Novi udar na Ustav BiH: U Službenom glasniku RS objavljen izborni zakon koji se neće primjenjivati 

Milorad Dodik potpisao je ukaz o proglašenju Izbornog zakona Republike Srpske, koji je u entitetskom Službenom glasniku objavljen 9. jula. Izborni zakon RS na snagu bi trebalo da stupi osam dana od objavljivanja, što je, kada su u pitanju oktobarski lokalni izbori u ovom bh. entitetu, potpuno irelevantno. Te izbore je raspisala Centralna izborna komisija BiH (CIK) i oni će biti organizovani i sprovedeni po pravilima te institucije i uz tehničke izmjene Izbornog zakona BiH, koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt.

„Prije tačno godinu dana objavili smo ukaze predsjednika i zakone koji su ojačali samostalnost Srpske! Danas smo objavili ukaze predsjednika o proglašenju Zakona o referendumu i Izbornog zakona Republike Srpske! Dogodine….“, objavio je na društvenoj mreži „X“ Miloš Lukić, vršilac dužnosti Službenog glasnika RS. 

Realna je mogućnost da dogodine Lukić više ne bude v.d. direktora, niti da Milorad Dodik bude predsjednik RS, ako budu proglašeni krivim u sudskom postupku koji se pred Sudom BiH vodi protiv njih zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika i neprimjenjivanja odluka Ustavnog suda na teritoriji RS. 

Zapravo, Dodik i Lukić bi se dogodine mogli naći u novom sudskom procesu, jer su potpisivanjem ukaza o proglašenju Izbornog zakona RS i njegovim objavljivanjem u Službenom glasniku ponovo atakovali na Dejtonski sporazum (Aneks 3, koji se odnosi na izbore), Ustav BiH, zakone, a počinili su i produženo krivično djelo „neizvršavanje odluka visokog predstavnika“.

Dogodine, ili bilo koje druge godine u budućnosti, sasvim je jasno, nikakvi izbori u RS neće se održati po objavljenom entitetskom Izbornom zakonu. Svjesni su toga i u vladajućoj koaliciji, sa Dodikovim Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) na čelu, pa su se uredno prijavili na oktobarske lokalne izbore, koje je raspisao CIK BiH. 

Dodik i njegovi politički sljedbenici čekali su da prođe 8. jul, kada je istekao rok CIK-a za predaju kandidatskih lista, pa su dan poslije u entitetskom Službenom glasniku objavili Izborni zakon RS. Vlast je, vrlo proračunato, upasovala da javnost ne sazna da je Ustavni sud RS još 25. juna donio odluku da Izborni zakon RS ne dovodi konstitutivne narode u nejednak položaj niti je njime povrijeđen vitalni nacionalni interes bošnjačkog naroda. Ta odluka je Narodnoj skupštini RS dostavljena 28. juna, mada je njen predsjednik Nenad Stevandić 4. jula tvrdio da je Izborni zakon RS još u proceduri i da bi Ustavni sud RS „ovih dana“ trebalo da dostavi svoju odluku.

Po ko zna koji put vlast RS je zloupotrijebila instituciju Narodne skupštine, najvišeg entitetskog zakonodavnog tijela, donoseći zakon koji se neće primjenjivati. I sve to,  jer je u određenom momentu takav potez bio potreban Dodiku kako bi tvorio novi front prema visokom predstavniku i zemljama koje podržavaju Schmidta, te da usložni političku krizu u državi do krajnjih granica ne bi li primorao međunarodnu zajednicu da ga prihvati kao relevantnog političkog partnera.  

Dodik je u maju zaprijetio opoziciji da im ne pada na pamet da izađu na izbore koje raspiše CIK, jer im on neće dozvoliti da koriste javne objekte i logistiku za održavanje izbornog procesa. Opozicija je odbila poziv vladajuće koalicije za bojkot oktobarskih izbora, nakon čega je Stevandić, u ime vlasti, saopštio da su zbog, navodno nacionalnih interesa, spremni da „progutaju žabu“ i na oktobarske izbore izađu po „Šmitovom zakonu“.

Od maja Dodik o bojkotu oktobarskih izbora više ne progovara ni riječi, ali zato svakodnevno produkuje nove događaje i govom mržnje truje javni prostor kako bi nivo tenzija u BiH održavao na rizično visokom nivou. 

Bez obzira na to što će vladajuća koalicija u oktobru učestvovati na lokalnim izborima, ostaje činjenica da je u Službenom glasniku RS objavljen entitetski izborni zakon, kojim se krši Dejtonski sporazum i Ustav BiH. Tu je i fakat da je ukaz o proglašenju tog zakona potpisao Milorad Dodik. Iz Izbornog zakona RS u potpunosti je izbrisana CIK BiH, kojoj su oduzete nadležnosti da organizuje i sprovodi izbore za entitetske nivoe vlasti, od lokalnih izbora, preko izbora poslanika u Narodnu skupštinu RS, predsjednika i potpredsjednika RS, do delegata u Vijeće naroda RS i Domu naroda BiH. Donošenje ovog zakona Dodik je najavio još 3. januara kao reakciju na odluku visokog predstavnika u BiH da nametne tehničke izmjene Izbornog zakona BiH, koje se odnose na integritet izbornog procesa.
„Entiteti mogu imati svoj Izborni zakon i entitetsku izbornu komisiju, ali on mora u potpunosti biti u skladu sa Izbornim zakonom BiH. Nadležnost entitetskih izbornih komisija određuje CIK“, rekao je ranije za Žurnal Vehid Šehić, predsjednik Strateškog odbora Koalicije za slobodne i poštene izbore “Pod lupom” i bivši član Izborne komisije BiH.

Sve je, kako je pojasnio, sadržano u članu 2.9 Izbornog zakona BiH, kojim je, između ostalog, propisana isklјučiva nadležnost CIK BiH da koordiniše, nadgleda i reguliše zakonitost rada svih izbornih komisija i biračkih odbora. Izbornim zakonom BiH nije predviđena bilo kakva uloga drugih izbornih komisija u provođenju ovih ovlaštenja CIK-a niti mogućnost ove institucije da ta ovlaštenja prenese na bilo koju drugu izbornu komisiju. 

„Donošenje ovog zakona produbiće političku krizu u BiH. Ne može postojati paralelni izborni proces. Jasno je ko donose odluke. Ne može niži zakon preuzimati nadležnosti državnog zakona“, upozorio je tada Šehić. 

Za očekivati je da će, nakon što je Dodik potpisao ukaz o proglašenju Izbornog zakona RS, a on potom objavljen u entitetskom Službenom glasniku, reagovati visoki predstavnik Christian Schmidt, koji će taj zakon proglasiti ništavnim. Logično bi bilo i da Tužilaštvo BiH otvori istragu i da se Dodik i Lukić suoče sa novom optužnicom.

Na kraju, usvajanje Izbornog zakona RS jeste dio secesionističke političke platforme Milorada Dodika i njegovih političkih sljedbenika, koju namjeravaju da aktiviraju kada se za to steknu uslovi i, kako vole reći, obrnu geopolitičke prilike. 

(zurnal.info)