OPROBANI METOD ODBRANE KRIMINALA: Svaki put kada istrage dođu do Dodika, on maksimalno podiže tenzije

U vrijeme kada je Tužilaštvo BiH i Agencija za istrage i zaštitu BiH (SIPA) vodila istragu protiv Milorada Dodika i još 13 osoba osumnjičenih da su prali novac i vršili poreske utaje te tako omogućili sticanje imovinske koristi u iznosu od oko 115 miliona KM, zamjenik načelnika krim-istražnog odjela SIPA-e bio je Mirsad Bajraktarević. Za Žurnal je pričao kako je vršena istraga o legalnosti troškova na izgradnji zgrade Vlade RS u Banja Luci, RTV doma te autoputa Banjaluka-Gradiška te Dodikovom sticanju vile na Dedinju, te zašto nakon izvještaja SIPA-o o krivičnim djelima i istrage Tužilaštva BiH nije došlo do podizanja optužnice u ovim predmetima.

Ko je vodio istragu ispred Tužilaštva BiH i kako je tekla?

Bajraktarević: Istragu je vodio međunarodni tužilac Hari Furlan iz Slovenije. On je vrlo odgovorno, profesionalno i hrabro vodio ovaj predmet, iako znam da je imao pritisaka i izvana i iznutra da se drugačije ponaša u okviru te istrage. Furlan je držao sastanke sa timovima SIPE i do kraja pratio svaki korak svakog tima u okviru Agencije. Negdje sredinom 2010 godine nakon sastanka u Tužilaštvu BiH na kom su bili prisutni vođe timova, Hari je rekao da je vrlo zadovoljan istragom, da već sada može napraviti optužnicu, međutim mišljenja je bio da se treba ići u finansijsku istragu, kako bi dokazao dio koji se odnosi na organizovani kriminal i pranje novca. To je bio razlog da se istraga produži na finansijsku istragu koju do tada SIPA nikada nije vodila. Međutim nakon tog sastanka u redovima Dodikovih saradnika iz SIPE je zavladala određena panika i vrlo otvoreno su pokušavali da prave opstrukciju u svakom koraku te istrage.

Kako se istraga dalje odvijala u tim uslovima?

Kada je Dodik saznao da je istraga u punom zamahu i da se očekuje optužnica pokrenuta je intezivna haranga, prvo na državnu Agenciju za istrage i zaštitu, potom Tužilaštvo BiH, Sud BiH kako bi se na naki način relativizirale optužbe iz eventualne optužnice protiv prijavljenih lica. Sve je to rezultiralo da je izmjenjen Zakon o Agenciji za istrage i zaštitu tako da pomoćnika direktora za kriminalističko-istražni odjel nije imenovalo Vijeće ministara nego je on potčinjen direktoru Agencije i na neki način je tim činom onemogućen ovakav slučaj, kao što je bio u predmetu Dodik, da pomoćnik direktora krim-istražnog odjela podnosi izvještaj o počinjenom krivičnom djelu. Nakon toga, negdje u maju 2011. godine  je Banja Luku posjetila Ketrin Ešton, ministrica vanjskih poslova EU i Miroslav Lajčak koji je bio direktor za Zapadni Balkan pri MVP EU. Oni su posjetili Dodika i tada mu je obećano da će se u što kraćem roku obaviti razgovor o pravosuđu BiH, koordinaciji i efikasnosti tog pravosuđa i predložiti određene reforme nakon toga.

A reforme su značile šta?

Dakle, ta krivična prijava je napravila to da je Milorad Dodik jedan lični problem i kriminal za koji je postojala osnova sumnje pretvorio u problem pravosuđa u BiH. Rezultat toga je dalje bio da međunarodnim tužiocima nije produžen ugovor i oni su svoj mandat okončali 31.12. 2012. Nakon toga predmet, odnosno istragu o krivičnim djelima koja su prijavljena od SIPA-e, preuzima glavni tužilac Milorad Barašin, odnosno tužiteljica Ozrenka Nešković, ona ista tužiteljica koja je u onom famoznom snimku sa direktorom Obavještajne službe i glavnom tužiteljicom Gordanom Tadić rekla da se visoka korupcija ne procesuira u BiH. Poslije toga je predmet podijeljen na dva dijela. Jedan je ustupljen banjalučkom specijalnom tužilaštvu, a odnosi se na krivična djela navodno iz nadležnosti Republike Srpske, dok se djela organizovani kriminal i pranje novca ostavljeni Tužilaštvu BiH. Specijalno tužilaštvo u Banja Luci je donijelo odluku o obustavljanju istrage, a Tužilaštvo BiH koliko vidim i danas vodi istragu za kupovinu vile u Beogradu i odnose Milorada Dodika sa bankama u RS i Srbiji.

Pored svih dokaza, dokumentacije, da li je bilo svjedoka voljnih da sarađuju?

Svaki segment izvještaja kojeg je podnijela SIPA je podrazumjevao više svjedoka. Ti svjedoci su bili od visokopozicioniranih do onih kojima je oduzeto zemljište prilikom gradnje tih objekata. Tužilac je mene obavjestio da je odobrovoljio jednog od lica iz izvještaja SIPE da bude zaštićeni svjedok i to lice je bilo visokopozicionirano u vlasti RS i imalo pasoš jedne strane države. Taj je svjedok trebao da svjedoči na navode iz izvještaja, međutim optužnica nije podignuta i taj angažman zaštićenog svjedoka je ostao na pokušaju.

https://zurnal.info/clanak/koliko-tacno-milijardi-posjeduje-milorad-dodik/25877

(zurnal.info)