ŠTA SE KRIJE IZA BAJKE O KLEKOVAČI: Autoput, sječa šume ili eksploatacija vode?

Pet godina je prošlo otkako je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik prvi put najavio megalomanski projekat izgradnje eksluzivnog skijališta  pod nazivom „Turistički  centar Klekovača“. Dodik je te 2010. godine rekao da će Turistički centar „Klekovača“ kod Drinića, čija će izgradnja biti završena za 12 godina, biti jedan od najreprezentativnijih turističkih centara ovog dijela Evrope i da će u njega biti uloženo 338 miliona evra.

OZBILJAN INVESTITOR

„Investitor, koji želi da na planini Klekovači izgradi turistički centar, do sada je uložio u projektnu dokumentaciju više od 2,5 miliona evra, što govori o ozbiljnosti i naporima da se osmisli veliki projekat koji predstavlja izazov i za investitore i za RS“, rekao je tada Dodik.

On je dodao da je na Klekovači investitor već otkupio dio zemljišta i dodao da je potrebno graditi komunikacijske i druge logističke uslove.

„Investitor je dobio koncesiju za istraživanje i eksploataciju vode, a RS će u svom prostornom planu planirati da do Klekovače dovede komunikaciju koja će omogućiti da se na najbrži i najsigurniji način tamo stigne“, rekao je Dodik.

U prvoj fazi izgradnje Turističkog centra Klekovača, koja je vrijedna 218 miliona evra, planirana je, između ostalog, izgradnja dvije žičare i četiri ski-lifta. Centar je trebao raspolagati ski-stazama dužine oko 19 kilometara, poligonom za bordere i velikim polaznim platoom. Na platou bi se trebalo nalaziti i mjesto za odmor i zabavu na otvorenom tokom cijele godine.

U drugoj i trećoj fazi planirana je izgradnja još sedam žičara i ski-liftova. Završetkom treće faze, skijališta TC „Klekovača“ imala bi 47 staza ukupne dužine 66,5 kilometr, 17 žičara i ski-liftova, a kapacitet prevoza bio bi 10.000 skijaša istovremeno. Planirano je da se, u fazama, izgradi hotelski kompleks sa deset hotela.

Ovu pompeznu priču Dodik je plasirao u tri navrata 2010., godine pred opšte izbore na kojima je bio kandidat za predsjednika RS, potom 2012. godine pred lokalne izbore i opet u oktobru 2014. godine, pred potonje opšte izbore.

Izgleda da će, ukoliko preživi za njega trenutno turbulentno političko okruženje, Dodik ponovno spomenuti realizaciju projekta pred lokalne izbore 2016. godine.

Međutim, prošlo je skoro pet godina , a na Klekovači se ništa nije promijenilo. Osim što su nedavno koncesionari dobili koncesiju za eksploataciju vode.

Vlada RS je još 2010. godine dala saglasnost da se zaključi okvirni sporazum sa međunarodnom poslovnom grupacijom Alpine Alians Projektent Binklungs GmbH, banjalučkim preduzećem GB Innvest i firmom “Loma” iz Petrovca o razvoju i izgradnji ski-centra na području planine Klekovače.

KREATORI BAJKE

U međuvremenu je Alpine Alians Projektent Binklungs GmbH izašao iz ove priče, a sve oko ovog projekta je obavijeno velom tajne. Koncesionar, banjalučka firma GB IMMO, je mnogo obećavao - da će uložiti u izgradnju skijališta i da će riješiti pitanje eksploatacije šume, da će napraviti idejno rješenje i glavni projekat. Činjenica je, međutim, da ta firma nema ni pfeninga za realizaciju projekta.

Prema potvrđenim informacijama, projekat „Klekovača“ su osmislili glavni Dodikov savjetnik Slavko Mitrović i Slobodan Puhalac, bivši entitetski i državni ministar i aktuelni direktor GAS RES-a.

Direktor firme GB IMMO u Banjaluci je Zoran Puhalac, sin Slobodana Puhalca, što je Žurnalu ranije potvrđeno u tom preduzeću. Projekat “Klekovača” u nadležnosti je Ministarstva trgovine i turizma RS, na čijem čelu je u prošlom mandatu bila Majda Ibrišagić Hrstić. Ona je svastika Slobodana Puhalca, odnosno tetka Zorana Puhalca.

GB IMMO je dobilo koncesiju i obavezno je da uloži oko 350 miliona evra. Međutim, preduzeće je u potrazi za investitorima koji će umjesto njega uložiti u projekat.

Prošle godine je koncesionar GB IMMO raspisao Međunarodni urbanističko-arhitektonski konkurs za urbanu zonu Turističkog centra „Klekovača“. Kako je navedeno, predmet konkursa je izrada idejnog urbanističkog i arhitektonskog rešenja buduće urbane zone Turističkog centra na planini Klekovača, u zapadnom dijelu BiH. Umjesto da pitanje projektovane izgradnje i idejnog rješenja skijališta bude gotovo  dobijanjem koncesije, GB IMMO tek raspisuje projekat za izradu idejnog rješenja. Toliko o ozbiljnosti koncesionara.

Koncesionar će tako naknadno pribaviti sredstva, jer je u potrazi za investitorima, naknadno će izraditi projekat, naknadno će  pokrenuti postupak proglašavanja šuma za posebne namjene pred resornim Ministarstvom, kako to nalažu pozitivni zakonski propisi, te naknadno dopuniti

Studiju ekonomske opravdanosti u skladu sa poslednjim mišljenjem Ministarstva prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije (u segmentu procjene uticaja projekta na zaštitu životne sredine). Naknadno će pribaviti i mišljenje opštine Drinić i Republičkog Zavoda za zaštitu prirodnog i istorijskog nasljeđa, odnosno naknadno projekat tretirati Prostornim planom opštine Petrovac.

Sve to je trebalo učiniti prije davanja koncesije, ali se u koncesiju ušlo bez elementarnih stvari za njenu realizaciju, nema projetka, nema para...

Jedino čega na Klekovači ima to je netaknuta stoljetna šuma. Upravo u tome je kvaka. Kada se zna da je idejni tvorac ovog projekta Slavko Mitrović, siva eminencija SNSD-a, ne čudi da je, kao i kod drugih brojnih fantomskih projekata vladajuće kaste, posrijedi prikriveni interes, a da koncesiono pravo egzistira kao puka forma kroz koju će se jednog dana, kada vlastodršci to požele, aktivirati stvarni interes.

Taj stvarni interes je sadržan u nekoliko stvari. Ili je u izgradnji najavljivanog autoputa Split- Banjaluka, odnosno regonalnog priključka na autoput  (otuda je koncesionar užurbano otkupljivao privatno zemljište po bagatelnim cijenama, da bi se kasnije isto preprodalo državi po višestruko većoj vrijednosti). Ili u eksplataciji šume na tom području  (vrijednost šume na koncesionom području oko 2.200 hektara se  procjenjuje između 70 i 100 miliona maraka). Ili u eksplatacija pitke vode, kojom je, prema dosadašnjim istraživanjima, Klekovača puna.

Od ski staza Na Klekovači nema ništa. Građani su ponovo navučeni na tanak led. 

(zurnal.info)