Svi za Bosnalijek, Bosnalijek za Arslanagiće

Zbog uspostavljanja monopola jedne farmaceutske tvrtke na tržištu lijekovima u Kantonu Sarajevo (KS), iz džepova građana, osiguranika Zavoda za zdravstveno osiguranje KS, protraćeno je gotovo 11 miliona maraka u razdoblju od 2005.-2007. godine. Ovako bi se, laički, mogla prepričati srž krivične prijave protiv Zehre Dizdarević, svojedobno kantonalne ministrice zdravstva, Mahmuta Đape, aktualnog direktora ZZO KS, te još 23 osobe, koju je prije više od tri godine Tužiteljstvu BiH podnijela Financijska policija FBiH.

Premda je riječ o krivičnim djelima zloupotrebe položaja i ovlašćenja (Dizdarević i Đapo), povrede ravnopravnosti u vršenju krivične djelatnosti u sticaju (Đapo), te nesavjesnog rada u službi (ostali), u Kantonalnom tužiteljstvu KS (gdje ju je proslijedilo Tužiteljstvo BiH) "istraga u ovom krivičnom predmetu nije okončana iz razloga jer se radi o kompleksnom spisu, u kojem je potrebno saslušati veliki broj lica, te pribaviti i analizirati odgovarajuću dokumentaciju u svrhu donošenja adekvatne tužilačke odluke", kažu nadležni iz Kantonalnog tužiteljstva. Ovaj predmet je, naime, kasnije objedinjen s krivičnom prijavom protiv Vjekoslava Mandića, ministra zdravstva FBiH u razdoblju 2005.-2007. te još jednom prijavom protiv Zehre Dizdarević, za zloupotrebu položaja i ovlasti u vremenu 2003. - 2007.

"Povodom navedenih izvještaja formiran je jedan krivični predmet, u kojem nadležni kantonalni tužilac poduzima istražne radnje u svrhu provjere navoda iz prijave, a sa ciljem donošenja konačne tužilačke odluke. U tom smislu, po nalogu postupajućeg tužioca ovlaštena službena lica MUP-a Kantona Sarajevo ispitala su 21 lice na okolnosti navoda iz prijave, dok Tužilaštvo prikuplja potrebnu dokumentaciju i vrši druge provjere u svrhu rasvjetljavanja svih relevantnih okolnosti", pišu Žurnalu iz Kantonalnog tužiteljstva KS.

U čemu je, zapravo, problem, kakve veze farmaceutski monopol i navedene krivične prijave imaju s "običnim" pacijentom, koji od svega, na primjer, dobije čir na želucu pa zavapi: "Doktore, pomagaj!"?

Kupujmo domaće, tri puta skuplje

Godina, recimo, 2006. Plata vam kasni, računi stižu, stres raste – čir ili bar gastritis gotovo je izvjestan. Knjižicu u ruke pa kod ljekara koji vam prepisuje Ranibos, zaštićeno ime za ranitidin, u Bosnalijekovoj proizvodnji. S receptom u apoteci lijek dobijate besplatno jer se nalazi na takozvanoj "pozitivnoj listi" ili A-listi lijekova, pa ovaj trošak snosi Zavod zdravstvenog osiguranja KS (naravno i to je od vašeg novca, onog koji se na ime zdravstvenog osiguranja redovno uplaćuje Zavodu). ZZO KS će, za tu kutiju Ranibosa, platiti Bosnalijeku 9,53 KM. U isto vrijeme, kutija Ranisana (isti lijek, drugi proizvođač), koštala bi 3,80 KM a Ranitala (isti islučaj) svega 3,00 KM.

Ipak, Ranibos je proizvod bosanskohercegovačke kompanije, pa se kantonalni zavodi zdravstvenog osiguranja rukovode parolom "kupujmo domaće". Zbog "poticanja i zaštite domaće proizvodnje" ZZO KS trebalo bi, ukoliko je to potrebno, da doplaćuje do 15 posto razlike u cijeni domaćeg lijeka. Razlika u cijeni je, nesumnjivo, mnogo veća jer Ranibos istovremeno izvozi po cijeni od svega 1,40 KM! Ista je stvar s lijekovima poput Loprila, Cephabosa, Ciprola, koji se zbog svojevrsnog "ekonomskog patriotizma" Bosnalijeku plaćaju daleko skuplje u odnosu na druge, inostrane, proizvođače ili distributere lijekova, o čemu se svojevremeno pisalo u magazinu Dani.

