U opštini Stolac samo jedno romsko dijete ide u školu

U opštini Stolac osnovnu školu pohađa samo jedno romsko dijete. Prošle godine upisao se u prvi razred. U ovoj opštini, prema dostupnim podacima, nema romske djece uključene u predškolski odgoj.

Iako je učestvovalo u revidiranju Akcionog plana o obrazovnim potrebama Roma u HNK, Ministarstvo obrazovanja HNK do sada nije realizovalo preuzete obaveze. Romski učenici u HNK ove godine nisu dobili udžbenike, osim učenika prvih razreda koji su podijeljeni bez obzira na nacionalnu pripadnost. Grad Mostar osigurao je prevoz do škole za svu djecu na području Mostara.  I to je otprilike sve kada je riječ o aktivnostima koje relevantne institucije poduzimaju kada je u pitanju uključivanje romske djece u obrazovni proces. Potvrđuju to i u Ministarstvu, pa u Sektoru za osnovno obrazovanje objašnjavaju da zbog nedostatka novca nema ni realizacije zacrtanog:

-Ministarstvo ne izdvaja nikakva sredstva zbog generalno loše situacije. Osim nedostatka novca imamo i druge probleme zbog kojih je uključenost Roma u obrazovanje slaba – Romi se ne evidentiraju, nisu u matičnim uredima da bismo im mogli ući u trag i imati tačnu predstavu o njihovoj uključenosti u obrazovanje – kažu u Sektoru.

U Ministarstvu ipak napominju da krivica nije samo na njima. Tvrde kako ni romska udruženja sa ovog područja sa kojima su željeli ostvariti partnerstvo nisu imala mnogo sluha. Šesmi Supnaj iz Udruženja Roma HNK-a, prema njihovim tvrdnjama, nije bio dostupan za saradnju, a ni novinari Žurnala nisu uspjeli doći do njega.

Romske djece nema u vrtićima

Prema statističkim podacima kojima Ministarstvo raspolaže, u obrazovni sistem HNK-a uključeno je 105 romske djece a od toga samo dva učenika pohađaju srednje škole:

-Šta se dešava sa tom djecom nakon što završe osnovnu školu, zašto ih je malo u srednjim školama? Nemamo podataka jer srednje obrazovanje nije obavezno i tu djecu niko ne prati – kažu.

Evidencija o djeci uključenoj u predškolski odgoj se ne vodi i zbog nepotpune zakonske regulative. U ovom kantonu zakon o pedagoškom odgoju nije usvojen sa okvirnim zakonom pa podataka i nema. U krovnoj obrazovnoj instituciji kantona kažu kako romske djece u vrtićima – nema.

Na uključivanju romske djece u obrazovni sistem više od ministarstava rade nevladine organizacije. Jedna od takvih je i Udruženje građana Lovor iz Mostara koje je apliciralo za grantove za projekte obrazovanja Roma. Elena Sulejmanagić iz ovog udruženja potvrđuje kako je implementacija Akcionog plana za obrazovne potrebe Roma u kantonu jako loša:

-Najlakše je potpisati akcioni plan ili strategiju, ali treba je i ispuniti, a u ovom kantonu to nije slučaj. Mnogo stvari koje bi trebale raditi, institucije ne rade i odrađuju ih, u mjeri ukojoj mogu, NVO-i.

Poseban problem je, naglašava, to što se jedan dio Roma u kantonu, zbog predrasuda sa kojima se suočavaju uopšte ne izjašnjavaju kao Romi.

Problem o kojem je Žurnal i ranije pisao jeste smještanje djece u institucije za djecu sa posebnim potreba i njihova kategorizacija u tom smislu. Zanimljiva je činjenica da u cijelom kantonu sve nivoe obrazovanja pohađa 105 romske djece a njih 15 uključeno je u Centar za djecu i omladinu sa posebnim potrebama:

-Sva djeca u Los Rosalesu imaju rješenje da su djeca sa posebnim potrebama, prošla su kategorijzaciju nadležnih službi – kaže Elena.

Također, podaci NVO sektora se razlikuju od podataka Ministarstva. Dok u ministarstvu, kao što je spomenuto, kažu kako nastavu pohađa 105 romske djece, u UG Lovor kažu kako su je u školskoj 2011/2012 taj broj bio 160.

Elena navodi kako u Mostaru postoje „dvije kategorije Roma“:

-Imate domicilne, urbane, Rome, naročito u Bijelom Polju, i tranzitne Rome koji se bave prosjačenjem, čija djeca ne idu u školu i koji zapravo možda i otežavaju život domicilnim Romima jer na neki način pružaju iskrivljenu sliku o njima kao narodu. Zbog toga se dio Roma, jer ih je sramota, i ne izjašnjavaju kao Romi.

Osim što nije izdvojilo novac za udžbenike, Ministarstvo obrazovanja HNK, a ni država, nisu ispunile ni ostale obaveze predviđene akcionim planom. U Ministarstvu ne očekuju da će zbog toga snositi bilo kakve posljedice a i u udruženjima građana skeptični su kada je riječ o sankcionisanju nadležnih.  Novac je, a ne nedostatak dobre volje,  kažu u Ministarstvu, razlog zbog kojeg ne rade više na edukaciji Roma.

Da je od svih obećanja u ovom kantonu ispunjeno najmanje potvrđuju i romski aktivisti iz kakanjskog Centra za informisanje:

-Nula, sve je to jedna velika nula. Po meni su za ovaj totalni neuspjeh, a tu ne ubrajam sve aktivnosti koje provodi NVO sektor, odgovorni svi nivoi vlasti u BiH – kaže Mujo Fafulić, romski aktivista.

Iako je Ministarstvo obrazovanja HNK imalo svog predstavnika u radnoj grupi koja je bila zadužena za revidiranje Akcionog plana za obrazovne potrebe Roma, u ovoj instituciji sada nema sagovornika koji bi imao detaljne podatke o stanju na terenu u ovoj godini. Nema ni posebnih planova za aktivnosti u narednom periodu, pa obrazovanje romske djece, očigledno, i pored svih obećanja države, kantona i entiteta, zavisi od nevladinog sektora i velikodušnosti donatora.

(zurnal.info)