Svijet očekuje objavljivanje nikad viđenih priča

Sudski spor oko vlasničkih prava na Kafkine rukopise traje već neko vrijeme. Sporu je došao kraj prije nekoliko dana kad je sud u Tel Avivu naložio da rukopisi Franza Kafke trebaju biti prebačeni u Nacionalnu knjižnicu Izraela u Jeruzalemu. Novinar Michael Handelzalts iskoristio je taj povod kako bi nas podsjetio na same početke života Kafkinih djela.
Tokom života, Kafka je objavljivao samo kod jednog izdavača, Kurta Wolffa. Wolff je Kafku upoznao preko Maxa Broda u jednoj neobičnoj situaciji. Brod je doveo Kafku u Wolffov ured poput "impresarija koji predstavlja zvijezdu koju je otkrio". Upoznavanje s Kafkom bilo je nelagodno jer je Kafka bio "fragilan, ranjiv, prestrašen poput školarca pred ispit, siguran da ne može ispuniti očekivanja koja je pumpao njegov impresario." Wolff je ipak pristao objaviti Kafkina djela, a ona tokom Kafkinog života nisu privukla znatniju javnu pozornost. Unatoč tome, Wolff je posthumno objavio Dvorac (1926.) i Ameriku (1927.).

Nakon Kafkine smrti, njegovi rukopisi izbjegli su spaljivanje dva puta: prvi put kad je Max Brod iznevjerio Kafkinu oporuku i odbio spaliti rukopise. Drugi put tokom nacističke ere kad se na popisu štetnih knjiga nisu našla i Kafkina djela. Izgleda da su njegova djela tad bila toliko slabo poznata da nisu bila zanimljiva režimu. Djela koja nitko ne čita, smatrali su nacisti, ne treba ni spaliti.
Kafkini rukopisi spasili su se uz pomoć brige jednog čovjeka i zaborava skoro cijele čitateljske populacije Kafkinog vremena. Dio tih rukopisa ostao je do danas zaboravljen, u posjedu Brodove tajnice Esther Hoffe i njezine obitelji. Sto godina nakon što je Kafka stidljivo počeo objavljivati knjige koje nisu zanimale skoro nikoga, svijet nestrpljivo očekuje da djelatnici izraelske knjižnice objave rukopise novih i nikad pročitanih Kafkinih djela.

TAJANSTVENE KUTIJE

Dobro poznata anegdota kaže kako je Franz Kafka zamolio svog prijatelja Maxa Broda da spali njegove rukopise. Srećom, Brod ga nije poslušao, nego je objavio djela koja su danas poznata kao klasici 20. stoljeća.

Ipak, izgleda da nismo baš u potpunosti imali sreću glede Kafkinih djela. Naime, dio njegovih rukopisa završio je kod Brodove tajnice Esther Hoffe koja je djela stavila pod ključ. Njena kćer Eva Hoffe naslijedila je navedene rukopise i također odbila objaviti Kafkina djela. Međutim, sud u Tel Avivu upravo je presudio kako se navedena Kafkina djela trebaju učiniti javno dostupnima.

Rukopisi u posjedu Eve Hoffe navodno većinom sadrže prepisku između Kafke i Broda, kao i jednu kratku priču koja nije nikad ranije objavljena. Osim ovih rukopisa, navodno su u Zürichu i Tel Avivu otkrivene i druge kutije s Kafkinim rukopisima.

(zurnal.info/booksa.hr)