Svakoj farmaceutskoj kompaniji, ne samo Bosnalijeku, bilo bi vitalno važno dospjeti na takozvanu "esencijalnu listu lijekova", sačinjenu od A-liste, na kojoj su lijekovi koje u punom iznosu plaćaju zavodi zdravstvenog osiguranja, te B-liste, na kojoj su lijekovi za koje ZZO-i plaćaju participaciju u iznosu od 25 do 100 posto. Lijekovi s esencijalne liste su, dakle, siguran izvor prihoda, pa se u kasu Bosnalijeka svake godine slivaju milionski iznosi – prije tri godine, na primjer, ova je firma od države zaradila 48 miliona maraka, od čega 24 miliona samo od ZZO KS! S obzirom da je ukupni prihod Bosnalijeka u 2008. iznosio 79 miliona maraka, jasno je koliki je značaj esencijalnih listi u ekonomskom razvitku i ove tvrtke i boljitku njenih čelnika o čemu je Žurnal već pisao. Već smo pisali i o tome da je među 20 najviše propisivanih lijekova u Kantonu Sarajevo čak 13 Bosnalijekovih (među kojima Lopril, Ranibos, Nitroglicerol, Bosaurin...).

Višemilionske razlike

U razdoblju od 2005.-2007. u Kantonu Sarajevo nisu objavljivani javni natječaji za nabavku lijekova a Bosnalijekovi su proizvodi plaćani višestruko skuplje u poređenju s drugim kantonima. Tako je Zavod zdravstvenog osiguranja KS platio gotovo 11 miliona maraka više za istu količinu lijekova iste vrste u odnosu na Tuzlanski kanton ili gotovo 10 miliona više u odnosu na Zeničko-dobojski kanton, u kojima su raspisivani tenderi za javnu nabavku lijekova, navodi se u krivičnoj prijavi. Bosnalijek je prodavao isti lijek po različitim cijenama u različitim kantonima – tako se najpropisivaniji Lopril prodavao Zavodu zdravstvenog osiguranja Ze-Do kantona za 3,82 KM a u Kantonu Sarajevo za 9,71 KM.

Osim što se, neraspisivanjem tendera, godinama ignorirao Zakon o javnim nabavkama čime je tržište lijekovima monopolizirano i prekršena prava drugih proizvođača i distributera lijekova, imaginarni "čiraš" iz naše priče izgubio je pravo na veći, kvalitetniji i jeftiniji izbor lijekova koji se nabavljaju za njegov i novac drugih poreskih obveznika. Koliko li je života moglo spasiti tih, samo u navedenom periodu, protraćenih desetak miliona maraka?

Bezuspješni tenderi

Brojne pravne "začkoljice" u vezi sa referalnom cijenom lijekova dovodile su do toga da su tenderi za nabavku lijekova u Kantonu Sarajevo raspisivani "nebrojeno puta" proteklih godina, ali bezuspješno, kaže Edina Stević, pomoćnica kantonalnog ministra zdravstva za farmaciju.

- Godinama smo tražili da se lijekovi izuzmu iz Zakona o javnom nabavkama – govori i objašnjava složenu zakonsku proceduru. Smatra da će jedinstvena esencijalna lista u FBiH, koju je prije par sedmica donijelo Federalno ministarstvo zdravstva, značajno doprinijeti reguliranju ovog problema. - Za svaki generički lijek biće dozvoljeno do pet proizvođača od kojih tri domaća - objašnjava Stevićeva. U nekom od narednih tekstova Žurnal će se detaljnije pozabaviti novom, jedinstvenom esencijalnom listom lijekova u FBiH i njenim učinkom na reguliranje stanja na tržištu lijekovima u BiH.

         (zurnal.info)