Istražujemo
Sve su žene iste, samo su parlamentarke dragocjenije
Dok se "običan" narod, diljem Bosne i Hercegovine, sam brine o vlastitom zdravlju birajući – a i to samo ako je u financijskoj mogućnosti – između pretrpanih čekaonica javnih zdravstvenih ustanova i komfora privatne prakse, uposlenice Parlamentarne skupštine BiH uspjele su spojiti najbolje od obiju svjetova: njihovi se pregledi u privatnim ordinacijama plaćaju javnim, budžetskim novcem.
Naime, kako je "preventivna zdravstvena zaštita veoma bitno društveno pitanje", kako je novinare Žurnala poučila Mirjana Crnjak, rukovoditeljica Sektora za opće poslove u Parlamentarnoj skupštini, za 64 uposlenice ove budžetske institucije plaćeni su pregledi u privatnoj, u konkurentskom postupku izabranoj, Poliklinici Sunce-Agram (riječ je o godišnjem ginekološkom pregledu i papa-testu) u iznosu od 8.320 KM , što je 130 KM po pacijentici.
Ured za reviziju institucija BiH u svom izvještaju o Parlamentarnoj skupštini, za 2011. godinu, navodi:
Smatramo da je preventivna zdravstvena zaštita žena veoma bitno društveno pitanje, ne samo za uposlene u institucijama BiH, te bi ovakva vrsta troškova trebala biti regulirana podzakonskim aktima i primjenjiva na isti način za sve uposlene u državnim institucijama. Selektivna primjena određenih prava ne samo da dovodi u pitanje opravdanost trošenja javnih sredstava već se odražava i na nejednak tretman uposlenih u institucijama i povlašten odnos u odnosu na primjenu prava na zdravstvenu zaštitu svih žena u društvu (boldirao Žurnal).
Ova vrsta troškova trenutno, dakle, nije regulirana nikakvim zakonom niti podzakonskim aktom, već samo internim aktom Parlamentarne skupštine BiH. O tome koliko su u ovoj instituciji ubijeđeni u ispravnost svojih internih odluka možda govori i činjenica da na ponovljeno pitanje Žurnala o tome ko je, imenom i prezimenom, te kada potpisao rečeni akt jednostavno nisu željeli odgovoriti – naveli su samo da je riječ o "ugovornom organu".
Dinamičko trošenje državnih para
U vremenu ekstremnog siromaštva, povlašteni položaj budžetskih birokrata nije sporan ni Ministarstvu financija i trezora (MFT) BiH, čiji je zadatak odobravati rashode institucija BiH, pa tako i Parlamentarne skupštine. Štaviše, s takvom će se praksom nastaviti i u budućnosti:
"Napominjemo da nema posebno definiranog akta ispred Vijeća ministara BiH i/ili Parlamentarne skupštine BiH koji zabranjuje izvršavanje navedene vrste rashoda (usluge primarne zdravstvene zaštite), već svaka institucija ima svoje podzakonske akte, što se odnosi i na Parlamentarnu skupštinu BiH", odgovara na Žurnalovo pitanje o tome na osnovu čega se procijenila nephodnost plaćanja ove stavke novcem poreskih obveznika, Vlatko Dugandžić, pomoćnik ministra financija BiH. Objašnjava da MFT nije u mogućnosti, putem Informacijskog sustava financijskog upravljanja, onemogućiti odnosno blokirati pojedine rashode te da je odgovornost na institucijama BiH, pa i Parlamentarnoj skupštini. 
"Ministarstvo financija i trezora BiH će i u 2012. godini odobravati sintetičke kategorije rashoda institucijama BiH, kako su i iskazani u zakonu o proračunu institucija BiH i međunarodnih obveza BiH za tekuću fiskalnu godinu ili prethodnu fiskalnu godinu ukoliko se rashodi izvršavaju na temelju odluke o privremenom financiranju institucija BiH i međunarodnih obveza BiH", dodaje Dugandžić.
Ponavljamo da još uvijek ne postoji jedinstvena zakonska regulativa o ovom pitanju (bolje rečeno: privilegiji) u državnim institucijama, ali čak i kada se donese, ostaće da nešto što je legalno ponekad nije moralno. U Parlamentarnoj skupštini još uvijek nisu sigurni hoće li i u ovoj godini financijski podržati preventivno zdravlje svojih radnica ali ne zbog moralnih dvojbi, već zbog toga što "dinamički plan" potrošnje novca poreskih obveznika još uvijek nije izrađen, pošto ni Zakon o budžetu institucija BiH za 2011. nije usvojen.
Zašto se uopće i zamarati oko "tričavih" osam i kusur hiljada maraka te oko procedura prilikom donošenja odluka o potrošnji novca inače financijski stabilnih, egzistencijalnim pitanjima potpuno neopterećenih građana BiH? Zbog toga što bi svi trebalo da imaju jednaku zdravstvenu zaštitu za budžetski novac. Ovako, građani koji nemaju tu sreću da rade, recimo, u Parlamentu, "gule" klupe u hladnim čekaonicama ambulanti i dispanzera, u kojima se na preglede čeka i po mjesec dana. Ili bi, možda, trebalo da se organiziraju i jave Parlamentu, kako bi i njih uvrstili u "dinamički plan" za narednu godinu? Jer zdravstvena zaštita svih žena, muškaraca i djece čije nas tužne oči gledaju s plakata za prikupljanje pomoći za liječenje, jeste vrlo bitno društveno pitanje.
