U Memorijalnom centru Potočari danas je, na 27. godišnjicu genocida počinjenog 11. jula 1995. u Srebrenici, ukopano još 50 identifikovanih žrtava od kojih je najmlađa Salim Mustafić (1979.) iz mjesta Tokoljaci kod Srebrenice. U trenutku kada je pogubljen Salim je imao svega 16 godina.
Vječni smiraj danas su pronašli i 17-godišnji Vahid Smajlović i Elvir Muminović, te 20-godišnja braća blizanci Semir i Samir Hasanović. Najstarija žrtva danas ukopana je Husejin Krdžić (1936.).
U Federaciji BiH 11. juli je proglašen danom žalosti, dok u Republici Srpskoj nije.
Srebrenica se ne smije više nikome ponoviti
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović je u svom obraćanju u Potočarima kazao da su na ovom svetom mjestu najvažnije dvije riječi – istina i pravda.
„Svi oni koji su na bilo koji način učestvovali u genocidu u Srebrenici moraju doći pred lice pravde”, kazao je Džaferović, te istovremeno naglasio da će se nastaviti borba protiv negatora genocida.
On je podsjetio da je po tom pitanju golemu stvar uradio bivši visoki predstavnik Valentin Inzko, nakon čijih se dopuna Krivičnog zakona BiH znatno smanjilo negiranje genocida.
Aktuelni visoki predstavnik Christian Schmidt poručio je da „ko god pokuša negirati genocid u Srebrenici, da ga umanji ili porekne, živi učahuren u svjesno odabranom neznanju“.
Predsjednica Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove Graciela Gatti izjavila je da joj je drago što je danas u Potočarima i da joj je bilo zadovoljstvo upoznati neke od majki Srebrenice:„Uprkos presudama Haškog tribunala i suda BiH i dalje se suočavamo sa onima koji negiraju zaključke tih sudova. Mi znamo istinu. Moramo se podsjetiti da oni koji koriste takvu retoriku su u manjini“.
Potpredsjednica Bundestaga Aydan Ozoguz kaže da je 11. juli 1995. u Srebrenici nezamisliv zločin, nemjerljiva bol i neuspjeh da se zaštite oni koji se nisu sami mogli zaštiti: „To je bio neuspjeh cijele međunarodne zajednice, ne samo Evrope. Ono što se desilo ovdje se ne smije nikad nigdje ponoviti.“
Neuspjeh međunarodne zajednice, ali i Holandije u zaštiti stanovništva zaštićene zone UN-a Srebrenica spomenula je i ministrica odbrane Holandije Kasje Ollongren:„Samo je jedan krivac za genocid, a to je vojska bosanskih Srba. Zakazala je i međunarodna zajednica, a odgovorna je i vlada Holandije, stoga vam nudimo najdublje izvinjenje“.
Predsjedavajući OSCE-a Zbigniew Rau u svom obraćanju na komemoraciji u Potočarima spomenuo je da su svi po završetku Drugog svjetskog rata mislili da se ludilo genocida više nikada neće ponoviti:
„Holokaust je bio pad čovječanstva. Nadali smo se da će taj trenutak postati postati prekretnica u historiji. Nadali smo se da se Srebrenica neće više nikada ponoviti. Ali danas, dok obilježavamo sjećanje na više od 8.000 žrtava Srebrenice, ruski agresor u Ukrajini čini strašne zločine“. Dalje je istakao da OSCE ne prihvata poricanje ratnih zločina, veličanje ratnih zločinaca i historijski revizionizam, te da je odgovornost političara da osiguraju da se ovakvi strašni zločini nikada više ne ponove.
Ambasador SAD u BiH Michael Murphy, koji se 10. juna pridružio i Maršu mira, poručio je da je genocid u Srebrenici mračni trenutak historije, ne samo za Bosnu i Hercegovinu, nego za cijelo čovječanstvo. Predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel je na svom Twitteru napisao da je „ova tragična godišnjica ujedno i podsjećanje da zajedno moramo raditi za mir u Europi i da BiH postane dio Evropske Unije".
Da je Srebrenica jedno od najtamnijih poglavlja u modernoj istoriji Evrope u videoporuci koja je puštena na komemoraciji poručio je visoki predstavnik EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell. Premijer Crne Gore Dritan Abazović u svom obraćanju u Potočarima je podsjetio je da je 11. jula 1995. u Srebrenici ubijeno čovječanstvo, ali da je BiH nastavila da živi, dodavši da je od velike važnosti priznavanje genocida.
