Angažovanje honorarnih saradnika u raznim ministarstvima i ostalim javnim institucijama odnosi veliki dio budžetskog novca. Nije sporno da, kada situacija to zahtjeva, treba angažovati stručnjake i druge honorarne saradnike, ali je činjenica da zakonskim i podzakonskim aktima nije precizno definisano kada i pod kojim uslovima određene institucije mogu angažovati takve osobe. Tim prije, jer nije zanemarljiva količina novca koja ministarstva, javne uprave, fondovi i univerziteti isplaćuju honorarcima.
NOVAC BEZ POREZA
Prema nalazima Službe za reviziju javnog sektora RS, samo je Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite u 2011. godini na ime bruto naknada po ugovorima angažovanim osobama mimo radnog odnosa isplatilo 407.909 KM.
Naknada angažovanim izvršiocima u slučaju gdje su poslovi utvrđeni sistematizacijom utvrđuje se u visini primanja utvrđenih zakonskim i podzakonskim aktima Vlade. Revizija je mišljenja da Vlada treba podzakonskim aktom da uredi radno pravni status izabranih i postavljenih lica u slučaju obavljanja funkcije mimo zasnivanja radnog odnosa, te prava na naknade čije je priznavanje neophodno za obavljanje poslova, a koja nisu jasno utvrđeni postojećim propisima, kao i kriterijume za ostvarivanje istih, navedeno je u revizorskom izvještaju.
Revizori su upozorili da “fizičko lice koje ostvari dohodak po osnovu ugovora o djelu nije obveznik doprinosa po Zakonu o doprinosima, zbog čega “isplata dohotka po osnovu ugovora o djelu ne podliježe plaćanju doprinosa”.
Preporučuje se ministru da preispita dosadašnju praksu zaključivanja ugovora o djelu za poslove za koje se može primijeniti ugovor o radu, te usaglasi shodno vrsti ugovorenih naknada obračun i uplatu poreskih obaveza, stoji u revizorskom izvještaju.
Honorarne saradnike angažuju i ostala ministarstva i plaćaju ih po osnovu ugovora o djelu. Tako su bruto naknade po ugovorima o djelu u okviru Ministarstva pravde najvećim dijelom iskazane kod Republičkog centra za istraživanje ratnih zločina (63.500 KM) i kod Specijalnog tužilaštava (39.975 KM).
U ovom Ministarstvu ukupno su potrošili 35.927 KM za plaćanje savjetnika ministra i za poslove informatičke dorade softvera za obračun zarada, poreza i doprinosa. Osnovni sud Banjaluka izdvojio je 16.000 KM za presvlačenje starih spisa predmeta u nove omote i ulaganje u pisarnicu suda, dok je Osnovni sud Gradiška potrošio 11.482 KM za privremene angažmane na poslovima otpreme pošte, daktilografskim, računovodstvenim poslovima, poslovima vođenja zapisnika, izvršenja prekršajnih sankcija i ovjera.
TRI MILIONA ZA KOMISIJE
Kada je riječ o isplati novca po osnovu ugovora o djelu, šampioni su univerziteti. Prema nalazima revizije, Univerzitet u Istočnom Sarajevu je u 2011. godini za bruto naknade za rad van radnog odnosa utrošio 3.324.155 maraka. Taj novac potrošen je za naknade upravnom odboru (92.338 KM); bruto naknade članovima komisija za odbranu magistarskih i doktorskih radova, specijalizaciju, komisije za polaganje stručnih ispita (615.143 KM). Rashodi za bruto naknade po ugovoru o djelu (128.784 KM) uglavnom se odnose na ugovore zaključivane na ime jednokratnih poslova u skladu sa zakonskom regulativom.
Rashodi za ostale bruto naknade za rad van radnog odnosa (2.417.067 KM), u najvećem dijelu se odnose na naknade profesorima angažovanim po ugovoru o honorarnom angažovanju (2.229.886 KM) i na isplaćene honorare po osnovu ugovora o autorskom djelu za realizaciju naučnoistraživačkih projekata, stoji u revizorskom izvještaju.
Revizori su naveli da su, zbog nedovoljno raspoloživih sredstava u toku školske 2011/2012. godine sa gostujućim profesorima su potpisivani ugovori o djelu i ugovori o angažovanju, na osnovu Protokola broj 2249/11 od 09.11.2011. godine, koji su potpisali ministar prosvjete i kulture Republike Srpske, rektor Univerziteta u Banjoj Luci i rektor Univerziteta u Istočnom Sarajevu. Zakonskom regulativom nije dovoljno precizno defisana vrsta ugovora koja se može zaključivati prilikom angažovanja profesora za izvođenje nastave, konstatovali su revizori.
Univerzitet u Banjaluci evidentirao je rashode po osnovu bruto naknada po ugovoru o djelu u ukupnom iznosu od 3.536.548 KM. Ti rashodi najvećim dijelom se odnose na troškove honorarno angažovanih nastavnika i saradnika za redovno odvijanje nastavnog procesa, a dio i na honorare ostvarene po osnovu ugovora o autorskom djelu zaključivanih na ime realizacije naučnoistraživačkih projekata.
(zurnal.info)