TRIBINA O JAVNIM NABAVKAMA: Novi zakon povećao korupciju!

Organizacije civilnog društva, zajedno sa poslovnom zajednicom i ostalim zainteresovanim institucijama, rade na utvrđivanju podzakonskih akata kojima bi se poboljšao postojeći Zakon o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine (ZJN).

„Naš cilj je da utvrdimo podzakonske akte i da ih dostavimo novim vlastima u BiH, kako bi se pokušale ispraviti loše stvari u postojećem zakonu“, rekao je Eldin Karić iz Antikorupcijske mreže ACCOUNT nakon javne tribine u Banjaluci, na kojoj je razgovarano o predložnim izmjenama i dopunama ZJN.

Karić smatra da postoje velike šanse da predložene izmjene postojećeg zakona budu usvojene, s obzirom na činjenicu da su stranke, koje bi trebalo da formiraju vlast na državnom nivou, u prethodnom sazivu parlamenta BiH glasale protiv ZJN. Taj zakon je, prema ocjeni civilnog sektora, dodatno omogućio korupciju u procesu javnih nabavki.

Član Predsjedništva Udruženja gradjana „Tender“ Rajko Kecman upozorio je da su političke elite u BiH godinama izbjegavale da na dobar način reguliše pitanje javnih nabavki, što je dovelo do toga da BiH na godišnjem nivou zbog korupcije u procesu javnih navaki gubi milijardu maraka.

„Novi ZJN, koji je usvojen u aprilu prošle godine, nije uvažio stavove organizacija civilnog društva, koji su počivali na činjenicama o detektovanim slabostima postojećeg zakona i podacima o tome da institucije nisu radile po zakonu. Nakon svega, vodeće partije (SDP BiH  i SNSD) su odlučile da se donese novi, još koruptivniji zakon, kojim se otvara prostor za legalnu pljačku javnih sredstava u BiH“, naveo je Kecman.

Organizacije civilnog sektora, među kojima su ACCOUNT, TI BiH, UG „Tender“, Fond otvoreno društvo BiH, traže da se izmjenama i dopunama postojećeg ZJN uvede Portal javnih nabavki, na kojem će biti objavljeni svi oglasi o javnim nabavkama, tnderska dokumentacija, spisak ugovorenih organa u svi ostali bitni podaci za proces javnih nabavki.

Osim toga, traži se da se u zakon unesu mjere za sprečavanje korupcije, mehanizmi koji će omogućiti uspješno tržišno natjecanje, kao i načela transparentnosti i odgovornosti. Potrebno je i ZJN uskladiti sa ostalim sistemskim zakonima, poput Zakona o budžetu i sa zakonima o sukobu interesa na svim nivoima vlasti. Civilni sektor još traži i veće sankcije za sve one koji krše ZJN i učestvuju u koruptivnom lancu u procesu javnih nabavki. Traže se veće sankcije kako za ugovorne organe, tako i za odgovorna lica unutar ugovronih organa, koja ostvaruju koruptivnu dobit.

Aleksandra Martinović iz TI BiH upozorila je da nacionalno zakonodavstvo i institucije BiH moraju u daleko većoj mjeri da se suoče sa problemom korupcije i sukoba interesa u javnim nabavkama, na šta ih obavezuje i prihvatanje omeđunarodnih standarda na tom polju.

Ona je ocjenila da postojeći ZJN nedovoljno tretira pitanje transparentnosti, sukoba interesa, aneksiranje ugovora i ostalih problematičnih stvari, što na kraju dovodi do toga da se milioni maraka javnih sredstava slivaju u privatne džepove.

Mervan Miraščija iz Fonda otvoreno društvo BiH rekao je da je ova organizacija u poslednje dvije godine pratila javne nabavke konkretnih roba i usluga u cijeloj BiH, navodeći da je u tom periodu uočeno da BiH u odnosu na zemlje regiona nema potreban legistativni i institucionalni okvir za efikasan sistem javnih nabavki.

„Mi nemamo transparentan, odgovoran, nediskriminatoski, konkurentan sistem javnih nabavki“, ocjenio je Miraščija, izražavajući nadu da će se izmjenom postojećeg ZJN doći do zakonskog okvira koji će odgovarati postojećim uslovima u BiH.

Direktor Asocijacije poslodavaca BiH Alija Remzo Bakšić konstatovao je da je postojeći ZJN diskriminatorski, navodeći da se 75 posto poslova zaključi direktnom pogodbom, što velikom broju preduzeća onemogućava da ravnopravno učestvuju u realizaciji ugovora.

„Kod direktnih pogodbi postoji velika mogućnost direktnog dogovora ugovornog organa i ponuđača. Formiraju se cijene koje nisu u skladu sa tržišnim cijenama, a potom se ugovaraju aneksi koji povećavaju cijene, znači ne postoji transparentnost u trošenju sredstava. Dalje, prave se specifikacije, kojima su pojednici favorizovani i tako se nameću kao partner u tim poslovima. Postoje specifikacije u kojima se jasno vidi s kim će se zaključiti posao, tačno je naveden tip mašine ili tip automobila ili tip opreme“, pojasnio je Bakšić.

Javnoj tribini prisustvovao je i glavni revizor RS Duško Šnjegota koji je poručio da se pitanje javnih nabavki treba riješiti sistemski i da sam po sebi zakon, ma koliko bio dobar, neće promijeniti stvari ako se ne donesu i dosljedno primjenjuju i ostali sistemski zakoni. Prema njegovim riječima, potrebno je obezbijetiti transparentnost, efikasnost i efektivnost primjenom zakona, a sve to podrazumijeva institucionalnu izgradnju sistema.

Tokom rasprave je ukazano je i na potrebu da Agencija za javne nabavke i Kancelarija/ured za žalbe preventivno djeluju i rade na sprečavanju koruptivnih radnji u procesu javnih nabavki.

(zurnal.info)