Novosti
HE JANJIĆI I VRANDUK : Sud poništio zaključke Federalnog ministarstva okoliša i turizma
Sud je utvrdio da postupci nisu vođeni na pravilan i zakonit način, ukazujući na ozbiljna proceduralna kršenja
Kantonalni sud u Sarajevu poništio je krajem marta zaključke Federalnog ministarstva okoliša i turizma o projektima izgradnje hidroelektrana "Janjići" i "Vranduk" na rijeci Bosni.
Sud je utvrdio da postupci nisu vođeni na pravilan i zakonit način, ukazujući na ozbiljna proceduralna kršenja, uključujući nedostatak ključnih podataka poput broja i datuma Studije utjecaja na okoliš, te nejasna i nepotpuna obrazloženja, saopštio je Aarhus centar u BiH.
-Sud nije ušao u razmatranje retroaktivne primjene Uredbi i materijalnog zakona, kako smo naveli u našim tužbama, već se fokusirao na proceduralne nedostatke. Ali, sud je naložio tuženom Ministarstvu da ponovi postupak za oba slučaja. Očekujemo da ih FMOIT ponovi, poštivajući sve zakonske odredbe i volju mještana, a koji ne podržavaju realizaciju ovih projekata - ističe Emina Veljović, izvršna direktorica Aarhus centra u BiH.
Zbog brojnih zakonskih propusta, Njemačka razvojna banka KfW je početkom 2022. godine raskinula ugovor o kreditu u vrijednosti od nekoliko desetina miliona eura, o čemu smo ranije pisali.
PREVAGNULA NASTOJANJA MJEŠTANA I EKOLOGANjemačka banka KfW odustaje od kreditiranja HE Janjići
Planirana izgradnja uključuje formiranje akumulacije HE Janjići, što bi značilo prisilno raseljavanje stanovništva. Akumulacija bi trajno promijenila ekološke karakteristike rijeke, narušila kvalitet zraka stvaranjem kondenza i najezdom komaraca. Imajući u vidu da je grad Zenica već opterećen zagađenjem zraka, tok i slapovi rijeke Bosne djeluju kao prirodni ventilatori koji rashlađuju grad i obnavljaju zalihe kisika.
Izgradnjom HE "Janjići" ovaj zračni koridor bi bio prepriječen, dok bi rijeka postala usporena i pretvorena u sabirno mjesto mulja, otpada i otpadnih voda, koje bi povremeno bile ispuštane nizvodno, dodatno opterećujući zajednice nizvodno, upozoravaju iz Aarhus centra.
-Građani Zenice i mještani okolnih mjesnih zajednica su prikupili više od 1500 potpisa protiv izgradnje. Prije bilo kakve izgradnje, zakon nalaže prethodnu procjenu uticaja na okoliš. Izdavanjem osporenih akata, Ministarstvo je grubo prekršilo svoje obaveze u oblasti zaštite okoliša i direktno ograničilo prava potpisnika građanske inicijative.
Žurnal je još 2021. pisao o nezadovoljstvu koje je gradnja prouzrokovala kod građana i ekoloških udruženja. Projektom je predviđeno da će HE Janjići imati betonsku prelivnu branu visine 15 metara, koja će formirati akumulaciju dužine 2,5 km. Procjene o posljedicama nisu pokolebale investitora, Elektroprivredu BiH.
-Pogoršat će se kvalitet vode u rijeci Bosni kao i klimatski uslovi u već zagađenom gradu, doći će do izumiranja ugroženih vrsta, nanosi će zatrpati akumulaciju za manje od 4 godine, neke su od stavki iz Studija uticaja na okoliš, pisali smo.
Aarhus centar u BiH je u aprilu 2022. godine podnio dvije tužbe zbog pogrešno primijenjenog materijalnog zakona, kršenja pravila postupka i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja. U osporenim aktima Ministarstvo je odbacilo zahtjev JP Elektroprivreda BiH d.d. za izdavanje okolišne dozvole za HE "Janjići" i HE "Vranduk", navodeći da objekti ne podliježu obavezi pribavljanja dozvole, pozivajući se na Uredbu o postrojenjima koja moraju imati okolišnu dozvolu.
-Presude kojima je proces izdavanja okolinskih dozvola vraćen na početak prilika je da se još jednom preispita da li je izgradnja ovih objekata danas uopće opravdana. Ukoliko Federalno ministarstvo okoliša i turizma prihvati argumente na osnovu kojih je raskinut kreditni aranžman za HE „Janjići“, dozvole neće biti obnovljene. Napominjemo da je Eko forum Zenica prije dvije godine uputio inicijativu za izmjene prostornog plana Zeničko-dobojskog kantona i preispitivanje opravdanosti izgradnje planiranih 77 hidroelektrana na području kantona. Tek brisanjem tih objekata iz prostornog plana moći ćemo reći da smo sačuvali rijeku Bosnu - poručio je prof. Samir Lemeš iz Aarhus centra Zenica (Eko forum Zenica).
(zurnal.info)
