dodik, koji je u Republici Srpskoj preuzeo ulogu glasnogovornika i entitetskog predsjednika i Vlade RS i Kriznog štaba i skoro svih ostalih institucija, najavio je da bi će „najvjerovatnije biti donesena odluka o uvođenju policijskog časa, koji će trajati od petka ujutro, 17. aprila, do subote ujutro, 18. aprila“.

Dodao je da bi u subotu 6.00 do 15.00 časova trebalo da bude dozvoljena mogućnost nabavke, a od subote u 15.00 do ponedjeljka ujutro, 20. aprila, ponovo bi na snazi bio policijski čas.

Dodikova konstatacija „najvjerovatnije“, a ne da je već donesena odluka o zabrani kretanja za vaskršnje praznike, može značiti samo jedno – da čeka kakvu će odluku o prijedlogu Sinoda SPC donijeti Srbija. Nema sumnje, kakva god bude odluka zvaničnog Beograda, da će će biti preslikana i u RS.

Očigledno je da bi dozvola masovnog okupljanje vjernika u crkvama na vaskršnjim liturgijama bila loša, jer bi ta okupljanja mogla da budu nova žarišta i izvor masovnog širenja zaraze korona virusom. Ugroženi bi bili ne samo oni koji prisustvuju liturgijama, već i članovi njihovih porodica koji su ostali u kući, prijatelji, rođaci….

Pitanje vjere i upražnjavanje vjerskih običaja jeste individualno pravo svakog pojedinca, ali u vremenu pandemije zarazne bolesti zdravlje ljudi bi trebalo da bude iznad pojedinačnog stava, tim više jer je riječ o događaju koji pretpostavlja prisustvo mnogo ljudi na jednom mjestu i njihove bliske kontakte.

Uostalom, SPC je mogla da slijedi primjer ostalih pravoslavnih crkava, poput Ruske pravoslavne crkve ili Grčke pravoslavne crkve, čiji je Sinod već ranije odlučio da proslavu Vaskrsa odloži za Odanije Vaskrsa, u noći između 26. i 27. maja.

Rumunska pravoslavna crkva takođe je odlučila da svi obredi budu obustavljeni do daljnjeg. Vjernicima je sugerisano da drže upaljene sveće na balkonima i dvorištima svojih kuća i izgovaraju molitve. Bugarska pravoslavna crkva odlučila je, poput SPC-a, da crkve za Vaskrs budu dostupne vjernicima, ali neće davati blagoslovene vrbove grane, što je običaj u toku Cvijetne nedelje i redovno će obavljati dezinfekciju.

U Libanu su zatvorene crkve i hramovi, a pravoslavni hrišćani neće moći da prisustvuju službama, koje će se prenositi preko televizije ili društvenih mreža.

Vanredna situacija nalaže i vanredne mjere za sve, pa i za crkvu i za vjernike, kao i promjenu običaja dugih hiljadama godina kako bi se sačuvalo zdravlje ljudi.  Prošle nedelje, na katolički Uskrs, papa Franjo, vodio je uskrsnu misu u praznoj bazilici svetog Petra u Vatikanu, a potom je vjernicima širom svijeta uputio tradicionalnu poruku 'Urbi et orbi'.

Činjenica je da je skoro cijeli svijet u karantinu, da ljudi masovno oboljevaju i umiru i da svi zajedno, bez obzira na naciju, vjeru, rasu, treba da učine sve da se pošast virusa korona što prije obuzda.

Prisustvo vjernika vaskršnjoj liturgiji, bez obzira na to koliko to pojedincima bilo bitno više od bilo čega, neće doprinijeti zaustavljanju širenja zaraze. Naprotiv, nijedna molitva neće uništiti nevidljivog neprijatelja ako on uđe u hramove. Desiće se upravo suprotno, dovoljno je da u crkvu uđe jedna osoba zaražena korona virusom i da se bolest proširi među ljudima, ma koliko oni bili pobožni i bili ubijeđeni da vjera može biti brana svakon zlu. 

(zurnal.info)