U BiH vrijednost instaliranog piratskog softvera 15 miliona dolara

Ovo su rezultati Globalne studije o softverskom piratstvu za 2011. godinu, istraživanja asocijacije Business Software Alliance (BSA).

Istraživanje se radi svake godine radi dobijanja aktuelnih informacija o softverskom piratstvu u svijetu.

“S obzirom na to da je stopa piratstva u BiH nepromijenjena u odnosu na prethodnu godinu i iznosi 66 posto, BiH i dalje ima značajne gubitke. Međutim, treba imati u vidu da se značajan broj aktivnosti na suzbijanju softverske piraterije desio tokom tekuće godine tako da je realno očekivati bolje rezultate u narednoj studiji", izjavila je Mirna Milanović-Lalić, glasnogovornica BSA u BiH.

BSA smatra da je neophodno nastaviti s naporima usmjerenim na smanjenje stope softverskog piratstva jer se time štite prava proizvođača koji ulažu u razvoj tehnologije, a pored toga direktno se doprinosi razvoju bosanskohercegovačke privrede.

Ovo je deveta globalna studija o piratstvu koju su objavili BSA i IDC, vodeća kompanija za istraživanje tržišta IT industrije, u saradnju s Ipsos Public Affairs, kojom je utvrđeno da je stopa piratstva na globalnom nivou 42 posto.

Komercijalna vrijednost softverskog piratstva je narasla s 58,8 milijardi dolara u 2010. godini na 63,4 milijarde dolara u 2011. i to zbog svjetskih ekonomija u razvoju gdje su stope piratstva najveće.
Prilikom izrade studije inkorporirane su 182 ulazne informacije iz 116 zemalja i regija širom svijeta.

Ove godine studija također uključuje i istraživanje između 15.000 korisnika ličnih računara iz 33 zemlje koji formiraju mišljenje od okvirno 82 posto globalnog računarskog tržišta.

Rezultati ovog dijela istraživanja su pokazali da su najčešći korisnici piratskog softvera veoma mladi muškarci za koje je dvostruko veća vjerovatnoća da žive u zemljama u razvoju, te da poslovni korisnici priznaju korištenje piratskog softvera češće nego drugi korisnici jer je velika šansa da će kupljeni softver za jedan računar instalirati na veći broj računara u kancelariji.

Pokazano je i da na globalnom nivou postoji jaka podrška za prava intelektualne svojine, ali i da s druge strane nisu identifikovani pravi motivacijski alati za korisnike piratskog softvera da promijene svoje ponašanje u praksi – samo njih 15 posto u zemljama u razvoju spominje rizik da budu uhvaćeni kao razlog zbog kojeg ne bi nabavili piratski softver.

Interesantni podaci koje sadrži BSA studija za 2011. su i dokazani koraci koje vlade u cijelom svijetu mogu poduzeti da bi spriječili softversko piratstvo, a što uključuje povećanje edukacije javnosti i izgradnju svijesti o softverskom piratstvu i zaštiti intelektualne svojine u saradnji s predstavnicima IT industrije i organima vlasti, te modernizaciju zaštite softvera i drugih zaštićenih materijala da bi se održao korak s inovacijama kao što su „cloud computing“ i razvoj umreženih mobilnih uređaja.

Istovremeno, neophodno je insistirati na sprovedbi zakona o zaštiti intelektualne svojine i posvetiti tom zadatku ljudske resurse, uključujući i specijalizirane odjele, obuka organa vlasti i sudstva, poboljšanje preko-granične saradnje i ispunjavanje obaveza Svjetske trgovinske organizacije (WTO) koje se odnose na aspekte trgovinske razmjene intelektualne svojine, kao i pružati primjer korištenjem legalnog softvera i promovirati korištenje legalnog softvera u državnim institucijama, kompanijama kao i među dobavljačima i ugovornim kompanijama.

“Ovogodišnja studija pokazuje da dok piratstvo i dalje prijeti globalnoj ekonomiji, s druge strane u BiH su se desile pozitivne promjene percepcije zakonske regulative kad je u pitanju intelektualno vlasništvo,” rekla je Melisa Selesković-Kapić, menadžerica za antipiratstvo Microsoft BiH, saopćeno je iz BSA u BiH.

(Fena)