Bez podrške Srbije i opozicije: Šta stoji iza Dodikove opasne političke igre?

Zasjedanje Narodne skupštine Republike Srpske, na kojoj su poslanici vladajuće  koalicije usvojili ultimativne zaključke kojima se traži povlačenje odluka koje je nametnuo visoki predstavnik Kristijan Šmit, a potom izglasali nacrt entitetskog Izbornog  zakona, pokazalo je okvir u kojem će se kretati politički potezi vlasti iz Banjaluke.

Dodik, koji je tokom skoro 16 sati zasjedanja Narodne skupštine vrijeđao opozicione poslanike, potvrđujući da njegove privatne službe prate u stopu sve oponente režima, izrekao niz teških optužbi i uvreda na račun zapadnih zemalja, posebno SAD, Velike Britanije i Njemačke, potvrdio je da je svjesno zaigrao opasnu igru, koja će u narednom periodu jako uzadrmati političku scenu u Bosni i Hercegovini. Vukući kockarske poteze, javnosti je pokušao da predstavi da u toj igri zalaže svoju političku karijeru i sudbinu, što je samo dijelom tačno, jer je cijela stvar mnogo opasnija, budući da je jasno isturio i Republiku Srpsku, koja će u budućnosti biti još više politički, finansijski i ekonomski devastirana. Dodik je sa skupštinske govornice jasno i precizno iznio plan, prema kojem će djelovati vlasti RS u narednom periodu, nazivajući ga reakcijom na odluku visokog predstavnika Kristijana Šmita da nametne tehničke izmjene Izbornog zakona BiH.

"Ne očekujem da će biti povučene odluke onog lažnog Šmita, ali mi smo to zatražili da još jednom demaskiramo EU“, naveo je Dodik.

Potom je najavio da će između 15. i 20. aprila RS usvojiti svoj Izborni zakon, čiji su nacrt poslanici stranaka na vlasti usvojili prošle noći. 

„Za očekivati je je da će Šmit poništiti i taj zakon, ali je izvjesno da ću ja potpisati ukaz o njegovom proglašenju i da će taj zakon biti objavljen u Službenom glasniku RS“, naveo je Dodik. Očekuje, kako je potvrdio, da će međunarodna zajednica to pokušati da spriječi. 

„Ne znam na koji način. Moguće je da će meni kao predsjedniku RS, zbog ponavljanja krivičnog djela, odrediti neke mjere. Ja ih neću poštovati. Kada donesemo taj zakon, on se mora poštovati i sprovešće se već na lokalnim izborima“, naglasio je Dodik.

U namjeri da za svoj suludi plan javnost u RS pridobije na svoju stranu, predstavljajući se žrtvom navodnih antisrpskih faktora, iznio je trilerski scenario, prema kojem je „jedan Bošnjak juče automobilom doputovao u Banjaluku i prenio mu informaciju da su Sarajevu tokom dana zajedno sjedili Amerikanci i neki Bošnjaci i rekli da su spremni da pucaju u njega“.

„Spreman sam i ja da pucam“, dramatizovao je situaciju Dodik, nastojeći da proširi  strah kako se u BiH u narednom periodu mogu očekivati incidenti, čak i oružani sukobi.

U dobro osmišljenom nastupu, u kojem je satima govorio optužbe, uvrede i prijetnje, kao prema Zapadu, tako i prema opoziciji, koju je nastojao ubijediti da treba da podrži režimske zaključke i entitetski Izborni zakon, u podtekstu se nazirala stvarna Dodikova namjera – natjerati predstavnike međunarodne zajednice, prije svega zemlje EU, da naprave korak nazad, ponište Šmitove odluke, nakon čega bi, navodno, BiH mogla u miru da nastavi dalje da funkcioniše i nastavi ka evropskom putu. Što je malo izvjesno, gotovo nemoguće, jer bi poništenjem Šmitovih odluka zapadne Zemlje poništile svoj uticaj u BiH i zemlju prepustile na milost i nemilost destruktivnim snagama.



Dodik jeste bio glavna figura na maratonskom skupštinskom zasjedanju, ali je bilo vrlo vidljivo da je nastupao pod nadzorom predsjednika parlamenta Nenada Stevandića. Politički trgovac Dodik trebao je još vremena i prostora u
pokušaju da iskoristi svoje međunarodne konekcije, ne bi li isposlovao neku izlaznu varijantu za sebe, ali mu je Stevandić, koji je nedavno boravio u Moskvi, čini se smetao. Stevandić je bio taj koji je ultimativno tražio da se tokom noći
održi i druga posebna sjednica Narodne skupštine i da se izglasa Izborni zakon RS, čime je Dodiku zbrisao bilo kakakav manevarski prostor da pokuša naći izlaznu varijantu. Moglo bi se reći da je Stevandić odigrao ulogu ruskog supervizora nad
Dodikom, glavnim ruskim igračem u BiH. Dodik je jasno stavio do znanja da više nema povratka, pa je najavio povlačenje srpskih predstavnika iz odlučivanja u institucijama BiH, kada RS donese svoj Izborni zakon, a visoki predstavnik ga poništi.

„Tada će stati priča o evropskom putu. Ovo je reakcija, a ne akcija“, kazao je Dodik. Najavio je da tu neće biti kraj, već da će Narodna skupština RS morati da donese i zakone o zabrani primjene zakona o Sudu i Tužilaštvu, Agenciji za istrage i zaštitu
(Sipa) i ostalim institucijama koje su nastale prenosom nadležnosti na državni nivo.

Iznio je i velika očekivanja od Velikog (Vaskršnjeg) sabora u maju, mada je indikativno da se u usvojenim zaključcima više ne pominje Srbija kao garant Dejtonskog sporazuma, koja bi, kako je u svom jučerašnjem izlaganju navodio Dodik, trebalo da optuži Bošnjake da su oni ti koji ruše Dejtonski sporazum. Na kraju, Dodik je ponovio i da će, nekada, RS morati da donese odluku o samostalnosti.
Nema sumnje, BiH je ušla u još jednu veliku političku krizu. Ono što Dodiku ne ide na ruku je činjenica da opozicija nije stala na njegovu stranu. Dodik i vladajuća struktura u RS ostali su na čistini, nadajući se da će im podrška Rusije biti dovoljna da opstanu u ovoj teškoj i vrlo opasnoj političkoj igri. 

(zurnal.info)