Sud zabranio rušenje: Šta će biti s poslovnim objektima iza pijace Markale?

Služba za opću upravu i inspekcijske poslove Općine Stari Grad Sarajevo je 4. decembra obavijestila Medžlis Islamske zajednice Sarajevo da će izvršiti “rušenje bespravno izvedenih radova” koji se nalaze u ulici Dženetića čikma bb, iza sarajevske pijace Markale, uz napomenu da “po želji” preuzmu “sav srušeni materijal”, a da će u suprotnom “sav materijal biti odvezen na Gradsku deponiju”.

Ipak, 12. decembra Općinski sud u Sarajevu donosi rješenje kojim se određuje privremena mjera osiguranja i Općini Stari Grad Sarajevo se zabranjuje prinudno izvršenje, odnosno rušenje objekata.

“Prvoprotivniku se, do pravomoćnog okončanja parničnog postupka, zabranjuje poduzimanje bilo kakvih radnji ili aktivnosti usmjerenih na rušenje deset (10) privremenih objekata u ulici Dženetića čikma bb”, navodi su u rješenju suda.

Ipak, jutros je uz prisustvo policije srušen jedan objekt. Kako su nam potvrdili vlasnici poslovnih prostora u ovoj ulici, taj privremeni objekt nije jedan od spornih čije je rušenje zabranjeno.

GRADNJA OBJEKATA PLANIRANA PRIJE RATA

Rušenje poslovnih prostora u ulici Dženetića čikma bb najavljeno je još početkom novembra 2019. Tada su iz Općine Stari Grad Sarajevo između ostalog saopćili da je “urbanističko-građevinski inspektor Općine Stari Grad po službenoj dužnosti izvršio inspekcijski pregled u ulici Dženetića čikma bb” i da je “investitoru naređeno da objekte poruši s obzirom na to da je predočio urbanističku saglasnost i odobrenje za postavljanje deset kioska privremene namjene na period od jedne godine, izdato 1998. godine.”

To znači da je odobrenje trajalo do 1999. godine, a tek 20 godina poslije općinski inspektor to i utvrđuje(?!)

Gradnja ovih poslovnih objekata planirana je još 1991. godine kada je Općina Stari Grad Sarajevo Odboru Islamske zajednice Sarajevo izdala urbanističku saglasnost za postavljanje kioska.

Ratna dešavanja prekinula su najavljenu gradnju, da bi u prvim godinama nakon rata ovi poslovni prostori privremenog karaktera konačno izgrađeni. Mnogi od današnjih vlasnika objekata ovdje su još od tada i imaju potpisan ugovor s Medžlisom IZ Sarajevo.

“Mi imamo važeći ugovor o zakupu zemljišta s Medžlisom. Redovno izmirujemo svoje obaveze prema njima”, kažu neki od vlasnika objekata potcrtavajući da oni imaju upotrebne dozvole, te da sve poreze i druge obaveze redovno izmiruju.

Uvidom u zemljišnoknjižne podatke, vidljivo je da je zemljište na kojem se nalaze privremeni objekti u vlasništvu Općine Stari Grad Sarajevo.

Zašto se onda zakup plaća Medžlisu IZ Sarajevo, a ne Općini Stari Grad Sarajevo?

Naime, na osnovu rješenja Zemljišnoknjižnog ureda Općinskog suda u Sarajevu od 23. augusta 2018. godine, utvrđeno je da je ovo zemljište vlasništvo Općine Stari Grad Sarajevo.

Navedenim rješenjem izbrisan je podatak iz C teretnog lista, gdje je bilo navedeno da je uknjiženo pravo korištenja na neizgrađeno građevinsko zemljište u korist vakufa hadži Sejdbega Dženetića. U vezi s tim, treba istaći da vakufima u Bosni i Hercegovini upravlja Islamska zajednica BiH.

Upravo je ovo bio razlog zbog kojeg je Medžlis IZ Sarajevo podnio žalbu na navedeno rješenje. Kako je za magazin Žurnal rekao pravni zastupnik Admir Đulić, Medžlis IZ Sarajevo smatra da oni imaju određena prava na ovom zemljištu, da su žalbe upućene Kantonalnom sudu u Sarajevu, te da odluka još uvijek nije donesena. Kontaktirali smo i Medžlis IZ Sarajevo, no niko nije želio govoriti o ovoj temi. 

Uprkos tome što je sudski proces u toku, općinske službe su ipak planirale srušiti navedene objekte.

I dok su uredno obavijestile Medžlis IZ Sarajevo da će objekti biti srušeni, s druge strane nadležne općinske službe, na čelu s načelnikom Ibrahimom Hadžibajrićem, se prema vlasnicima objekata, kako oni tvrde, ponašaju nasilnički.

Dodaju kako bi oni mogli ostati bez ičega, jer iz Općine Stari Grad Sarajevo tvrde da u ugovorima o privremenim objektima stoji kako u slučaju uklanjanja ne može biti naknade korisnicima.

Uprkos tome, vlasnici privremenih objekata – poslovnih prostora su angažovali stalnog sudskog vještaka arhitektonske struke kako bi procijenio tržišnu i građevinsku vrijednost navedenih objekata.

Deset objekata u nizu imaju ukupnu tržišnu vrijednost s izvršenim umanjenjem s obzirom na status objekta od oko milion i 346 hiljada maraka. Građevinska vrijednost iznosi nešto manje od 430 hiljada maraka.

Vlasnici govore i to kako bi rušenjem njihovih objekata bez posla ostalo oko 30 osoba: “Čak 30 porodica živi od ovih objekata. Danas, u nestašici posla, u nesigurnoj zemlji, oni nas žele ostaviti bez egzistencije.”

PLANIRANA GRADNJA STAMBENO-POSLOVNOG OBJEKTA

Da nije slučajno baš ove godine naređeno uklanjanje objekata, govori i podatak da je Općinsko vijeće Stari Grad Sarajevo na sjednici održanoj 27. juna 2019. godine usvojilo zaključak o davanju saglasnosti za početak realizacije zajedničkog projekta izgradnje stambeno-poslovnog objekta u okviru UP Kvadrant XII.

Ovo je zajednički projekt Općine Stari Grad Sarajevo i TD “Marketa” d.d. Sarajevo čiji je vlasnik Amko komerc d.o.o. Bitno je napomenuti da TD “Marketi” već posjeduju jedan dio zemljišta na ovom lokalitetu (susjedna parcela).

Kako su prenijeli drugi bh. mediji, Općina Stari Grad Sarajevo bi u tom stambeno-poslovnom objektu imala 16 poslovnih prostora u svom vlasništvu, te da je trenutnim vlasnicima objekata u ulici Dženetića čikma bb nudila prostore u zakup u tom objektu koji se treba graditi ili neke zamjenske prostore.

“Nijedan papir na kojem to piše ne postoji. Bilo je konkretnih razgovora između nas i općinskih predstavnika, ali ništa nije zabilježeno. Mi jesmo za dogovor, ali da ima pisani trag”, za kraj će reći neki od vlasnika objekata, nadajući se kako će se ipak postići dogovor kojim bi bili svi zadovoljni.