U smrt zbog kredita

Prema podacima Udruženja za zaštitu žiranata BiH u cijelog državi ima oko 200 hiljada prevarenih žiranata, a svako ko je ikada bio jemac prijatelju, rođaku ili poznaniku na podignuti kredit potencijalni je član ove grupacije. Do sada je 19 ljudi, koji nisu mogli izdržati breme otplaćivanja tuđih kredita, izvršilo samobistvo. Nedavno je u Banjaluci jedan bračni par ubio čovjeka koji im je bio žirant, nakon što je on odlučio da više ne otplaćuje njihove dugove!

NEMOJ ME UZNEMIRAVATI

Predsjednik Udruženja za zaštitu žiranata BiH Јovica Cvjetković kaže da se prevareni žiranti često nađu u bezizlaznoj situaciji: moraju da plaćaju ono što su drugi potrošili, odu u banku, tamo im pod nos poture ugovor čijim su potpisivanjem dobrovoljno pristali da budu jemci, odu u policiju, tamo ih dočeka isti odgovor, odu kod rođaka, prijatelja, poznanika kojem su bili žiranti, a on kaže- nemoj me uznemiravati, a ponekad ih čak prijavi policiji za uznemiravanje.

Na kraju prevareni žirant shvati da je stvarni dužnik zaštićen, a on nije, kaže Cvjetković za “Žurnal”. Tražeći načine kako da se stane u kraj mukama prevarenih žiranata, Udruženje je sugerisalo svima koji spadaju u ovu grupaciju da pokrenu krivične postupke protiv odgovornih službenika u bankama, jer su mnogi koji su to učinili oslobođeni vraćanja tuđih kredita.

Insistiramo da svaki prevareni žirant, osim što to prijavi policiji, lično podnese krivičnu prijavu protiv odgovorne osobe u banci ili Mikrokreditnoj organizaciji (MKO), koja je odobrila kredit na osnovu nevalidne dokumentacije i to je već dalo rezultata, naveo je Cjetković.

Prema njegovim riječima, problem žirata treba da bude sistemski riješen, kako na entitetskom nivou, tako i na nivou BiH. Zbog toga je Udruženje za zaštitu žiranata BiH pokrenulo kampanju pod nazivom “Žiranti bez države, prevareni i nezaštićeni” čiji je cilj edukacija žiranata, zagovaranje izmjena i dopuna zakonske regulative i sankcionisanje odgovornih za prevare žiranata. Cjetković kaže da je Ministarstvo finansija RS već pripremilo nova zakonska rješenja u cilju zaštite žiranata i svih klijenata u ugovorima sa bankama, koja će se uskoro naću u skupštinskoj proceduri.

Nadam se da će se do kraja godine usvojiti zakonske izmjene kojima će biti precizirane sve obaveze i prava klijenata u ugovorima sa bankama, tako da se više nikada neće desiti da budete žirant nekome ko je već prezadužen kod banaka. Takođe, više se neće moći desiti da banka da klijentu da potpiše ugovor, a da ga prethodno nije upoznala sa svim odredbama tog ugovora, istakao je on.

Cvjetković je naglasio da, prema novom zakonu, banke i MKO neće moći odbiti zahtjev žiranata da im se dostave kopije ugovora o jemstvu.

To ne može biti tajna, jer smo dali svoj potpis. Ako takvih slučajeva ima, treba da se obrate Agenciji za bankarstvo. Ako žirant zna kreditnu zaduženost dužnika i pristaje da bude žirant to je onda njegov problem, kaže Cvjetković.

On dodaje da postoji dobra saradnja Udruženja i sa Vladom Federacije BiH, koja je takođe preduzela konkretne korake kako bi se ova oblast što bolje regulisala.

Svoje zahtjeve smo uputili i parlamentu BiH. Idemo na sva tri fronta, naglasio je on.

Agencije za bankarstvo u BiH i bankari smatraju da je ova oblast regulisana Zakonom o obligacionim odnosima, preporučujući prevarenim žirantima da pravdu za sebe potraže na sudovima.

Bankari se pozivaju na Zakon o obligacionim odnosima i Zakona o jemstvu i kažu- dobrovoljno ste potpisali ugovor. U tim zakonima, međutim, nije definisana forma ugovora niti postoje odredbe prema kojima nijedna strana ne smije prevariti drugu..., odnosno nosu definisane sve one stvari koje prethode potpisivanju ugovora. Kada potpišete ugovor, to je kraj, kaže Cvjetković.