Predsjednica Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove Graciela Gatti izjavila je da joj je drago što je danas u Potočarima i da joj je bilo zadovoljstvo upoznati neke od majki Srebrenice:„Uprkos presudama Haškog tribunala i suda BiH i dalje se suočavamo koji negiraju zaključke tih sudova. Mi znamo istinu. Moramo se podsjetiti da oni koji koriste takvu retoriku su u manjini“.
Komemoraciji je prisustvovao i lider Socijaldemokrata Vojvodine Nenad Čanak koji je za N1 izjavio: „Nepravda, zbog toga što se svaki put kad dolazim ovamo nadam da će užas genocida dobiti svoje pravo mjesto na geografskoj karti užasa, ali vidim da se to ne događa. Svaki put se rastužim nad tim“. Podsjetio je da još nema zvaničnog priznanja genocida u Srbiji, te da rezolucija o Srebrenici usvojena prije nekoliko godina nije ni izbliza ono čemu se on nadao.
Imena žrtava na zgradi Skupštine Srbije
Nevladine organizacije će večeras na Domu Narodne skupštine u Beogradu prikazati imena žrtava srebreničkog genocida. Radi se o projektu u okviru digitalnog umjetničkog rada „Život je ono što sanjaju mrtvi“, autorice Mije David.
„Digitalni projekt autorice kreira proširenu realnost u kojoj su žrtve genocida vidljive svuda oko Narodne skupštine“, navedeno je u zajedničkom saopćenju Inicijative mladih za ljudska prava (YIHR), Nezavisnog društva novinara Vojvodine (NDNV) i Foruma ZFD.
Nevladina organizacija Žene u crnom su na Trgu Republike, kao i prethodnih godina, stajanjem u crnini i ćutanjem obilježile godišnjicu genocida. Pored velikog transparenta „Srebrenica – ime genocida“, aktivistkinje i aktivisti Žena u crnom držali su i desetak manjih na kojima je bila ispisana cifra 8372 i tri tačke. Bili su istaknuti i transparenti „Uklonite mural ratnog zločinca Ratka Mladića“ i „Pamtimo“.
Mirne šetnje u Chicagu, Parizu...
Bosanci i Hercegovci koji žive širom svijeta su prethodnih dana obilježili 27. godišnjicu genocida. U Chicagu je održana mirna šetnja Walk to remember Srebrenica, kako bi članovi bh. zajednice u ovom dijelu SAD-a upoznali stanovnike sa dešavanjima u BiH 90-ih godina.
Marš mira je održan i u Dortmundu, a bh. građani koji žive u Francuskoj marširali su Parizom do ulice Srebrenica. Komemorativni skup održan je i u Canberi, a ispred zgrade bh. Ambasade u ovom gradu učenici Bosanske etničke škole Sydney i članovi KUD-a Zambak tradicionalno su položili aranžman u obliku srebreničkog cvijeta.
Srebreničkih žrtava prisjetili su se i u Velikoj Britaniji, Švedskoj, Pragu, Austriji, Kanadi u kojoj je gradonačelnik kanadskog Windsora Drew Dilkens 11. jul proglasio Danom sjećanja na genocid u Srebrenici.
Bez zajedničkog stava u BiH
Podsjetimo da je ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković uputila inicijativu da se 11. juli proglasi Danom žalosti u cijeloj BiH, ali za to nije dobila dovoljnu većinu u Vijeću ministara. Protiv su bili predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija i trojica ministara Staša Košarac, Vojin Mitrović i Miloš Lučić.
Ambasadorica BiH u Grčkoj Milica Ristović Krstić odbila je da u toj ustanovi spusti zastave na pola koplja u znak obilježavanja 11. jula Dana sjećanja na genocid u Srebrenici.
Prije dva dana su uz regionalni put Bratunac-Potočari ostavljene fotografije 3.267 srpskih civila i vojnika stradalih u Podrinju. Načelnik bratunačke opštine Srđan Rankić rekao je Srni da su fotografije postavili članovi porodica poginulih uz njegovu saglasnost kako bi ukazali da su na ovom području stradali i Srbi i da za to niko nije odgovarao. Tužilaštvo Okružnog tužilaštva Bijeljina izdalo je nalog da se te fotografije uklone sa javnih površina u Bratuncu.
Amor Mašović, bivši član kolegija direktora Instituta za nestale osobe BiH, izjavio je za BHRT da se promijenio način negiranja genocida i da se trenutno ogleda upravo kroz ove objavljene fotografije, naglasivši da su u nekim od njih prepoznate osobe koje su učestvovale u zločinima.
Na 11. jul 1995. godine u Srebrenici su ubijene 8.372 osobe. U Memorijalnom centru u Potočarima u proteklih 19 godina ukopano je 6.721 osoba.
(zurnal.info)