“Ne postoji nikakva trenutna bolest koja je navodno uticala na papinu odluku. Posljednjih meseci gubio je snagu. Znamo koliko ima godina i da je sasvim normalno za osobu u poznim godinama da doživi gubitak snage, a papa je to osjetio posljednjih mjeseci i priznao je to s lucidnošću” – kazao je otac Federiko Lombardi,direktor Ureda za medije Svete stolice.Papa pati od artritisa i reume, ali i ozbiljnost funkcije koju obavlja uticala je na njegovo zdravstveno stanje, komentar je nakon najave o povlačenju pape Benedikta XVI.
Papa je u svom obraćanju povodom povlačenja rekao kako ga “snaga izdaje”te kako je preispitujući savjest pred Bogom u više navrata, zaključio da više nije kadar da na odgovarajući način obavlja funkciju poglavara Rimokatoličke crkve.
Nakon početnog iznenađenja uslijedile su brojne reakcije, među kojima i podozrenje kako su stvari tako jednostavne kakvim ih je predstavio sam Benedikt XVI. Mnogi su njegov odlazak upoređivali sa ostankom prethodnika Ivana Pavla II koji, iako potpuno onemoćao, ipak nije odustajao.
I dok jedni sa razumijevanjem i suosjećanjem komentarišu povlačenje Benedikta XVI brojni komentatori traže neke skrivene motive u ovom činu. Kao razlozi za povlačenje navode se:
Zdravstveni problemi teži nego što papa navodi: Mediji su objavili kako je prije izvjesnog vremena Benediktu XVI ugrađen pacemeker te su u tome tražili razloge za povlačenje.
Otac Federico Lombardi potvrdio je da su manjom rutiinskom intervencijom zamijenjene baterije na uređaju ali da to nema nikakve veze sa papinom odlukom:
“To nije uticalo na odluku, razlog je bio u njegovoj percepciji da je s poodmaklim godinama izgubio snagu.”
Skandali unutar Crkve: U medijskim analizama često se u procjenama djelovanja Benedikta XVI fokus stavlja na njegov izjave o homoseksualnosti, kontracepciji i kontroverznim crkvenim učenjima. Neki analitičari zamjeraju mu kako nije uspio izaći na kraj sa skandalima unutar Crkve, posebno kada se radi o pedofiliji, te da je ta nemoć jedan od razloga povlačenja. Ali je, tvrde dalje, otišao naprijed u odnosu na svoje prethodnike i prvi ponudio javno izvinjenje žrtvama nakon skandala u vezi sa zlostavljanjem.
Udruženja žrtava zlostavljanih u katoličkim institucijama u Australiji i Irskoj pozdravila su odluku Benedikta XVI o povlačenju, naglasivši kako je “mnogo obećao, a malo učinio na zaustavljanju terora sveštenika silovatelja djece".
Papa "i dalje ima dvije nedjelje" da učini nešto u borbi protiv pedofilije, ukazalo je američko udruženje žrtava sveštenika pedofila.
"Tako umoran i slab, koliko papa može biti, on ipak ima dvije nedjelje da iskoristi svoju ogromnu moć da zaštiti najmlađe", navodi se u sapoštenju SNAP, udruženja žrtava sveštenika pedofila, koje zahtijeva da budu izbačeni iz Crkve biskupi koji su prikrivali činjenice:
"Zamislite talas iznenađenja i nade koji bi nastao, ako bi, u svojim poslednjim danima, papa kaznio ili raščinio makar šačicu biskupa koji su prikrivali pedofilne radnje", dodaje se.
Ocjenjuju da je papa "slijedio primjer drugih crkvenih zvaničnika koji su godinama govorili o zloupotrebama samo kada je to bilo obavezno, zanemarujući prikrivanja, koristeći prošlo vrijeme (kako bi naveli da se povjeruje da se zloupotrebe više ne događaju i danas)".
Ipak, Federico Lombardi opovrgnuo je da je Benediktova odluka donesena kao reakcija na mnoge krize. Kaže kako je za tu odluku potrebna velika hrabrost i sloboda duha – to nije bila improvizirana odluka.
Razočarenje: Max Seckler, dugogodišnji prijatelj pape Benedikta XVI za njemačku agenciju DPA prokomentirao je povlačenje:
- On je dugo patio zbog nekih stvari koje donosi služba. Ta funkcija sa sobom donosi brojne izazove, rekao je papin prijatelj. Osim toga, Vatikansvakodnevno potresaju brojne intrige i spletke iako je nekada teško vjerovati da je to tako. Papa je vrstan teolog i dobar čovjek i ponekad mu se bilo teško s time nositi. Osim toga, tu su godine i zdravstveno stanje koje sve to dodatno otežava.
U svakome slučaju ovu je jedan od onih radikalnih poteza na koje je on uvijek bio spreman. To pokazuje koliko on ozbiljno shvata službu.
Uz sve mane, smatra Seckler, i unatoč brojnim kritikama on će biti upamćen kao dobar papa:
- Bio je inovativan, a Crkva otvorena za preispitivanje. Osim toga, dovršio je reformu koju je započeo papa Pavao VI. Mislim da će ga po tome pamtiti.
Jutarnji list piše:
“Papa Benedikt XVI. iza sebe nije ostavio dobru i snažnu Crkvu (dobra i snažna bila je Crkva koja je provodila duh Drugog koncila, te koja je rušila komunizam). Trajno će se postavljati pitanje je li Papa abdicirao i zato što je izgubio vjeru da je današnju Crkvu moguće učiniti boljom.”
Ko će biti novi papa
Mnogi analitičari sada procjenjuju kako će kardinali za novog papu izabrati nekoga sa boljim upravljačkim vještinama, piše New York Times, nekoga ko Crkvu može približiti i mladima, posebno u Evropi.
Žele nekoga ko može nositi novu ideju evangelizacije, ko može uzeti stvar u svoje ruke, biti misionar ali i “prodavač” vjere.
John L. Allen, autor brojnih knjiga o papinstvu, upozorava da, dok većina katolika živi izvan Evrope, većina kardinala dolaze iz Evrope: dok je Vatikan globalna organizacija često je vođen kao italijansko selo.
Kao najčešći nasljednik pape u medijima se spominje kardinal Peter Turkson (64) iz Gane. Bio bi to prvi crni papa:
- Ako budem izabran držat ću se katoličke doktrine, no u isto vrijeme ću se truditi ljudima pokazati kako da žive vjeru u stvarnom životu kako ona ne bi postala beznačajna u nemilosrdnom svijetu koji se ubrzano mijenja, rekao je Turkson za The Daily Telegraph.
Javnosti je postao poznat po svom stavu o kondomima kao nesipravnom odgovoru na širenje HIV-a u Africi, kao i po stavu o istospolnim brakovima:
- Jasno mi je da mi moramo pronaći načine da se nosimo s ovakvim izazovima u društvu. Moramo raditi na evangelizaciji i preobraćenjima, ne smijemo posustati.
O mogućnosti da postane novi papa za Telegraph je rekao kako bi to za njega značilo ličnu promjenu i veliku odgovornost koju je teško zamisliti:
- Svaki papa želi ostaviti neki trag, nešto po čemu će ga pamtiti.
Kao mogući kandidati spominju se i kardinali Angelo Scola (71), nadbiskup Milana, Marc Ouellet (68), prefekt Kongregacije za biskupe, Leonardo Sandri (69), prefekt Kongregacije za istočne crkve,
Odilo Pedro Scherer (63), nadbiskup Săo Paula i drugi.
(zurnal.info)