S druge strane, krediti čine oko 60 posto aktive banaka, pa je sasvim razumljivo da one svim mehanizmima nastoje što bolje da zaštite plasirana sredstva. Bankari problem prevarenih žiranata objašnjavaju opštom krizom morala u društvu, mada same često idu u naplatu prema žirantima, a da nisu prethodno iskoristile sve dostupne mehanizme naplate kredita od imovine dužnika.

KAKO DA NE, GOSPODINE

Jedini motiv banaka je da plasiraju što više sredstava, a da pri tome ne provjeravaju zaduženost osoba koje traže kredite, smatra Cvjetković, koji se i sam našao u vrzinom kolu u koje su upletene banke, osobe koje podižu kredite i jemci.

On je 17 puta bio žirant trojici svojih navodnih prijatelja, a sada je suočen sa sudskim rješenjem koje mu prijeti da ostane bez kuće i automobila.

Znao sam za njihovih šest kredita. Molili su me da im budem žirant, kažem – nema problema. Pozovu me po drugi put, ja ih podsjetim da sam im već bio žirant, a oni meni da će zatvoriti prethodni kredit. Podignuti novac ulagali su u privatne biznise, a na kraju se ispostavilo da su svi njihovi krediti aktivni. Moja krivica je što sam im vjerovao. Međutim, prilikom potpisivanja ugovora o jemstvu u dvije banke rekao sam službenicima tih banaka da mi je prijatelj kojem treba da budem žirant rekao da nema kredita, da je čist, da su oni to sigurno provjerili, a oni mi odgovore- kako da ne, gospodine. A tamo, ta ista banka daje mu novi kredit iako nije otplatio prethodni, kaže Cvjetković.

Suština cijele priče, smatra on, je u tome da banke maju određena sredstva koja moraju plasirati i da trka za klijentima i žirantima povlači za sobom manjkavost potrebne dokumentacije, što otvara prostor za rane manipulacije.

Iz Udruženja banaka BiH ranije su saopštili da su pokrenute brojne promjene kako bi se otklonili sistemski propusti, koji su poslednjih godina omogućili stvaranje armije prevarenih žiranata. U ovom Udruženju smatraju da onaj ko prihvati ulogu jemca istog momenta prihvata obaveze glavnog dužnika, a da svi problemi, koji nastanu, treba da se rješavaju pred sudovima. Oni ističu da banke treba više da rade na edukaciji gradjana u vezi sa procedurama podizanja kredita.

U Agenciji za bankarstvo RS smatraju da je rješenje u isključivanju instrumenta jemca i u obezbjeđivanju drugih instituta za zaštitu plasiranih sredstava.

Ići će se ili sa promjenom zakona o bankama, koji će se dopuniti u smislu šta sve treba da banka uradi da bi korisnik bio što zadovoljniji, ili na donošenje posebnog zakona. U budućnosti najvažnije pitanje za jemca jeste da oni ne moraju da budu jemci, znači, to nije pitanje koje je nekome od životne važnosti. Ja svakome toplo preporučujem da dobro razmisli, da biti jemac nije mala stvar. Rizik je veliki, i to treba biti samo za onoga za koga ste spremni lično da platite kredit, izjavila je direktorica Agencije za bankarstvo RS Slavica Injac.
Medjutim, ukidanjem instituta žiranta krediti bi poskupjeli, jer je jemac besplatan, a za sve ostale mehanizme zaštite (hipoteka, premija osiguranja...) plaćaju se određene naknade, što bi korisnike kredita dovelo u dosta teži položaj. Neke i u bezizlazne životne situacije.

Predstavnici Udruženja za zaštitu žiranata BiH nedavno su o problemu prevarenih žiranata razgovarali i sa predstavnicima Svjetske banke, koji su, kako je naveo Cvjektović, bili zapanjeni problemima sa kojima se suočavaju ovdašnji žiranti.

Iznova i iznova su nam postavljali ista pitanja- kako je to moguće, šta kaže zakon, da li zakon omogućava tako nešto. Odgovorili smo da zakon tako nešto ne omogućava, ali da se radi o klasičnim zloupotrebama. U BiH se sve zloupotrebljava. Kod nas su oni koji rade protivzakonito in, a oni koji se pridržavaju pravila i propisa dolaze u probleme, kaze Cvjetković.

Udruženje za zaštitu žiranata u BiH trenutno ima ogranke u 63 opštine i blizu 29 hiljada članova. Ako ne želite da postanete jedan od članova ovog Udruženja dobro otvorite oči – kome i pod kojim uslovima pristajete da budete jemac.