U Vijeću ministara i Federalnoj vladi sjedi samo jedna jedina žena

Među 10 ministara i jednog predsjedavajućeg u novom sazivu Vijeća ministara BiH, kako sada stvari stoje, neće biti nijedne žene. Uzalud preporuke Evropske komisije o zastupljenosti žena u politici i borba ovdašnjih malobrojnih političarki – u BiH je bavljenje politikom još uvijek muški posao. Pokazuju to navedeni podaci o sazivu Vijeća ministara ali i brojke iz kantonalnih i entitetskih vlada.

Premijer Federacije je muškarac koji radi sa čak 16 ministara i samo jednom ministricom – Brankom Đurić, ministricom okoliša i turizma FBiH. U Republici Srpskoj situacija je tek za nijansu bolja – premijer je muškarac a od 16 ministarskih mjesta pet pripada ženama. I to je ujedno i najveći broj žena u bilo kojoj vladi u BiH.

Ni na jednom nivou vlasti čelnu poziciju ne zauzimaju žene – sve sami premijeri. Najviše ministarskih pozicija, na kantonalnom nivou, žene zauzimaju u Tuzlanskom kantonu – četiri od 12, slijedi Zeničko-dobojski kanton sa tri ministrice i sedam ministara. Po dvije ministrice imaju vlade Bosansko-podrinjskog kantona (pet ministara), Zapadnohercegovačkog (šest ministara), Kantona Sarajevo (10 ministara) i Kanton 10 (šest ministara). U Unsko-sanskom kantonu od devet ministarskih mjesta ženama je pripalo – jedno. A ipak može gore. Pokazuje to raspodjela u Posavskom, Srednjobosanskom i Hercegovačko-neretvanskom gdje nema nijedne ministrice.

Zbirno, od ukupno 148 čelnih pozicija izvršne vlasti u BiH samo 22 zauzimaju žene. Među njima nema predsjednica vlada, tih 13 mjesta rezervisano je za muškarce, kao i 113 ministarskih pozicija.

U procentima radi se oko 15% čelnih pozicija. U prvom susjedstvu – Hrvatskoj – situacija je osjetno bolja, ali je ne smatraju zadovoljavajućom. Broj zastupnica u novom sazivu hrvatskog Sabora je oko 20%. U 20 ministarstava ministruju četiri žene: Vesna Pusić, ministrica vanjskih i evropskih poslova, Andrea Zlatar, ministrica kulture, Milanka Opačić, ministrica socijalne politike i mladih te ministrica zaštite okoliša i prirode Mirela Holy. Prema Zakonu o ravnopravnosti spolova, stranke bi na idućim parlamentarnim izborima, ukoliko na njihovim listama ne bude najmanje 40 posto žena, mogle početi plaćati i novčane kazne. A Hrvatska je, od zemalja regiona, ipak po ovoj brojci najbliža evropskim zahtjevima. Na začelju je Crna Gora, sa 10 posto žena u vlasti.

Procenat žena u evropskim parlamentima je od 22 do 35 posto, a žene čine 53 posto stanovništva Evropske unije.

U Evropskom parlamentu nešto je više od jedne trećine žena.
Po zastupljenosti žena među eurozastupnicima prednjače Finska i Švedska, slijedi Estonija, Francuska, Danska, Holandija i Austrija. Slovačka, Latvija, Njemačka, Belgija, Mađarska, Portugal, Rumunija, Španija i Bugarska također imaju veliki broj zastupnica, oko 40 posto. Na začelju su Italija, Poljska, Češka i Malta, u kojima žene čine manje od jedne četvrtine izabranih eurozastupnika.

(zurnal.info)